
Politika
Srbija u 2026. godini: Grogirani Vučić pred svoje poslednje izbore
Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

“Kada sam radila istraživanje o političkim procesima u Italiji, nisam razumela zašto je ta zemlja bila toliko korumpirana. Vrlo brzo sam otkrila da je razlog taj što je partija na vlasti to dopuštala. Ljudi na vlasti imali su interes da je održavaju. Političari su zaista profitirali od korupcije jer im je omogućavala da ostanu na vlasti. Oni zapravo nisu želeli da pomognu ekonomiji da se razvija jer nisu želeli integraciju na globalna tržišta. Znali su da će to biti previše konkurentno za njih”

Da li svi na svetu daju mito, jesmo li kao obični građani „krivi“ što učestvujemo u sitnoj korupciji, kao i kako sprečiti onu duboku institucionalizovanu, govori američka politikološkinja Mirjam Goldin za novi broj „Vremena“


Britanski ambasador Edvard Ferguson demantuje pisanje „Politike“ pod naslovom "Zašto London okuplja neprijatelje Srbije" u kome se tvrdi da Srbija nije pozvana na sastanak u Albaniji, što je moglo lako da se proveri

Odlaganje izbora ništa neće doneti Aleksandru Vučiću, kaže politikolog Dejan Bursać. Vlastodržac još jedino može da se nada raskolu na opozicionoj sceni

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Što više građani znaju, to imaju više mogućnosti za akciju i svesniji su kako politika utiče na njihov svakodnevni život. Što bolje poznaju mehanizme rada institucija, to brže uočavaju kada ih vlast zloupotrebljava

Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari

Dok opada podrška evropskom putu, vlast balansira između Zapada i Istoka, šaljući signale i Briselu i Moskvi. U tom duhu održana je u Beogradu i konferencija o BRIKS-u

“Zašto mi, građani ove neproglašene diktature, pristajemo da mesecima sedimo u kolonama automobila zaobilazeći Ćacilend, koji nam se ruga u lice svojim besmislom i primitivizmom? Zašto živimo, drugujemo, razgovaramo sa bilo kojim pripadnikom policije i specijalnih jedinica koji nemilosrdno tuče studente i građane? Zašto ne koristimo beskrajne mogućnosti građanske neposlušnosti koje su nam na raspolaganju”

Velika usmerenost na sticanje i uvećavanje materijalnog bogatstva često je znak unutrašnjeg siromaštva, usamljenosti ili čak depresije, što čovek ne prepoznaje niti pokušava da prevaziđe. Nažalost, pribavljanje novih dobara – bez obzira na njihovu veličinu ili vrednost – pruža tek kratkotrajan osećaj ispunjenosti, a neretko vodi još dubljoj praznini. Jer, kao što bi trebalo da zna svako dete, našim možemo nazvati samo ono što sami stvorimo i one koje smo voleli

Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.

Studenti su zaboravili na fiziku. Posebno na Drugi zakon termodinamike koji kaže: ako postoji vakum u sistemu, čestice iz oblasti veće koncentracije će se širiti kako bi popunile prostor. Zaboravili su da nema političkih protesta, pa ni onih studentskih, bez političke sadržine

Praksa korišćenja sporta radi skretanja pažnje javnosti sa neetičkog ponašanja vezuje se za termin sportsvošing (sportswashing). Cilj ove prakse jeste popravljanje imidža onih koji su se suočili sa negativnim publicitetom. Kakva je veza između projekta Expo 2027 i ovog termina
Zgrada najstarijeg dnevnog lista u Srbiji “Politika”, ali i štamparije “Borba”, otišle su u ruke novog vlasnika krajem prošle godine. U pitanju je kompanija ‘’Media 26”, u čijem su vlasništvu i Večernje novosti

Beogradska „Politika“, ponekad u svojoj istoriji ugledni list, sada objavljuje nepotpisana i nezvanična „saznanja“ da se fakultetima u Srbiji širi šuga jer su u blokadi. Na upit „Vremena“ nisu odgovorili

Sporadične akcije opozicije sve manje interesuju javnost. Narod kreće u samoorganizovanje u nedostatku vere da sadašnje političke stranke mogu bilo šta suštinski da promene. S druge strane, režim je uzdrman, ali dok tužilac i policija ne krenu da hapse sami zbog korupcije, a ne po nalogu, mora se tražiti političko rešenje za ono što se dešava u Srbiji

Ekonomija štuca, krize su u svetu, priča se o migracijama, a klimatska politika jedva da se pominje… Svašta je na talonu na izborima u Nemačkoj.

Poslanik koalicije NADA Miloš Jovanović, posle koškanja sa obezbeđenjem, uspeo je da uđe u salu Skupštine u kojoj je za 10 sati bilo zakazan kolegijum uoči najavljene sednice parlamenta. Kolegijum, po svemu sudeći, nije održan

Najavljivan je nekoliko puta, a osnivanje novog političkog pokreta Aleksandra Vučića obelodanjeno je konačno pre nekoliko dana u Jagodini. I dalje se ne zna ko će mu pristupiti

Čim je Aleksandar Vučić ponovo pokrenuo priču o savetodavnom referendumu, na Instagramu se pojavila stranica sa sloganom za kampanju

“Ne uspevam da u politici vidim ništa smešno. Publika koja dođe mene da gleda već zna šta ja mislim i nema potrebe da ih dodatno o tome obaveštavam. Ja svojim životom svedočim moj politički stav”

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavljuje na Javnom servisu da odustaje od politike, ali kako kaže, sa Beogradom nije gotov
Osmotrimo pobliže jednu rečenicu V. Đukanovića, tvrdim da važnija nije objavljena u najmanje poslednjih tuce godina

Mladi u BiH sve više gube interesovanje za politiku, a razlog tome nije samo apatija, već duboko ukorenjeno nepoverenje u političke procese

Prema poslednjim podacima s popisa 2011. godine u Crnoj Gori je bilo 18.400 podstanarskih domaćinstava. „Danas ima preko 30.000 podstanarskih porodica, dakle porodica, znači pričamo o 100.000 građana u podstanarskom statusu na nivou Crne Gore“, rekao je Dragan Živković iz Udruženja podstanara „Moj dom“