Dok nemačka kompanija planira eksploataciju litijuma u Cinvaldu, lokalni stanovnici strahuju za očuvanje prirode, svojih domova i turističke ekonomije. Predstoji odluka koja bi mogla promeniti budućnost ovog regiona
Susret Šolca i Vučića dolazi u veoma osetljivom trenutku. Dok Šolc pokušava da spasi posrnulu nemačku automobilsku industriju, Vučić se suočava sa snažnim protestima građana Srbije protiv eksploatacije litijuma
Bivša kancelarka Nemačke Angela Merkel i njena dva ministra bili su politički odgovorni u vreme kada su talibani 2021. osvojili Kabul i zemlju gurnuli u haos. Sada će biti ispitani kao svedoci pred Istražnim odborom Bundestaga
Nemačke vlasti planiraju intenziviranje deportacija migranata u zemlje EU, pri čemu bi Hrvatska bila glavna destinacija. Ove deportacije unutar Unije sprovode se u skladu s uredbom Dablin III
Uz mnogo pompe u knjižare su stigli memoari bivše nemačke kancelarke Angele Merkel pod naslovom „Sloboda“. U njima se na nekoliko mesta pominju Srbija i region
Logističke kompanije nedavno su upozorene na moguću pretnju eksplozivnim napravama u paketima, što je pokrenulo dodatne istrage o nesreći teretnog aviona DHL-a u Litvaniji. Evo šta znamo do sada
Stručnjaci za tržište rada fondacije Bertelsman digli su uzbunu. Njihova studija pokazuje da je nemačka privreda upućena na masovan uvoz radne snage i imigraciju. Nezavisno od toga, ekonomisti upozoravaju da se izlazak iz krize nemačke privrede ne nazire
Uprkos rastućem broju slučajeva porodičnog nasilja, Nemačka se suočava s nedostatkom mesta u sigurnim kućama. Potrebe žrtava premašuju kapacitete, a zakon koji bi to rešio još nije usvojen. Stručnjaci upozoravaju na opasnost vraćanja žena nasilnim partnerima
Dugo je Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) raspravljala o tome ko bi bio bolji kandidat za kancelara: Olaf Šolc ili ministar odbrane Boris Pistorijus. Sada je Pistorijus objavio da ne želi da bude kandidat
Šolc i Barnije, uprkos različitim političkim okolnostima, suočavaju se s istim problemom – kako obezbediti finansijsku stabilnost svojih zemalja u narednim mesecima
Nakon pucanja koalicije Olafa Šolca, novi izbori u Nemačkoj biće verovatno u februaru. Da li su problemi dublji od jedne loše vlade i šta tu može da učini Fridrih Merc
Bura na političkoj sceni Nemačke se i dalje ne stišava. Kancelar Olaf Šolc potvrdio je da će Bundestag glasati o poverenju Vladi 16. decembra. Nakon toga, potrebno je da se nemačke stranke dogovore oko nekih urgentnih pitanja
Presuda Višeg upravnog suda Berlin-Brandenburg ruskim državljanima koji ne žele da služe vojsku dodatno je otežala dobijanje azila u Nemačkoj. Da li ljudima iz Rusije koji se pozivaju na prigovor savesti sada preti deportacija iz Nemačke?
Zbog kraha nemačke vlade, u toj zemlji će se održati izbori. Olaf Šolc traži vremena do januara, a opozicija želi da se izbori dese u najkraćem mogućem roku- sledeće nedelje
Nemačka vlada odobrila je zakon koji predviđa obavezan onlajn upitnik za mlade muškarce kao prvi korak u novom sistemu služenja vojnog roka. Može li Nemačka tako rešiti problem regrutacije?
Među osmoricom uhapšenih pripadnika ekstremno desne terorističke grupe „Saksonski separatisti“ našao se i političar AfD-a. Pripadnici ove grupe su, kako navodi tužilaštvo, sprovodili gerilske treninge u borbenoj opremi i planirali napade pod idejom etničkog čišćenja.
Koalicija kancelara Olafa Šolca se raspala. Nemački mediji javljaju da lideri koalicije nisu uspeli da premoste razlike u pogledu na budžetsku, finansijskum i privrednu politiku
Vlada Olafa Šolca suočava se s rastućim pritiscima zbog budžetskog deficita i recesije. Lideri „semaforske koalicije“ održaće ove nedelje ključne razgovore u pokušaju da prevaziđu nesuglasice
Nemačka auto industrija nalazi se u problemima zbog prelaza na proizvodnju električnih automobila.
Sunovrat kompanije Folksvagen samo je još jedan primer toga da nemačka privreda prolazi kroz buran period
Kriza na tržištu automobila i reforma koncerna iz temelja su uzdrmali Folksvagen. Dobit u trećem kvartalu ove godine je pala za 64 odsto na 1,6 milijardi evra
U Nemačkoj će do kraja ove godine biti registrovano 25 odsto manje novih automobila nego 2019. Kriza prodaje pogađa sve proizvođače. Zato dolaze Kinezi sa svojim jeftinim električnim automobilima
Nemački proizvođač automobila Folksvagen planira zatvaranje najmanje tri fabrike. Sledi otpuštanje preko 10.000 radnika, ali i smanjenje plate onima koji ostanu
Po prvi put u istoriji Folksvagen planira zatvaranje pogona u Nemačkoj i masovna otpuštanja. Kriza se preslikava u Volfsburgu, gradu čiji svaki drugi stanovnik radi za VW
Mnoge ljudske lobanje i druge kosti, koje su rezultat nemačkih zločina, našle su se u privatnom vlasništvu. I njima se još uvek trguje
Prevod
On procenjuje da bi s litijumom iz Cinvalda godišnje moglo da se proizvede i do 800.000 baterija za električna vozila.
Nemačka danas uvozi kompletan litijum koji joj je potreban. Zavisna je od Kine i to je veliki rizik za njenu privredu.
„U Nemačkoj trenutno 115 milijardi evra neto dodatne vrednosti zavisi od litijuma i projekata povezanih s litijumom. To je otprilike 480.000 radnih mesta koja zavise od toga“, podseća Ulig.
Strah meštana Cinvalda
„Cinvald litijum“ bi najkasnije za dve do tri godine hteo da počne s kopanjem litijuma. Državne službe detaljno proveravaju projekat, pogotovo moguće efekte na životnu sredinu.
Lokalni meštani su zabrinuti. To su ljudi poput Rolfa Frojdenberga iz građanske inicijative koja štiti interese žitelja Cinvalda. Oni strahuju da bi rudnik litijuma mogao kompletno da promeni njihove živote:
„Cinvald danas živi od turizma. Da li će to uopšte biti moguće u budućnosti? Da li će naše kuće da opstanu ili će možda ceo Cinvald morati da se preseli“, pita se Frojdenberg.
On sam investirao je dosta novca u nekretnine u Cinvaldu, to je njegovo osiguranje za stare dane. Sada se boji da će izgubiti na vrednosti ako rudnik proradi. Od nemačke države, ali i od kompanije „Cinvald litijum“, očekuje konkretne ideje o tome kako sačuvati to mesto kao turističku destinaciju.
„Za to bi trebalo stvoriti pretpostavke, na primer da žiteljima Cinvalda mogu da se daju garancije u slučaju da bude neke štete – na primer odštete ako ne budemo mogli da iznajmljujemo turistima, ako bude štete na kućama ili zemljištima. To nas veoma brine.“
Te brige muče i Jensa Vebera. On sa suprugom živi nekoliko kilometara dalje, u idiličnoj prirodi kod mesta Berenštajna. Planirani rudnik litijuma bi, smatra, mogao nepovratno da uništi taj raj.
„Na osnovu aktuelnog plana koji smo nakratko mogli da vidimo na jednoj tribini, predviđeno je da se ovde, na ovom području, u dolini reke Male Bile, podigne hemijska fabrika na površini od oko deset hektara. To bi direktno pogodilo i našu kuću“, kaže Veber.
Da li je moguć nekakav kompromis?
Planovi nisu finalni i još mnogo toga može da se promeni, tvrdi Marko Ulig iz firme „Cinvald litijum“. Poslednjih meseci on mnogo razgovara s ljudima na terenu, pokušava da ih informiše. Svestan je njihovih strahova, ali ima jasnu poruku:
„Mora nam biti jasno da mi, ako želimo da budemo samostalni po pitanju snabdevanja sirovinama, moramo da prihvatimo činjenicu da jedan ovakav projekat ne može biti realizovan bez posledica. Mi ćemo promeniti ovaj region, mi ćemo promeniti i živote ljudi, biće i uticaja na prirodu.“
Da li je kompromis ovde moguć? Kako zaštititi prirodu, a istovremeno smanjiti zavisnost od kritičnih sirovina? Firma „Cinvald litijum“ podseća da Nemačka ima visoke ekološke standarde, a regionu obećava prosperitet i otvaranje novih radnih mesta.
Jens Veber je ipak skeptičan: „Ljudi koji žive ovde u Berenštajnu dugo su živeli s posledicama rudarenja u ovom regionu. Bilo je loših iskustava, teških oboljenja. Strašne su bile i posledice rudarenja po prirodu, delom se osećaju do danas. Ljudi u ovom regionu ne žele da to opet dožive.“
Da li će blago koje se krije ispod Cinvalda ikada ugledati svetlost dana? Firma „Cinvald litijum“ htela bi da počne s rudarenjem već za par godina. Konačnu odluku o tome doneće Državna agencija za rudnike.',
title: 'Rudnik litijuma izazvao strah kod građana u Nemačkoj',
pubdate: '2024-12-10 09:27:45',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Cinvald,Litijum,Nemačka,Rudarenje litijuma",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Rudnik litijuma izazvao strah kod građana u Nemačkoj',
'pageContent': 'Cinvald na krajnjem istoku Nemačke je mesto s dugom rudarskom tradicijom. Tu su vekovima iskopavani kalaj i drugi metali. Nakon zatvaranja svih rudnika Cinvald se posvetio turizmu, piše Dojče vele.
Uskoro bi tu ponovo moglo da se rudari. Ispod tog sela na granici sa Češkom krije se pravo blago: litijum.
„Izmerene i pretpostavljene rezerve u Cinvaldu iznose 430.000 tona litijuma, kao elementa, odnosno metala“, kaže za DW Marko Ulig, direktor kompanije „Cinvald litijum“.
„To su veoma velike rezerve. To znači da se radi o drugim najvećim zalihama litijuma unutar EU, odnosno trećem po veličini depozitu u Evropi“, dodaje Ulig.
On procenjuje da bi s litijumom iz Cinvalda godišnje moglo da se proizvede i do 800.000 baterija za električna vozila.
Nemačka danas uvozi kompletan litijum koji joj je potreban. Zavisna je od Kine i to je veliki rizik za njenu privredu.
„U Nemačkoj trenutno 115 milijardi evra neto dodatne vrednosti zavisi od litijuma i projekata povezanih s litijumom. To je otprilike 480.000 radnih mesta koja zavise od toga“, podseća Ulig.
Strah meštana Cinvalda
„Cinvald litijum“ bi najkasnije za dve do tri godine hteo da počne s kopanjem litijuma. Državne službe detaljno proveravaju projekat, pogotovo moguće efekte na životnu sredinu.
Lokalni meštani su zabrinuti. To su ljudi poput Rolfa Frojdenberga iz građanske inicijative koja štiti interese žitelja Cinvalda. Oni strahuju da bi rudnik litijuma mogao kompletno da promeni njihove živote:
„Cinvald danas živi od turizma. Da li će to uopšte biti moguće u budućnosti? Da li će naše kuće da opstanu ili će možda ceo Cinvald morati da se preseli“, pita se Frojdenberg.
On sam investirao je dosta novca u nekretnine u Cinvaldu, to je njegovo osiguranje za stare dane. Sada se boji da će izgubiti na vrednosti ako rudnik proradi. Od nemačke države, ali i od kompanije „Cinvald litijum“, očekuje konkretne ideje o tome kako sačuvati to mesto kao turističku destinaciju.
„Za to bi trebalo stvoriti pretpostavke, na primer da žiteljima Cinvalda mogu da se daju garancije u slučaju da bude neke štete – na primer odštete ako ne budemo mogli da iznajmljujemo turistima, ako bude štete na kućama ili zemljištima. To nas veoma brine.“
Te brige muče i Jensa Vebera. On sa suprugom živi nekoliko kilometara dalje, u idiličnoj prirodi kod mesta Berenštajna. Planirani rudnik litijuma bi, smatra, mogao nepovratno da uništi taj raj.
„Na osnovu aktuelnog plana koji smo nakratko mogli da vidimo na jednoj tribini, predviđeno je da se ovde, na ovom području, u dolini reke Male Bile, podigne hemijska fabrika na površini od oko deset hektara. To bi direktno pogodilo i našu kuću“, kaže Veber.
Da li je moguć nekakav kompromis?
Planovi nisu finalni i još mnogo toga može da se promeni, tvrdi Marko Ulig iz firme „Cinvald litijum“. Poslednjih meseci on mnogo razgovara s ljudima na terenu, pokušava da ih informiše. Svestan je njihovih strahova, ali ima jasnu poruku:
„Mora nam biti jasno da mi, ako želimo da budemo samostalni po pitanju snabdevanja sirovinama, moramo da prihvatimo činjenicu da jedan ovakav projekat ne može biti realizovan bez posledica. Mi ćemo promeniti ovaj region, mi ćemo promeniti i živote ljudi, biće i uticaja na prirodu.“
Da li je kompromis ovde moguć? Kako zaštititi prirodu, a istovremeno smanjiti zavisnost od kritičnih sirovina? Firma „Cinvald litijum“ podseća da Nemačka ima visoke ekološke standarde, a regionu obećava prosperitet i otvaranje novih radnih mesta.
Jens Veber je ipak skeptičan: „Ljudi koji žive ovde u Berenštajnu dugo su živeli s posledicama rudarenja u ovom regionu. Bilo je loših iskustava, teških oboljenja. Strašne su bile i posledice rudarenja po prirodu, delom se osećaju do danas. Ljudi u ovom regionu ne žele da to opet dožive.“
Da li će blago koje se krije ispod Cinvalda ikada ugledati svetlost dana? Firma „Cinvald litijum“ htela bi da počne s rudarenjem već za par godina. Konačnu odluku o tome doneće Državna agencija za rudnike.',
'pageDate': '2024-12-10 09:27:45',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});