Protesti na izvoru Une u Donjoj Suvaji dostižu kulminaciju, jer bi hrvatski inspektorat trebao presuditi može li investitor nastaviti gradnju mini hidrocentrale. Građani su spremni braniti ovaj prirodni biser Evrope
U Hrvatskoj su pre dva dana izbili požari, a dva velika požara u Splitsko-dalmatinskoj županiji još uvek nisu ugašena. U Tučepima 306 vatrogasaca sa 77 vozila pokušavaju od utorka uveče da suzbiju vatrenu stihiju na otvorenom prostoru koja je nošena vetrom zahvatila i Park prirode Biokovo, te došla do Podgore u kojoj su sinoć stanovnike prebacili iz njihovih kuća u školu
Hrvatski vatrogasci bore se protiv nekoliko požara koji su izbili na hrvatskom primorju. Kod Zadra, vatra je zahvatila deo kasarne. Na području Skadrina u blizini Šibenika, požarom su zahvaćeni trava, nisko rastinje i borova šuma. Čuju se detonacije, kako se pretpostavlja, zbog eksplozija zaostalih mina
U Crnoj Gori postoji polako nazadovanje proteklih nekoliko godina, za vreme par bivših vlada, gde vidite da prosprski i proruski elementi imaju sve više uticaja. Time se podriva nezavisnost Crne Gore i rizikuje budućnost zemlje, smatra nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Kurt Volker
Pogoršanje diplomatskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske prenosi se i na sport. Zašto su hrvatske vlasti preporučile svojim vaterpolo klubovima da ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića
Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske proglasilo je Andriju Mandića, Aleksu Bečića i Milana Kneževića osobama nepoželjnim u Hrvatskoj zbog „sistemskog delovanja na narušavanju dobrosusedskih odnosa“ i još po nečega
Budućnost u rodnoj zemlji mladi sa Balkana gotovo da i ne vide, pokazuju istraživanja sprovedena u Hrvatskoj i Srbiji. Mladi se masovno iseljavaju zbog visokih cena, niskog životnog standarda, problema stanovanja, ali i zbog nepoverenja u političke institucije
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Veliki požar na dalekovodu od 400 kilovati na nepristupačnom terenu na crnogorskoj granici sa Bosnom i Hercegovinom uzrokovao je nestanak struje u zemljama regiona.
Pacijent u Kliničkoj bolnici u Hrvatskoj je u jednoj operaciji dobio želudac, jetru, gušteraču i tanko i debelo crevo. Direktor bolnice Mario Starešinić kaže da se ovakav tip operacije izvodi u samo 11 evropskih centara
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović je i stav svoje zemlje po pitanju Rezolucije o Srebrenici iskoristio za kritikovanje premijera Andreja Plenkovića, navodeći da je način na koji je Hrvatska tome pristupila protivustavan
Domovinski pokret izričito je zahtevao da srpska manjina ni u kom obliku ne uzme učešće u novoj vladi. Predstavnici srpske nacionalne manjine iz redova Samostalne demokratske srpske stranke su isključeni iz izvršne vlasti. Opozocija upozorava da je zabrinjavajuć smer kojim je Hrvatska krenula
Hoće li se najnovija Hrvatska pridružiti Orbanovoj Mađarskoj i podeliti s njome status evropskog parije? Ili će HDZ Andreja Plenkovića neutralizirati radikalne potencijale svojega koalicijskog partnera – Domovinskog pokreta? Može li ova koalicija ojačati radikalno desno krilo unutar HDZ-a i marginalizirati evrobirokratske tendencije u ovoj stranci? To nije nemoguće, posebno ne u slučaju da predstojeći izbori za Evropski parlament potvrde slutnje kako je na našem kontinentu na delu ozbiljno skretanje udesno
Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“
Srebrenopružna naduvača (Fugu), jedna od najotrovnijih kičmenjaka na svetu uočena je kraj ostrva Ceja u Hrvatskoj, a jedna je i ulovljena. A zbog svoje proždrljivosti i nedostatka neprijatelja, naduvača negativno utiče na biološku raznolikost i predstavlja pretnju ribarstvu
U čemu je tajna vitalnosti desničarskog populizma u bivšoj Jugoslaviji? Odgovor glasi – u bezočnom cinizmu, laganju i gaženju demokratije. Tako već decenijama drže građane kao taoce u nacionalističkim i atavističkim podrumima
Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 17. aprila HDZ je osvojio većinu mandata u Saboru, ali nedovoljnu da samostalno formira vladu, pa su prethodnih dana trajali intenzivni pregovori o mogućim koalicijama
Pored pomoćnika ministra u Ministarstvu kulture i medija, u Zagrebu uhapšeni i bivši dekan Geodetskog fakulteta, kao i bivši profesor na istom fakultetu
Na graničnom prelazu Bajakovo, sutra i u utorak, 30. aprila u vremenu od 7 do 19 časova, granična policija Hrvatske testiraće informacioni sistem, što može dovesti do dodatnog zadržavanja na graničnom prelazu Batrovci
Instalacija umetnice sa Kosova bavi se ženama i prekarnim radom, skulptura bosanskohercegovačke umetnice, na trgu u centru grada, postavlja pitanje da li je konačno došlo vreme da odamo počast i oplakujemo žrtve i potlačene svih aktuelnih ratova, dok hrvatski projekat ističe preduslove za suživot s drugima
HDZ je pobedio na izborima koji su uparađeni kao dvoboj premijera Andreja Plenkovića i predsednika Zorana Milanovića. No, važnije od uvreda koje ta dvojica razmenjuju godinama sada je da li će u Vladu ući filoustaški Domovinski pokret i kako uopšte navući većinu
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića osvojila je najveći broj poslaničkih mandata na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Samostalno, ipak, ne može da formira vladu. Slede koalicioni pregovori
U Hrvatskoj su održani parlamentarni izbori, a građani su do 19 časova glasali za poslanike 11. saziva Sabora. Prema dosadašnjim rezultatima, HDZ-u dosadašnjeg premijera Andreja Plenkovića pripalo je 62 mandata. Drugi najbolji rezultat ostvarila je koalicija levog centra "Rijeka pravde" koju predvodi SDP, sa 42 mandata. Srbima je u Saboru namenjeno tri mandata
Prevod
„Cijelo selo je ostalo bez vode kada su počeli radovi. Tako smo i saznali, šta se događa. Jer gospoda su dovezli buldožere, bagere i počeli kopati i rušiti“, kažu u Udruženju „Una Srb“, naglasivši da se lokalno stanovništvo ali i svi prisutni odlučno protive ovom projektu, koji ugrožava neprocjenjivu prirodnu baštinu.
„Svaki oblik destrukcije u ovom zaštićenom području, koje je u susjednoj državi nacionalni park, je potpuno neprihvatljiv", poručuju iz „Une Srb“, pozivajući sve da im se pridruže u naporu da zaštite ovu rijeku i sačuvaju je za buduće generacije.
Aktivisti upozoravaju na validnost do sada izdatih dozvola za izgradnju ove mini hidrocentrale na Uni, insistirajući da se radovi potpuno obustave odlukama inspektorata ali i resornog ministarstva, odakle još nema nikakvih informacija o ovom slučaju. Ranije su tek saopštili da je građevinska dozvola izdata 2016. godine kada Hrvatska nije bila članica EU, što znači da tada nije potrebna Ocjena prihvatljivosti zahvata u Ekološkoj mreži. Za tu ocjenu, potrebna je Studija uticaja na životnu sredinu koju, slaže se većina, ne bi mogli da dobiju zbog potpune devastacije terena i ekocida, koji bi u tom slučaju nastao.
Rundekova Aj, aj, Una
Zbog pokušaja uništavanja ovog jedinstvenog spomenika prirode, protestima se pridružio i hrvatski kantautor Darko Rundek, koji je proteklog vikenda sa svojim bendom održao i koncert na Vrelu Une, kako bi skrenuo pažnju vlastima na devastaciju ove prirodne ljepote. Rundek je postao jedan od simbola za spas Une, a antifašistička „Aj, Karmela", sada se pjeva sa nešto drugačijim stihovima u Donjoj Suvaji.
„Mi smo protiv ulagača i njihovih pomagača, aj, aj Una!", sada je već himna koju okupljeni na protestima pjevaju svakog dana.
„Molim vas da spasite rijeku Unu prije nego bude prekasno. Ova jedinstvena i prekrasna rijeka je ugrožena, iako je pod zaštitom. Kod njenog izvora u Hrvatskoj počela je prije dva tjedna izgradnja brane i svaki dan radova nanosi nepopravljivu štetu rijeci i njenom eko-sistemu“, uputio je Darko Rundek, poruku hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.
„Problem gradnje mini-hidroelektrane na Uni otvorio je brojna pitanja, a jedno od njih je vezano uz sistemsko izvlačenje energije iz prirode, od čega lokalna zajednica nema ništa, korist izvlače samo investitori”, rekao je Rundek, napominjući da neće odustati od protesta dok cijeli slučaj ne bude završen.
Iz BiH traže odgovor
Iz vlade još nema odgovora, a na protestu su bili i predstavnici Možemo!, čiji je saborski zastupnik Marin Živković, rekao da je već zatražena dokumentacija od Odbora za zaštitu životne sredine i da se nada da će do jeseni inspekcija utvrditi sve nepravilnosti.
Građani traže hitnu i momentalnu obustavu svih radova na rijeci Uni, posebno jer se radi o prekograničnom pitanju jer rijeka Una u svom toku kroz BiH spada u kategoriju nacionalnog parka prirode. Iako šturo, u cijelu priču su se zbog toga uključile i vlasti u BiH, koje opet ne djeluju jedinstveno, već preko entitetskih resornih ministarstava. Podsjetimo, zbog takvog odnosa Hrvatska sada ima konačnu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, svega 800 metara od rijeke Une, koja je u ovom dijelu proglašena Parkom prirode.
„Hrvatska strana je očito, namjerno ili ne, propustila sprovesti postupak procjene uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, što im je obaveza u ovom slučaju. Naime, bilo kakvi radovi na ovom izvoru podrazumijevaju izradu Strateške procjene uticaja na okoliš u skladu s Konvencijom o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu (Espoo konvencija)“, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, napominjući da su uputili dokumentaciju Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nakon čega je ona upućena vlastima Hrvatske.
Zagrebu su pisali i iz Banjaluke, zatraživši obustavljanje radova.
„Stoga ćemo, bez odlaganja, obavijestiti Sekretarijat Organizacije evropskih morskih luka (ESPO) i Implementacioni komitet Protokola o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SEA) o najnovijem kršenju prava BiH kao potencijalno pogođene zemlje“, saopštili su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Una kroz BiH već onečišćena
Hrvatska je nakon ulaska u EU postala dio evropske ekološke mreže Natura 2000, što je izmijenilo pravnu regulativu u oblasti životne sredine, tako da građevinska dozvola iz 2016. godine nije više valjana bez Ocjene prihvatljivosti ove mreže, koja trenutno ne postoji. Pored toga, aktivisti iz regiona uključili su se u odbranu rijeke Une, upozoravajući da je već zbog početka pripremnih radova prije nekoliko sedmica, došlo do onečišćenja riječnog toka koji prolazi kroz BiH.
„Kako je moguće da se ovo dešava na takvom mjestu i kako je neko odobrio te radove? Rijeka je zaštićena od 1968. godine i da neko odluči da počne radove, je nevjerovatno“ , kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, izražavajući čuđenje da je tako nešto moguće u zemlji koja je članica EU.
„Imate slučaj odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, nedaleko od rijeke Une. Za tu odluku se znalo još 1999. godine, a vlasti u BiH su predugo čekale na reakciju. Tako da, iako je pohvalna reakcija naših ministarstava, činjenica da je građevinska dozvola izdata 2016. godine, dovoljno govori da je moglo ranije da se reaguje", zaključuje Topić.
Investitor, kompanija „Pipra", nije se do sada javno oglašavao o ovom pitanju, čekajući konačnu odluku inspektorata i resornog ministarstva. Mediji u Hrvatskoj su prenijeli informaciju da je kompanija, koja gradi hidroelektranu, registrovana na adresi jedne privatne kuće u okolini Vrela Une, čiji vlasnik živi u Novom Sadu, a koji je sve to saznao od medija.
',
title: 'Darko Rundek brani Unu: „Spasite je dok ne bude prekasno"',
pubdate: '2024-08-07 12:24:51',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "BiH,Hrvatska,Darko Rundek,Reka Una",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Darko Rundek brani Unu: „Spasite je dok ne bude prekasno"',
'pageContent': 'U mjestu Donja Suvaja u opštini Gračac u Hrvatskoj, danima traju protesti ljutitih mještana zbog početka izgradnje mini hidrocentrale na rijeci Uni, koja svega četiri kilometra dalje ulazi u BiH, gdje je većim tokom svrstana u kategoriju Nacionalnog parka. Mještanima, koji su na početku bili sami, pridružili su se stanovnici šireg područja, uključujući i stanovnike Bosne i Hercegovine koji poručuju da će stati u zaštitu ovog jedinstvenog spomenika prirode, po svaku cijenu, piše Dojče Vele.
„Gdje su zakoni, gdje su rješenja. Zašto se ovo nije moglo privremeno obustaviti dok se ne vidi šta će biti dalje. Svakim centimetrom bušenja korito se uništava i šanse da ga spasimo su sve manje i manje“, rekla je na protestima Božica Keča, mještanka Donje Suvaje i jedna od organizatorki protesta, koji su održani proteklog vikenda.
Čeka se inspektorat
A protesti su se nastavili i ove sedmice do kada je trajala neka vrsta primirja, jer je investitor, kompanija „Pipra" iz Splita, obustavio radove dok se ne oglasi Državni inspektorat Hrvatske ove sedmice. Ali i jer su mještanke nekoliko dana ranije izašle pred bagere kako bi tijelima zaustavile gradnju. Do tada stanovnici ovog kraja ali i oni iz susjednih opština i BiH, borave na lokaciji, spremni da brane devastaciju rijeke Une i cijelog njenog toka.
„Cijelo selo je ostalo bez vode kada su počeli radovi. Tako smo i saznali, šta se događa. Jer gospoda su dovezli buldožere, bagere i počeli kopati i rušiti“, kažu u Udruženju „Una Srb“, naglasivši da se lokalno stanovništvo ali i svi prisutni odlučno protive ovom projektu, koji ugrožava neprocjenjivu prirodnu baštinu.
„Svaki oblik destrukcije u ovom zaštićenom području, koje je u susjednoj državi nacionalni park, je potpuno neprihvatljiv", poručuju iz „Une Srb“, pozivajući sve da im se pridruže u naporu da zaštite ovu rijeku i sačuvaju je za buduće generacije.
Aktivisti upozoravaju na validnost do sada izdatih dozvola za izgradnju ove mini hidrocentrale na Uni, insistirajući da se radovi potpuno obustave odlukama inspektorata ali i resornog ministarstva, odakle još nema nikakvih informacija o ovom slučaju. Ranije su tek saopštili da je građevinska dozvola izdata 2016. godine kada Hrvatska nije bila članica EU, što znači da tada nije potrebna Ocjena prihvatljivosti zahvata u Ekološkoj mreži. Za tu ocjenu, potrebna je Studija uticaja na životnu sredinu koju, slaže se većina, ne bi mogli da dobiju zbog potpune devastacije terena i ekocida, koji bi u tom slučaju nastao.
Rundekova Aj, aj, Una
Zbog pokušaja uništavanja ovog jedinstvenog spomenika prirode, protestima se pridružio i hrvatski kantautor Darko Rundek, koji je proteklog vikenda sa svojim bendom održao i koncert na Vrelu Une, kako bi skrenuo pažnju vlastima na devastaciju ove prirodne ljepote. Rundek je postao jedan od simbola za spas Une, a antifašistička „Aj, Karmela", sada se pjeva sa nešto drugačijim stihovima u Donjoj Suvaji.
„Mi smo protiv ulagača i njihovih pomagača, aj, aj Una!", sada je već himna koju okupljeni na protestima pjevaju svakog dana.
„Molim vas da spasite rijeku Unu prije nego bude prekasno. Ova jedinstvena i prekrasna rijeka je ugrožena, iako je pod zaštitom. Kod njenog izvora u Hrvatskoj počela je prije dva tjedna izgradnja brane i svaki dan radova nanosi nepopravljivu štetu rijeci i njenom eko-sistemu“, uputio je Darko Rundek, poruku hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.
„Problem gradnje mini-hidroelektrane na Uni otvorio je brojna pitanja, a jedno od njih je vezano uz sistemsko izvlačenje energije iz prirode, od čega lokalna zajednica nema ništa, korist izvlače samo investitori”, rekao je Rundek, napominjući da neće odustati od protesta dok cijeli slučaj ne bude završen.
Iz BiH traže odgovor
Iz vlade još nema odgovora, a na protestu su bili i predstavnici Možemo!, čiji je saborski zastupnik Marin Živković, rekao da je već zatražena dokumentacija od Odbora za zaštitu životne sredine i da se nada da će do jeseni inspekcija utvrditi sve nepravilnosti.
Građani traže hitnu i momentalnu obustavu svih radova na rijeci Uni, posebno jer se radi o prekograničnom pitanju jer rijeka Una u svom toku kroz BiH spada u kategoriju nacionalnog parka prirode. Iako šturo, u cijelu priču su se zbog toga uključile i vlasti u BiH, koje opet ne djeluju jedinstveno, već preko entitetskih resornih ministarstava. Podsjetimo, zbog takvog odnosa Hrvatska sada ima konačnu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, svega 800 metara od rijeke Une, koja je u ovom dijelu proglašena Parkom prirode.
„Hrvatska strana je očito, namjerno ili ne, propustila sprovesti postupak procjene uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, što im je obaveza u ovom slučaju. Naime, bilo kakvi radovi na ovom izvoru podrazumijevaju izradu Strateške procjene uticaja na okoliš u skladu s Konvencijom o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu (Espoo konvencija)“, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, napominjući da su uputili dokumentaciju Ministarstvu spoljnih poslova BiH, nakon čega je ona upućena vlastima Hrvatske.
Zagrebu su pisali i iz Banjaluke, zatraživši obustavljanje radova.
„Stoga ćemo, bez odlaganja, obavijestiti Sekretarijat Organizacije evropskih morskih luka (ESPO) i Implementacioni komitet Protokola o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SEA) o najnovijem kršenju prava BiH kao potencijalno pogođene zemlje“, saopštili su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Una kroz BiH već onečišćena
Hrvatska je nakon ulaska u EU postala dio evropske ekološke mreže Natura 2000, što je izmijenilo pravnu regulativu u oblasti životne sredine, tako da građevinska dozvola iz 2016. godine nije više valjana bez Ocjene prihvatljivosti ove mreže, koja trenutno ne postoji. Pored toga, aktivisti iz regiona uključili su se u odbranu rijeke Une, upozoravajući da je već zbog početka pripremnih radova prije nekoliko sedmica, došlo do onečišćenja riječnog toka koji prolazi kroz BiH.
„Kako je moguće da se ovo dešava na takvom mjestu i kako je neko odobrio te radove? Rijeka je zaštićena od 1968. godine i da neko odluči da počne radove, je nevjerovatno“ , kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, izražavajući čuđenje da je tako nešto moguće u zemlji koja je članica EU.
„Imate slučaj odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, nedaleko od rijeke Une. Za tu odluku se znalo još 1999. godine, a vlasti u BiH su predugo čekale na reakciju. Tako da, iako je pohvalna reakcija naših ministarstava, činjenica da je građevinska dozvola izdata 2016. godine, dovoljno govori da je moglo ranije da se reaguje", zaključuje Topić.
Investitor, kompanija „Pipra", nije se do sada javno oglašavao o ovom pitanju, čekajući konačnu odluku inspektorata i resornog ministarstva. Mediji u Hrvatskoj su prenijeli informaciju da je kompanija, koja gradi hidroelektranu, registrovana na adresi jedne privatne kuće u okolini Vrela Une, čiji vlasnik živi u Novom Sadu, a koji je sve to saznao od medija.