Iako ceo region beleži zabrinjavajuće podatke o broju nasilnika prema ženama i femicida, Srbija prednjači u monstruoznim tendencijama prema pravnoj regulativi, jer godinama pokušava da uvede lakši oblik silovanja
Mostarke i Mostarci su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti izlaze na ulice. U borbu su se uključile nevladine organizacije, ali i influenseri
Cilj kampanje „Dok nas smrt ne rastavi“ Autonomnog ženskog centra je da upozori da femicid nije iznenadna tragedija, već poslednji čin dugotrajnog nasilja koje je okolina mogla da prepozna
Na svakih 19 dana u Srbiji jedna žena strada od ruke muškarca iz bliskog okruženja. Femicid može da se spreči, kažu sagovornice DW. I to je odgovornost celog društva
U Kragujevcu je u ponedeljak ubijena još jedna žena. Kragujevačka policija saopštila je da je osumnjičeni uhapšten, te da mu je određeno zadržavanje do 48 sati uz napomenu da je zbog povreda zbrinut u Kliničkom centru Kragujevac
Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Prisilna kontrola je čin ili obrazac ponašanja koji podrazumeva nasilje, pretnje, ponižavanje i zastrašivanje, kao i druge oblike zlostavljanja u partnerskom odnosu. Cilj ovakvog ponašanja nasilnika je da povredi, kazni ili zastraši svoju žrtvu. Prisila i kontrolišuće ponašanje leže u samoj srži partnerskog i porodičnog nasilja, kom su žene daleko izloženije nego muškarci
U Srbiji ne postoji zvanična statistika femicida uprkos brojnim zalaganjima i inicijativama ženskih nevladinih organizacija, a podaci o broju ubijenih žena i dalje se prikupljaju iz medija. Dostupna istraživanja pokazuju da u Srbiji, u proseku na svake dve nedelje, jednu ženu ubije intimni partner ili član porodice, najčešće u njenom domu
Uprkos rastućem broju slučajeva porodičnog nasilja, Nemačka se suočava s nedostatkom mesta u sigurnim kućama. Potrebe žrtava premašuju kapacitete, a zakon koji bi to rešio još nije usvojen. Stručnjaci upozoravaju na opasnost vraćanja žena nasilnim partnerima
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se danas, 25. novembra. U Srbiji je od početka godine u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 17 žena
Od početka godine zabeleženo je 15 slučajeva femicida koji su se dogodili u porodičnom okruženju. Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže za „Vreme” da je neophodno da se građani uključe u pomoć ženama za koje znaju da žive u nasilnim odnosima
Kikinđanin koji je pištoljem pretukao suprugu i u nju ispalio četiri metka osuđen je na samo godinu i četiri meseca zatvora. „ Blage kazne za nasilje u porodici posledica su činjenice da tužilaštva ovakve slučajeve ne tretiraju kao pokušaj ubistva”, kaže za „Vreme” Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra
„Boriću se da starateljstvo ne dobije sestra ubice, koja je rekla da joj je krivo što sama nije ubila moju Olgu“. Ovako je za „Blic“ 2017. godine govorila Ljiljana Antić koja se borila za svoje unuke nakon što je njenu ćerku ubio suprug. Sedam godina kasnije, u Srbiji se desilo više od 200 femicida, podaci su Autonomnog ženskog centra (AŽC)
Iza žena ubijenih u porodičnom nasilju u proteklih pet godina, ostalo je 400 dece. Ta deca su takođe žrtve porodičnog nasilja, koja nakon tragedije odrastaju bez ikakve sistemske podrške
Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga zaštitnik građana apeluje na sve da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama
Dva ubistva žena u roku od pet dana užasnula su Kosovo, ali nisu iznenađenje. Stručnjaci kažu da u tvrdom patrijarhatu žene bivaju ostavljene na milost i nemilost mužu, a da sistem gleda kroz prste nasilnicima. Često se izvuku sa bednom novčanom kaznom
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Poslanica Ana Oreg predlaže da ljudi prijavljeni ili osuđeni za porodično nasilje od sada budu elektronski praćeni. Oreg za „Vreme“ kaže da se tako može smanjiti broj ubistava žena i nada se da će vlasti konačno prihvatiti neki predlog opozicije
U Novom Sadu je održan protest povodom dvostrukog femicida u selu Rakovac, na kome se po ko zna koji put apelovalo na institucije da reaguju
Prevod
Nezaštićene u celom regionu
Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena.
Ipak, crnogorski sudovi izrekli su 2025. godine u dve nedelje maksimalne kazne od 40 godina zatvora za tri slučaja femicida. Aktivisti za ženska prava kažu da su to ohrabrujuće poruke, ograđujući se od dve presude koje još nisu pravosnažne.
I Mostarke i Mostarci ovih dana posebno su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti 17. novembra, nekoliko dana su izlazili na ulice.
Merima Đelilović, poznata digitalna kreatorka i influenserica iz Bosne objavila je snimak u kojem govori o tome da „svi primete kada ženi nokti izrastu pola centimentra“, ako je „dobila pet kilograma viška ili izađe u javnost nenašminkama“. Svi je pitaju: „Je li okej?“
„Stanu, primete. Za to svi imaju oči. Ali, niko nije primetio devojku koja beži od muškarca sa pištoljem usred Mostara“, govori Merima i vidno ljuta apeluje na sve koji na društvenim mrežama neadekvatno i tabloidno komentarišu femicid koji se dogodio u ovom gradu u ponedeljak, 17. novembra.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Iz organizacija civilnog društva procenjuju da se u BiH dogodi oko 11 femicida godišnje, a ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmene Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično delo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Svaka treća žena u Hrvatskoj je bila žrtva psihičkog ili seksualnog nasilja, podaci su evropske agencije Eurostat. Od toga je 12,7 posto žena reklo da je doživelo nasilje od intimnog partnera.
Ono u čemu Hrvatice posebno odstupaju od evropskog proseka je seksualno uznemiravanje na poslu. Njih 36,4 posto navelo je da ih se seksualno uznemiravalo na radnom mestu, dok je procenat u Evropskoj uniji oko 30 odsto.
Prijavite nasilje:
Policija: 192
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20 časova
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, 24 časa dnevno
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima od 9 do 16 časova
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20 časova
Prijava nasilja u porodici (MUP): 0800-100-600
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Dok nas smrt ne rastavi: Zašto žene Balkana nose crne venčanice',
pubdate: '2025-11-25 06:45:15',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Femicid,Nasilje nad ženama,porodično nasilje",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Dok nas smrt ne rastavi: Zašto žene Balkana nose crne venčanice',
'pageContent': 'Užasnom statistikom Srbija, ali i ceo Balkan, dočekuju Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama.
Tokom 2024. godine ubijeno je najmanje 18 žena u Srbiji, dok je od početka 2025. godine zabeleženo najmanje 14 žrtava. Zapanjuje činjenica da su, u polovini slučajeva, počinioci nasilja bili ranije prijavljivani, a u većini slučajeva to su bili intimni partneri žrtava.
„Dom, mesto koje bi trebalo da predstavlja sigurnost, i dalje je najopasnije mesto za žene koje trpe nasilje“, kažu iz Autonomnog ženskog centra. Ova organizacija je zato pokrenula kampanju koja nosi simboličan naziv „Dok nas smrt ne rastavi“, a govori upravo o romantizovanom poimanju ove formulacije pri sklapanju braka, koja često za žene žrtve nasilja znači ubistvo od ruke najbližeg - njihovog partnera. Zato žene nose crne venčanice.
Samo u Srbiji teže lajt silovanju
Iako ceo region beleži zabrinjavajuće podatke o broju nasilnika prema ženama i femicida, Srbija prednjači u monstruoznim pravnim tendencijama.
Stranke na vlasti ove jeseni ponovo su pokušale da, kroz izmene Krivičnog zakonika, uvedu lakši oblik silovanja. Po principu: malo ju je obljubio bez njenog pristanka, nije to baš tako strašno.
„Obljuba bez pristanka je silovanje, a ne blaže krivično delo“, rekla je tokom upoznavanja sa zakonom Bobana Macanović iz Autonomnog ženskog centra. „Ovo nije način da se definicija silovanja uskladi sa Istanbulskom konvencijom. Ovo je način da se privileguju silovatelji.“
Nakon nedelja kampanje protiv ovog predloga, ministar pravde Nenad Vujić rekao je da su uvažili primedbe koje su im stigle.
„Time pokazujemo da pratimo debatu i da uvažavamo određene primedbe. Ovakvo rešenje je bila inicijativa ženskih i organizacija koje se bave nasiljem nad ženama i zaštitom žena i mi smo usvojili njihovu argumentaciju“, rekao je on.
Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena.
Ipak, crnogorski sudovi izrekli su 2025. godine u dve nedelje maksimalne kazne od 40 godina zatvora za tri slučaja femicida. Aktivisti za ženska prava kažu da su to ohrabrujuće poruke, ograđujući se od dve presude koje još nisu pravosnažne.
I Mostarke i Mostarci ovih dana posebno su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti 17. novembra, nekoliko dana su izlazili na ulice.
Merima Đelilović, poznata digitalna kreatorka i influenserica iz Bosne objavila je snimak u kojem govori o tome da „svi primete kada ženi nokti izrastu pola centimentra“, ako je „dobila pet kilograma viška ili izađe u javnost nenašminkama“. Svi je pitaju: „Je li okej?“
„Stanu, primete. Za to svi imaju oči. Ali, niko nije primetio devojku koja beži od muškarca sa pištoljem usred Mostara“, govori Merima i vidno ljuta apeluje na sve koji na društvenim mrežama neadekvatno i tabloidno komentarišu femicid koji se dogodio u ovom gradu u ponedeljak, 17. novembra.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Iz organizacija civilnog društva procenjuju da se u BiH dogodi oko 11 femicida godišnje, a ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmene Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično delo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Svaka treća žena u Hrvatskoj je bila žrtva psihičkog ili seksualnog nasilja, podaci su evropske agencije Eurostat. Od toga je 12,7 posto žena reklo da je doživelo nasilje od intimnog partnera.
Ono u čemu Hrvatice posebno odstupaju od evropskog proseka je seksualno uznemiravanje na poslu. Njih 36,4 posto navelo je da ih se seksualno uznemiravalo na radnom mestu, dok je procenat u Evropskoj uniji oko 30 odsto.
Prijavite nasilje:
Policija: 192
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20 časova
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, 24 časa dnevno
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima od 9 do 16 časova
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20 časova
Prijava nasilja u porodici (MUP): 0800-100-600
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno