img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka

Kako Nemci postaju gastarbajteri: Odliv negovatelja u Luksemburg

05. januar 2025, 10:21 Markus Herman (DW)
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg Foto: Pexels/Jsme MILA
Negovatelji iz Nemačke masovno odlaze u Luksemburg
Copied

Radnici iz sektora nege masovno prelaze iz Nemačke u Luksemburg. Bolji uslovi rada i gotovo dvostruko veće plate privlače hiljade negovatelja preko granice

Osam je ujutru kada Somaeh Mecger kuca na vrata gospođe Penig-Šosi i ulazi.

„Dobro jutro. Kako ste?“, kaže negovateljica.

Mari Žoze Penig-Šosi ima 94 godine i već šestu godinu živi u staračkom domu „Op Lamp“ u Vaserbiligu u Luksemburgu. Somaeh Mecger je 50 godina mlađa.

Započinje uobičajena procedura: „A sad, madam, na oblačenje!“

Ima dobrih pola sata za to. Opere joj noge i stopala, navuče čarape za vene, pomogne joj da ustane iz kreveta, smesti je u invalidska kolica i odvede je u kupatilo. Nakon deset minuta, obe su se vratile u sobu. Gospođi Penig-Šosi je stalo do toga da sama nanese ruž na usne, mada joj negovateljica pomaže držeći njenu već drhtavu ruku. Razgovaraju o nekadašnjoj pozorišnoj karijeri starije dame – ponekad na nemačkom, ponekad na luksemburškom, sve to začinjeno frazama na francuskom, piše Dojče vele (DW).

Neuporedivo bolje nego u Nemačkoj

Pre skoro 20 godina Somaeh Mecger je odlučila da da otkaz u nemačkom staračkom domu i ode da radi u susedni Luksemburg. Naučila je luksemburški na kursu koji je organizovao njen poslodavac, a od kuće u nemačkom Trieru, gde živi s porodicom, do radnog mesta ima 13 kilometara, ili dvadesetak minuta. „Nisam ni na trenutak zažalila zbog svoje odluke“, kaže Mecger. Za negovateljicu se obučila 2003.

Ona je jedna od mnogih koje iz Nemačke dolaze da rade u susedni Luksemburg. Prema tamošnjem Nacionalnom institutu za statistiku, preko 52.000 Nemaca radi u Vojvodstvu, što je 30 odsto više nego pre deset godina. Velika većina njih i dalje živi u Nemačkoj i putuje na posao.

Samo u sektoru zdravstvene i socijalne nege registrovano je 6.300 Nemaca, a među njima je najmanje 4.000 negovatelja poput Somaeh Mecger. To se vidi i na njenom radnom mestu: preko 80 odsto od 147 zaposlenih u staračkom domu „Op Lamp“ su Nemci koji brinu o 81 stanovniku doma.

„Ne tražimo posebno negovatelje iz Nemačke,“ kaže direktorka Mirej Virc-Lenerc. Ali u pograničnoj regiji se proširila vest da su uslovi rada u Luksemburgu mnogo bolji nego u Nemačkoj. Prekovremenih sati gotovo da nema, ima više osoblja, vlada poštovanje prema zaposlenima, a plata je gotovo dvostruko veća. „Zarađujem više u Luksemburgu s 60 odsto radnog vremena nego što bih u Nemačkoj zarađivala za puno radno vreme“, kaže Mecger.

I u Luksemburgu su zabrinuti za budućnost

Veliko Vojvodstvo sa svojih 670.000 stanovnika nedavno je dodatno povećalo plate zaposlenima u sektoru staračke nege. Sa deset godina staža, negovateljica u staračkom domu godišnje zarađuje oko 65.000 evra – plus bonusi, dok medicinska sestra lako prima i oko 100.000 evra.

Luksemburg je očigledno spreman čak i bolje da plaća negovatelje, jer i tamošnje stanovništvo ubrzano stari. Prema proceni udruženja negovatelja Copas, u narednih pet godina biće potrebno popuniti 4.000 radnih mesta u celokupnom sektoru nege, uključujući 900 medicinskih sestara, a potrebni su i drugi radnici, od fizioterapeuta do pomoćnika u kuhinji. Međutim, u Luksemburgu svake godine obuku završi tek nešto više od 100 ljudi, a već sada polovina medicinskih sestara dolazi iz susednih zemalja.

Upraviteljka luksemburškog staračkog doma Virc-Lenerc se boji da će u narednim godinama biti teže privući negovatelje iz Nemačke: „Plate i tamo rastu,“ ali se oslanja na bolje uslove rada, niže poreze i bolje penzije.

Katastrofa u Nemačkoj

Istovremeno, situacija u staračkim domovima i bolnicama s nemačke strane granice je katastrofalna. Samo iz bolnica Barmherzige Brüder u Trieru svake godine odlazi po 25 do 30 medicinskih sestara u Luksemburg, kaže direktor sektora nege te bolnice Jerg Mogendorf: „Taj trend ponovo raste“. Navodi da pokušavaju da zadrže osoblje dodatkom na platu i raznim pogodnostima, ali ljudi i dalje odlaze.

I Komora zaposlenih u sektoru nege pokrajine Rajna-Palatinat potvrđuje da se situacija „nipošto nije poboljšala, naprotiv: postala je još gora“. Njen predsednik Markus Maj smatra da se malo toga može učiniti protiv odličnih plata u susednim zemljama: „Jedino što možemo jeste da opšte povećamo broj zaposlenih u pogođenim regijama. Ali naša Komora, kao državna institucija, ima malo uticaja ili mogućnosti da oblikuje situaciju“.

Ne vraćam se!

Čak i kada se negovatelji povremeno vraćaju u Nemačku, za Somaeh Mecger ne dolazi u obzir da ikada više radi u svojoj domovini:

„U Nemačkoj sam bila odgovorna za devet ili deset starijih osoba u jednoj smeni, a nije bilo retko da radim 15 dana bez prestanka. U Luksemburgu brinem o pet osoba tokom svog normalnog radnog vremena“.

Takođe, ne veruje da će se situacija promeniti. U Luksemburgu poslodavac uvažava njene želje prilikom organizacije rasporeda, i izuzetno je zadovoljna: „Mogu bez problema da uskladim svoj posao i privatni život. To je i preventivna mera protiv stresa i lošeg raspoloženja“. A toga u Nemačkoj ima sve više, ne samo u sektoru nege.

Tagovi:

Nemačka Luksemburg Negovatelji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat u Ukrajini

31.maj 2026. B. B.

Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama

Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure