

Zdravstvo
Studentski plan za zdravstvo: Dobar početak ili nedovoljno za sistem u krizi
Studenti u blokadi su predstavili plan za oporavak zdravstvenog sistema u pet tačaka. A koliko je on realan i da li je dovoljan




Studenti u blokadi su predstavili plan za oporavak zdravstvenog sistema u pet tačaka. A koliko je on realan i da li je dovoljan


Korupcija je prvi i najveći neprijatelj EU članstva. Prilagodba evropskim normativnim, institucionalnim i proceduralnim standardima značajniji je dio ulaska neke države u EU. To je način da se ubrza izgradnja političke samosvijesti i institucionalne infrastrukture demokratske države u zemljama s vrlo oskudnom ili nikakvom demokratskom tradicijom. Bez zadovoljavanja bar minimuma tih standarda, ne samo da nije moguće funkcionirati unutar EU već članstvo nema nikakvog smisla. Dakle, neka “utješna nagrada” nema nikakvog smisla


Postavlja se već neko vreme pitanje da li je Vučićeva vladavina zapravo hipertrofija i metastaza političkog liderstva, koje su neprestano proizvodili kreatori javnog mnjenja, svih ovih godina. Da li je, zahvaljujući njemu, potreba za liderima koji će se pitati za sve – građanima postala kost u grlu od koje se ne može disati? Da li je u tom pogledu studentski pokret u pravu kada želi da preokrene ovu tradiciju, odnosno kada veruje da neliderskom politikom može promeniti Srbiju? Odnosno – da li se Vučić može srušiti bez “jakog lidera”


Dok Podgorica ubrzava evropski put i važi za favorita proširenja EU, unutrašnje podele, korupcija i uticaj Beograda ostaju ključni izazovi za budućnost države


Privrednik Boban Rajić postao je vlasnik i magazina NIN. Već je imenovan i glavni i odgovorni urednik Luka Mičeta, iako promena vlasništva nije registrovana u APR-u


Na istraživanja javnog mnjenja u Srbiji može se primeniti onaj vic – ne veruj istraživanju koje laže. Ali, zašto, kada i kako laže? To istražuje „Vreme“ u novom broju


Za stranku Alternativa za Nemačku sada glasa sve veći broj radnika i radnica, gotovo polovina radnika, odnosno zaposlenog stanovništva koje obavlja fizički rad. I pored činjenice da im program ove stranke ne ide baš u korist


Za razliku od mirotvorno orijentisanih džefersonijanaca, predsednik SAD Endru Džekson nije prezao od toga da upotrebi vojsku za ono što je doživljavao kao bezbednosne interese nacije, računajući ekspanzionizam


Kongres je u istoriji samo pet puta usvojio odluku o objavi rata, a vojno angažovanje izvan granica SAD prevazilazi broj 200. No, moja namera ne leži u istraživanju pravno-političkih tehnika prilagođavanja i upodobljavanja ustavnog okvira, već u predočavanju neizbežnog ishoda do koga priroda Ustava dovodi: neprekidne borbe za preimućstvo koju vode zakonodavna i izvršna vlast


Povratak zapadne hemisphere u fokus spoljne i bezbednosne politike SAD i postojanje onoga što se naziva “Donroovom doktrinom” zahteva razumevanje korena ove politike. Intelektualni, državnički i politički legat najvećeg američkog velikog stratega u XIX veku i idejnog tvorca Monroove doktrine Džona Kvinsija Adamsa svakako je prvi i najvažniji korak u celom tom procesu


Aleksandra Vučića njegovi sledbenici sve češće mole da se posle predsedničke prihvati premijerske funkcije, a on se kao nećka. Sad i formalni šef naprednjaka Miloš Vučević kaže da bi bila šteta da se „ispusti takav politički kapital” i da „šefa” očekuje na mestu predsednika Vlade


Mihael Antolović i Slobodan Sadžakov, Robe i robovi neoliberalnog sveta; Pedagoški fakultet, Sombor, 2025


Ako se želi napraviti korak u nekom smislenom pravcu, onda bezidejnost, neznanje, korumpiranost, pokvarenost i jeftine propagandne trikove mora zameniti politika – i to odgovorna politika odgovornih ljudi, koji imaju neki kredibilitet i kvalitet, koje okupljaju važne ideje i vrednosti


Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?


“Kada sam radila istraživanje o političkim procesima u Italiji, nisam razumela zašto je ta zemlja bila toliko korumpirana. Vrlo brzo sam otkrila da je razlog taj što je partija na vlasti to dopuštala. Ljudi na vlasti imali su interes da je održavaju. Političari su zaista profitirali od korupcije jer im je omogućavala da ostanu na vlasti. Oni zapravo nisu želeli da pomognu ekonomiji da se razvija jer nisu želeli integraciju na globalna tržišta. Znali su da će to biti previše konkurentno za njih”


Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“




Britanski ambasador Edvard Ferguson demantuje pisanje „Politike“ pod naslovom "Zašto London okuplja neprijatelje Srbije" u kome se tvrdi da Srbija nije pozvana na sastanak u Albaniji, što je moglo lako da se proveri


Odlaganje izbora ništa neće doneti Aleksandru Vučiću, kaže politikolog Dejan Bursać. Vlastodržac još jedino može da se nada raskolu na opozicionoj sceni


Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija


Što više građani znaju, to imaju više mogućnosti za akciju i svesniji su kako politika utiče na njihov svakodnevni život. Što bolje poznaju mehanizme rada institucija, to brže uočavaju kada ih vlast zloupotrebljava


Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari


Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u


“Zašto mi, građani ove neproglašene diktature, pristajemo da mesecima sedimo u kolonama automobila zaobilazeći Ćacilend, koji nam se ruga u lice svojim besmislom i primitivizmom? Zašto živimo, drugujemo, razgovaramo sa bilo kojim pripadnikom policije i specijalnih jedinica koji nemilosrdno tuče studente i građane? Zašto ne koristimo beskrajne mogućnosti građanske neposlušnosti koje su nam na raspolaganju”


Velika usmerenost na sticanje i uvećavanje materijalnog bogatstva često je znak unutrašnjeg siromaštva, usamljenosti ili čak depresije, što čovek ne prepoznaje niti pokušava da prevaziđe. Nažalost, pribavljanje novih dobara – bez obzira na njihovu veličinu ili vrednost – pruža tek kratkotrajan osećaj ispunjenosti, a neretko vodi još dubljoj praznini. Jer, kao što bi trebalo da zna svako dete, našim možemo nazvati samo ono što sami stvorimo i one koje smo voleli


Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.


Studenti su zaboravili na fiziku. Posebno na Drugi zakon termodinamike koji kaže: ako postoji vakum u sistemu, čestice iz oblasti veće koncentracije će se širiti kako bi popunile prostor. Zaboravili su da nema političkih protesta, pa ni onih studentskih, bez političke sadržine