img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Muzika

Kako je glas postao instrument godine

28. decembar 2024, 12:51 Gabi Rojher (DW)
Glas: instrument godine za 2025. Foto: Pexels/Andrea Piacquadio
Glas: instrument godine za 2025.
Copied

Za razliku od drugih instrumenata, glas ne košta ništa, a ima ga skoro svako. Zato je ljudski glas u Nemačkoj proglašen za instrument godine

Glas je sam po sebi demokratski instrument. Skoro svako ko nema neka zdravstvena ograničenja može da koristi svoj glas. I za razliku od drugih instrumenata, on ne košta ništa. „Možete biti posebno kreativni sa svojim glasom“, kaže Kristin Zigert, predsednica muzičkih saveta nemačkih pokrajina, piše Dojče vele (DW).

Muzički saveti biraju instrument godine, a 2025. to će biti ljudski glas. Mnoge stvari su moguće pomoću glasa, od pevanja i govora, do šaputanja ili vikanja. „Svi ti zvuci mogu se koristiti i muzički. Možete biti kreativni i sa glasnim povicima ili vriskom“, kaže Zigert za DW.

Pored toga, glas povezuje ljude širom sveta i može da prevaziđe kulturne, jezičke i geografske barijere, posebno kada se peva. Sve u svemu, muzički saveti nemačkih pokrajina ocenjuju da je ljudski glas osnova za komunikaciju i međunarodno razumevanje.

Pevanje u znak protesta

„Instrument godine povezan je i s političkim porukama“, kaže Kristin Zigert. „Znamo za radničke pesme, za revolucionarne pesme poput Marseljeze, a znamo i koliko je pevanje bilo važno za Martina Lutera tokom Reformacije. Glasom se može mnogo toga postići“.

U Avganistanu, novi talibanski, tzv. „zakon o vrlini“, zabranjuje ženama da pevaju ili glasno govore u javnosti. Bez obzira na sadržaj onoga što se peva ili govori, ženski glas je, kako kažu, „zavodljiv“. Kazne su predviđene čak i ako neko peva u kući, a taj zvuk prodre napolje. Ali, žene i dalje podižu glas. Protestni video-snimci avganistanskih žena koje se snimaju kako pevaju kod kuće i postavljaju to na internet trenutno su veoma viralni.

Glas kao politički instrument

U Nemačkoj ove godine glas dobija političko značenje na jedan dodatni način. Kad su pre tri godine muzički saveti doneli odluku da ljudski glas bude instrument 2025. godine, oni nisu mogli da predvide kakva će biti današnja politička situacija. „Tada smo manje razmišljali o posebnim izazovima s kojima se demokratije trenutno suočavaju“, kaže Hartmut Šreder, generalni sekretar Muzičkog saveta pokrajine Šlezvig-Holštajn.

Ali glas je sada posebno važan, dodaje on za DW: „Ovde u Nemačkoj imaćemo vanredne savezne izbore, tako da je glas važan u parlamentarnom procesu“. Nakon propasti dosadašnje koalicije, birači će „dati svoj glas“ na vanrednim izborima za Bundestag u februaru i na taj način mogu, u prenesenom smislu, da pomognu u određivanju političkog pravca u zemlji.

Instrument godine

Od 2008. godine muzički saveti nemačkih pokrajina zajednički biraju instrument godine. „Te godine smo počeli s popularnim instrumentom, klarinetom“, podseća Hartmut Šreder. „Želeli smo da privučemo medijsku pažnju na muziku kroz instrumente koji se ne vezuju samo za klasičnu muziku.“

Savetima je i danas važno da okupe ljude koji sviraju različite vrste muzike – ljude koji sviraju isti instrument, ali teško da bi svirali zajedno, kao što su na primer klarinetistkinja koja svira klasičnu muziku i klarinetista iz orkestra nekog dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Neke instrumente treba izvući iz senke i prikazati ih u drugačijem svetlu. „Želeli smo da fagot učinimo vidljivim. A mandolinu smo recimo postavili u međunarodni kontekst“, kaže Šreder. Međunarodni kontekst igrao je ulogu i kada je reč u tubi. Ona je bila instrument 2024. godine, a cilj je bio da se ona predstavi kao instrument koji nije samo prateći.

Zašto je glas tako poseban?

Glas je verovatno najoriginalniji od svih muzičkih izraza. Istraživači smatraju da su ljudi pevali pre više od 150.000 godina. Inače, najstariji pronađeni instrument je – frula.

„Iz arheoloških nalaza znamo da su frule i bubnjevi postojali još u kamenom dobu“, kaže predsednica muzičkih saveta Kristin Zigert. Glas je možda još stariji: majke su u svim vremenima gotovo sigurno pevušile svojoj deci uspavanke, mnogo pre nego što su i postojale prve reči.

Glas je nešto što može da stvori poverenje. Preko njega možemo da razmenjujemo misli, osećanja i ideje, i tako izgradimo duboke veze jedni s drugima.

Ambasadori glasa

Tokom 2025. održavaće se festivali i koncerti na kojima će se glas slaviti kao instrument godine. Trebalo bi više da se peva u školama i drugim obrazovnim institucijama, kao i u porodicama. Jer, pevanje ne samo da donosi radost, već čoveka održava fizički i psihički zdravim.

Neke nemačke pokrajine imenuju i svoje ambasadore za godinu instrumenta, preko kojih se javnosti posebno skreće pažnja na instrument. U Šlezvig-Holštajnu će to u 2025. biti vokalni ansambl NDR-a. Hor tog javnog servisa sa severa Nemačke organizuje redovne „pevačke“ programe i zajedničke koncerte sa amaterima.

Zajedničko pevanje čini ljude jačim

Hartmut Šreder iz Muzičkog saveta Šlezvig-Holštajna želeo bi da podstakne i političare da u 2025. zapevaju. „Pokušaćemo da ubedimo poslanike u pokrajinskom parlamentu Šlezvig-Holštajna da dignu svoj glas u jednom drugačijem kontekstu, odnosno u muzičkom kontekstu.“

Ako se to dogodi, poslanici će onda zaista biti u trendu. Jer, zajedničko pevanje i zajednički glas trenutno su u Nemačkoj veoma traženi.

Tagovi:

Demokratija Muzika Ljudski glas Pevanje Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure