img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spoljna politika

Da li se Srbija i Hrvatska spremaju za fiktivni rat?

06. septembar 2024, 10:40 M.J.
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana Foto: Predsedništvo Srbije
Vučić najavio uvođenje obaveznog vojnog roka: Za muškarce 75 dana
Copied

Za svega nekoliko dana, Emanuel Makron i Aleksandar Vučić su dogovorili kupovinu borbenih aviona „Rafal“ za ratno vazduhoplovstvo Srbije. U međuvremenu, SAD su Hrvatskoj odobrile nabavku sofisticiranog raketnog sistema HIMARS. Da li trka u naoružanju dveju država sluti na pripreme za rat

U Srbiji se nakon posete francuskog predsednika Emanuela Makrona, nemačkog kancelara Olafa Šolca i direktora BIA-e ukazuju na suptilni zaokret srpske spoljne politike ka zapadnoje strani.

Susedna Hrvatska ne zaostaje. Paralelno sa nabavkom oružja, Hrvatska vraća obavezni vojni rok od Nove godine, dok je u Srbiji ta tema nekoliko puta pokretana u javnosti, pa ipak skidana sa dnevnog reda, piše Glas Amerike.

Neće biti rata, ulaganja u bezbednost su normalna

Da ovi potezi, iako nose izvesna upozorenja, ne znače nužno pripreme za ratno stanje, već ulaganja u bezbednost države, smatra izvršni direktor Saveta za strateške politike i oficir u penziji Nikola Lunić.

„Svet je definitivno u „geopolitičkoj histeriji“, a Evropa je izašla iz posleratnog perioda i sada je u predratnom stanju. Mnogi evropski lideri su upozorili svoje građane da se spremaju za rat. U takvoj situaciji, pogrešno bi bilo da se to ignoriše i da se zatvaraju oči pred aktuelnim bezbednosnim pretnjama”, kaže Lunić.

Iako tvrdi da je svaka vest o naružavanju generalno „zloslutna“, Lunić ocenjuje da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema potencijal za ratni sukob, kao i da su „u neposrednoj ratnoj opasnosti veća izdvajanja za vojni bužet sasvim normalna“.

Smatra da bi Srbija trebalo da preispita svoju „neodrživu“ vojnu neutralnost i uskladi svoja strateška i doktrinarna dokumenta sa vitalnim interesima.

Zaokret Srbije ka Zapadu

Oglasio se i ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, koji tvrdi da Srbija počinje da donosi važne strateške odluke koje neće biti promenjene situacijom na terenu na Kosovu.

Dodao je da je rudarenje litijuma sa Nemačkom „ispravan put“.

„Jedna od tih odluka se odnosi na kupovinu ovih borbenih aviona, ‘rafala’. Ono što Srbija radi nije samo kupovina aviona, već kupovina odnosa sa vazduhoplovnim snagama NATO-a“, izjavio je Hil, piše 021.

Ambasador je kazao da je tokom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca napravljen jasan orijentacioni pomak i da bi SAD volele da vide da Srbija tim putem nastavi.

Govoreći o poseti predsednika Makrona Beogradu i potpisanim sporazumima, analitičarka i osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da taj događaj predstavlja zaokret Srbije prema Zapadu“, piše Glas Amerike.

„Poseta Makrona, pre toga pomoćnika generalnog sekretara NATO-a i nemačkog kancelara Olafa Šolca je zaokruživanje zapadne strategije prema Balkanu u fazi kada je konfrontacija sa Istokom opasna i kada se Balkan želi staviti pod kontrolu pre svega bezbednosno, posebno u narednih 70 dana do održavanja izbora u SAD“.

Balkan je bezbednosno prioritet, smatra ona, a posebno posle početka rata u Ukrajini i posebno posle incidenta u Banjskoj na Kosovu, što su „bile prekretnice u odnosu na to kako tretiraju Srbiju – kroz kritike, ali i kroz nastojanje da se ona sve više uvuče u zapadnu bezbednosnu sferu“.

Litijum u zamenu za borbene avione

Tonino Picula, nekadašnji šef hrvatske diplomatije i evroposlanik u četvrtom mandatu iz hrvatske opozione Socijaldemokratske partije, kaže za Glas Amerike da bi se „moglo zaključiti da Vučić litijumom – projektom navodno teškim 2,4 milijarde evra – kupuje ‘Rafale’ vrijedne 2,7 milijarde evra“.

Vreme će pokazati da li „jednodimenzionalna politika EU prema Zapadnom Balkanu i Makronov dolazak u Beograd znače i svojevrsnu ‘moždanu smrt’ politike proširenja EU na ovo područje, temeljene na složenim kopenhaškim kriterijumima“, zaključuje Tonino Picula.

Predratno stanje i u Hrvatskoj

O fiktivnom ratu govorio je i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, koji smatra da se vlast u Srbiji naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji se nikada neće desiti.

„Srbija će kupiti rafale, kao što kupuje i francuske protiv-vazduhoplovne sisteme, kao i prvorazredne kineske i ruske taktičke, možda najbolje na svetu. Mi nemamo ništa od toga. Imate vlast u Srbiji koja se zapravo naoružava za nedelju dana fiktivnog rata koji nikada neće izbiti“, rekao je Milanović.

Odgovarajući na pitanje o ugovoru Srbije s Francuske za kupovinu 12 novih višenamenskih borbenih aviona „rafal“ , Milanović je kazao da se Hrvatska „jednako tako naoružava“.

Sjedinjene Američke države nedavno su odobrile isporuku moćnog artiljerijskog oružja veoma traženog među zapadnim saveznicima, sofisticiranog raketnog sistema HIMARS.

Tonino Picula kaže da a je odobravanje isporuke HIMARAS-a stvar u sklopu odnosa unutar NATO-a.

„To je u skladu s nedavnom prodajom HIMARS-a saveznicima poput Poljske, Estonije i Norveške uz već postojeće prisustvo u Rumuniji. Potez Vašingtona predstavlja dokaz dobre saradnje Hrvatske i SAD, kao i poverenja prema Zagrebu budući da je prošle godine zahtev Mađarske za HIMARS-om odbijen“, kaže Picula za Glas Amerike.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Hrvatska Naoružanje avion Rafal Litijum
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Tramvajska nesreća u Beogradu

Iskakanje iz šina

26.maj 2026. Katarina Stevanović

Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku

Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke

Ubijeni Nešović

Ubistvo

26.maj 2026. B. B.

VJT potvrdilo da је kod Inđije pronađeno telo Aleksandra Nešovića

Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba

Komunikacija

26.maj 2026. Nemanja Rujević

Zašto je njuzleter zlatna koka za Studentsku listu

Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?

In memoriam

26.maj 2026. Marija L. Janković

Dragoljub Mićunović (1930-2026): Čovek koji je obeležio politički vek Srbije

Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini

Izbori

26.maj 2026. Marija L. Janković

Zaječarski scenario: A šta ako uopšte ne bude izbora?

Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo

Komentar

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure