Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Prisilna kontrola je čin ili obrazac ponašanja koji podrazumeva nasilje, pretnje, ponižavanje i zastrašivanje, kao i druge oblike zlostavljanja u partnerskom odnosu. Cilj ovakvog ponašanja nasilnika je da povredi, kazni ili zastraši svoju žrtvu. Prisila i kontrolišuće ponašanje leže u samoj srži partnerskog i porodičnog nasilja, kom su žene daleko izloženije nego muškarci
U Srbiji ne postoji zvanična statistika femicida uprkos brojnim zalaganjima i inicijativama ženskih nevladinih organizacija, a podaci o broju ubijenih žena i dalje se prikupljaju iz medija. Dostupna istraživanja pokazuju da u Srbiji, u proseku na svake dve nedelje, jednu ženu ubije intimni partner ili član porodice, najčešće u njenom domu
Uprkos rastućem broju slučajeva porodičnog nasilja, Nemačka se suočava s nedostatkom mesta u sigurnim kućama. Potrebe žrtava premašuju kapacitete, a zakon koji bi to rešio još nije usvojen. Stručnjaci upozoravaju na opasnost vraćanja žena nasilnim partnerima
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se danas, 25. novembra. U Srbiji je od početka godine u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 17 žena
Od početka godine zabeleženo je 15 slučajeva femicida koji su se dogodili u porodičnom okruženju. Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže za „Vreme” da je neophodno da se građani uključe u pomoć ženama za koje znaju da žive u nasilnim odnosima
Kikinđanin koji je pištoljem pretukao suprugu i u nju ispalio četiri metka osuđen je na samo godinu i četiri meseca zatvora. „ Blage kazne za nasilje u porodici posledica su činjenice da tužilaštva ovakve slučajeve ne tretiraju kao pokušaj ubistva”, kaže za „Vreme” Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra
„Boriću se da starateljstvo ne dobije sestra ubice, koja je rekla da joj je krivo što sama nije ubila moju Olgu“. Ovako je za „Blic“ 2017. godine govorila Ljiljana Antić koja se borila za svoje unuke nakon što je njenu ćerku ubio suprug. Sedam godina kasnije, u Srbiji se desilo više od 200 femicida, podaci su Autonomnog ženskog centra (AŽC)
Iza žena ubijenih u porodičnom nasilju u proteklih pet godina, ostalo je 400 dece. Ta deca su takođe žrtve porodičnog nasilja, koja nakon tragedije odrastaju bez ikakve sistemske podrške
Neprijavljivanje nasilja može dovesti do fatalnog ishoda. Zbog toga zaštitnik građana apeluje na sve da bez odlaganja prijave saznanja, ali i svaku sumnju da se u njihovoj blizini ili okruženju desilo ili dešava nasilje nad ženama
Dva ubistva žena u roku od pet dana užasnula su Kosovo, ali nisu iznenađenje. Stručnjaci kažu da u tvrdom patrijarhatu žene bivaju ostavljene na milost i nemilost mužu, a da sistem gleda kroz prste nasilnicima. Često se izvuku sa bednom novčanom kaznom
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Poslanica Ana Oreg predlaže da ljudi prijavljeni ili osuđeni za porodično nasilje od sada budu elektronski praćeni. Oreg za „Vreme“ kaže da se tako može smanjiti broj ubistava žena i nada se da će vlasti konačno prihvatiti neki predlog opozicije
Širom Zapadnog Balkana žene maltretiraju, siluju, premlaćuju i ubijaju. Počinioci su najčešće njihovi partneri. Većina zemalja našeg regiona je usvojila odgovarajuće zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali je njihova primena i dalje nedosledna, kažu aktivisti. I nakon ponovljenih prijava nasilja nadležne institucije ne reaguju adekvatno, a žene ostaju nezaštićene
Zeleno-levi front (ZLF) osudio je danas izjavu ombudsmana Zorana Pašalića da je "femicid pogrešan termin jer muškarci ne ubijaju žene zato što su žene", ocenivši da ta "sramna izjava pokazuje nerazumevanje problema nasilja nad ženama i predstavlja strašnu poruku društvu u kojem je samo tokom ove godine ubijeno 27 žena u partnerskom nasilju"
U proteklih deset godina u Srbiji je u rodno zasnovanom nasilju više od 300 žena izgubilo živote, a samo ove godine ih je ubijeno 27, saopštilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava
Gledali su je kako umire, a sada joj sude. Skidali su snimak njenog ubistva i distribuirali ga dalje. Sude joj jer mu se vraćala, jer je imala dete sa problematičnim muškarcem koji ima kriminalnu prošlost. Sude joj jer “ko zna čime ga je isprovocirala”. Kriva je što je bila živa, a kriva je i što je ubijena
Svakodnevni život je, nažalost, svuda na prostorima Balkana veoma sličan i uvek u senci velikih istorijskih tema, a smrt je jedini siguran medijski biznis
Prevod
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20h
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, svakog dana od 00 do 24h
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima 09 – 16h
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20h
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
pubdate: '2025-04-24 17:29:58',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Femicid,Femicid u Srbiji,Nasilje nad ženama,Protest Novi Sad,Svetska zdravstvena organizacija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
'pageContent': '
Nakon još jednog femicida, počinjenog 22. aprila u Grbavici kod Novog Sada, građanski pokret Bravo organizuje protest i zahteva odgovornost i konkrentne mere zaštite žena.
„O sedmom femicidu ove godine smo, kao i uvek, saznali iz medija – jer u Srbiji još uvek ne postoji nadzorno telo za praćenje istog, uprkos preporuci UN-a, a i zahtevima mreže ženskih organizacija“, kažu iz pokreta Bravo.
Femicid se dogodio nešto pre 22 časa 22. aprila.
Muškarac, koji je femicid izvršio, kasnije je zatečen na mestu zločina i priveden. Određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 časova.
Pokret Bravo skreće pažnju i na sve što prethodi počinjenju ovakvog zločina, stavljajući akcenat na druge oblike nasilja, poput psihološkog, fizičkog, a često i seksualnog, digitalnog i ekonomskog, do kojih dođe pre samog ubistva.
Kako napominju, najčešći počinioci nasilja su partneri, supružnici, sinovi i drugi bliski muškarci.
Šta je femicid?
Svetska zdravstvena organizacija definiše femicid kao „ubistvo žena zato što su žene", a UN kao „ubistvo žena i devojčica povezano sa polom".
Neke zemlje usvojile su posebne zakone prema kojima je femicid krivično delo, dok u mnogim drugim zemljama ova reč nije u širokoj upotrebi, ali je sve više prihvataju aktivisti koji se bore protiv rodno zasnovanog nasilja.
Pokret Bravo izneo je svoje zahteve na Instagramu i dodao da je neophodno da svaka institucija i svaka škola ima etički kodeks koji bi sprečio bilo kakav oblik nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, kako bi upravo te institucije bile bezbedno mesto za sve.
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.