img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Kriza u auto-gigantu: Da li Folksvagen ostaje nemački?

15. јануар 2025, 12:51 Timoti Ruks / DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Folksvagenu preti masovno otpuštanje radnika i zatvaranje proizvodnih pogona u Nemačkoj
Copied

Nekada simbol nemačke automobilske dominacije, Folksvagen se suočava s nizom problema na globalnim tržištima. Kineska konkurencija, moguće američke carine i restrukturiranje u Nemačkoj prete da ugroze poziciju ovog giganta

Folksvagen proizvodi i prodaje vozila po čitavom svetu. Taj koncern je izvorno nemački, ali je kod kuće i u Kini, Brazilu i SAD. Ta zavisnost od stranih tržišta mogla bi uskoro da mu se osveti, piše Dojče vele.

Folksvagen je nemački proizvođač automobila, ali on deluje globalno i zavisi od mnogih drugih zemalja kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu.

Folskvagen – najveći od dvanaest brendova istoimenog koncerna – 2023. proizveo je širom sveta više od 4,8 miliona automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi evra (90,2 milijarde dolara). To je povećanje od 17 odsto u poređenju s prethodnom godinom, pokazuju podaci godišnjeg izveštaja objavljenog u martu 2024.

Ali, ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promenilo, posebno kada je reč o električnim vozilima. A tu su i pogrešne procene menadžmenta Folksvagena koje ugrožavaju uspeh preduzeća.

Domaći i globalni problemi

Potražnja za novim vozilima u Evropi pada i možda nikada više neće dostići novo od pre pandemije korone kada je prodavano 17 miliona vozila godišnje. Potražnja za vozilima Folksvagena posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.

U prvih devet meseci prošle godine Folksvagen je širom sveta prodao 2,26 miliona vozila. To je nešto više nego u istom periodu prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 odsto – s 2,12 milijardi evra u prva tri tromesečja 2023, na 1,34 milijarde evra u istom periodu prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.

Kod kuće u Nemačkoj u Folksvagenu vlada napeta situacija. Firma je najavila drastične rezove. Rast cena energije nakon prestanka ruskih isporuka gasa, kineska konkurencija, visoki troškovi nemačke radne snage i preteće američke carine – sve to zahtevaju promenu smera.

Kako je firma saopštila 20. decembra prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mesta, dok će preostali radnici Folksvagena u Nemačkoj u nadolazećim godinama morati da odustanu od povećanja plata i bonusa.

Mogu li druge zemlje da profitiraju od problema na lokacijama Folksvagena u Nemačkoj?

Folksvagen u Evropi i širom sveta

Folksvagen zapošljava 76.000 radnika u Nemačkoj i dodatnih 63.000 širom sveta.

Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – preduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija u svetu. Osim u Nemačkoj, trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španiji, Portugaliji i Slovačkoj.

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući i jednu veliku fabriku, a i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, Folksvagen je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi evropski proizvođači automobila. Planirana fabrika u Turskoj nije realizovana zbog pandemije kovida.

Osim toga, Folksvagen proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Evrope najveće Folksvagenove investicije nalaze se u Kini, a zatim slede Meksiko i Brazil.

Duga brazilska istorija Folksvagena

Prva fabrika Folksvagena van Nemačke otvorena je pre sedam decenija u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima firme, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milionito vozilo.

Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam odsto prodaje, Folksvagen trenutno veoma zavisi od Brazila. Firma tamo uživa veliki ugled i veliki deo vozila na brazilskim putevima dolazi iz Folksvagena. Osim toga, prodaja raste.

Te pozitivne vesti iz Brazila donekle olakšavaju situaciju za koncern, ali to tržište je ipak suviše malo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regionima – i konkurencija nije daleko.

Meksiko kao ulaz na američko tržište

Iako je Severna Amerika 2023. činila nešto više od deset odsto Folksvagenove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je takođe i teško tržište – a moglo bi da postane još teže ako SAD uvedu carine na vozila proizvedena u inostranstvu.

Folksvagen ima fabriku u američkoj saveznoj državi Tenesi. Ali, s obzirom na to da koncern računa i na jeftiniju radnu snagu, kao i na slobodan protok robe unutar severnoameričke zone slobodne trgovine USMCA, Folksvagen ima i veliku fabriku u Meksiku. Ta strategija bi, međutim, mogla da bude narušena novim američkim carinama.

Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp je izjavio: „Želim da nemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje fabrike ovde.“

Nemački proizvođači automobila proizvode u SAD razna vozila. Mnoga su namenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. Ali, Folksvagen je uprkos tome zavisan i od evropskog uvoza kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD. Trampove pretnje carinama mogle bi dodatno da ugroze poslovni rezultat koncerna Folksvagen.

Problematična i posebna uloga Kine

Godinama je Folksvagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i sa njom. Tokom poslednje decenije koncern se oslanjao na tu zemlju, jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Jedno i drugo je sada ugroženo, a kineski san Folksvagena mogao bi da bude završen.

Godine 2019. Folksvagen je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udeo od čak 19 procenata na tom tada najvećem svetskom automobilskom tržištu. Za Folksvagen je Kina bio najvažniji i najprofitabilniji region, na koji je otpadala trećina ukupnog prihoda i veliki deo dobiti.

Danas Folksvagen u Kini ima tržišni udeo od 14 odsto i to s tendencijom pada. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su naročito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svetski izvoznik automobila i manje nego ikada zavisi od stranih modela.

Uprkos svojoj dugoj istoriji i globalnom prisustvu, Folksvagen nije imun na padove. Kako bi uspešno savladao predstojeće velike promene koncern mora da se prilagodi i pritom da uzme u obzir carine, različitost tržišta, kao i kinesku konkurenciju koja neverovatnom brzinom sustiže Folksvagen.

Tagovi:

Nemačka Folksvagen Automobili
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
GSP Beograd

Nabavka vozila

09.фебруар 2026. I.M.

Gođevac: Zamrznuta nabavka 85 tramvaja – GSP Beograd doveden u ozbiljnu krizu

Beograd trenutno ne može da nabavi nijedan novi tramvaj ili autobus, nakon što je postupak za kupovinu 85 tramvaja zamrznut zbog prigovora ponuđača, a tender za 150 autobusa obustavljen početkom godine, tvrdi potpredsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Ana Gođevac

Beograd na vodi

09.фебруар 2026. Marija L. Janković

„Kula Beograd“: Najveći bilbord na Balkanu

Kula Beograd, centralni soliter Beograda na vodi, i dalje radi bez upotrebne dozvole. Samo je delimično useljena, pa većinu vremena služi - kao bilbord za reklame

Kiseli kupus

Izvoz hrane

07.фебруар 2026. K. S.

Nikl u kupusu i bakterije u korama za torte: Nova upozorenja za namirnice iz Srbije

Evropski sistem za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF) izdao je od početka 2026. dva upozorenja za namirnice izvezene iz Srbije u kojima su pronađene nepoželjne supstance. Tokom prošle godine izdato je 30 upozorenja

Radnici u fabrici Jura

Otkazi

07.фебруар 2026. K. S.

Jura u Leskovcu otpušta deo radnika

Deo radnika Jure u Leskovcu ostaće bez posla, a neki će na plaćeno odsustvo, saopštila je ta kompanija

Vučić je letos smanjenje cena u prodavnicama najavio kao magično rešenje mnogih problema.

Uredba o maržama

06.фебруар 2026. M. L. J.

Vučićeve „čudesne marže“ pred sudom u Americi

„Ahold Delhaize“, kompanija koja je vlasnik brojnih maloprodajnih radnji u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog nametnutih marži u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure