Hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula u utorak tokom plenarne sednice u Strazburu imenovan je za stalnog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju. U medijima bliskim vlasti okarakterisan kao „srbomrzac” nasleđuje svog prethodnika Vladimira Bilčika koji je, suprotno, tokom svog mandata stekao titulu „lobiste SNS-a”
Alternativa za Nemačku okupila je još nekolicinu ekstremno desničarskih partija i u Evropskom parlamentu formirala frakciju Evropa suverenih nacija. To što zastupaju previše je čak i za Nacionalno okupljanje Marin le Pen koja nije htela da ih primi u grupaciju Patriote za Evropu
Lider francuskog krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Žordan Bardela predvodiće novoformiranu desničarsku grupaciju u Evropskom parlamentu (EP) „Patriote za Evropu“. Bardela je nakon poraza na izborima u Francuskoj istakao da će ta „velika grupacija uticati na ravnotežu snaga u Evropi, odbacivanje poplave migranata, kaznenu ekologiju i oduzimanje našeg suvereniteta“
Lideri nacionalističkih partija u Mađarskoj, Austriji i Češkoj najavili su formiranje nove grupe u Evroparlamentu. Viktor Orban, Herbert Kikl i Andrej Babiš objavili su da je njihov cilj da u kratkom vremenu nastane „najjača desničarska grupa u Evropskom parlamentu“.
Aktivistkinja Ilaria Salis je postala goruće političko pitanje u Italiji nakon što su se pojavile slike na kojima je vezana lisicama u mađarskoj sudnici. Provela je u zatvoru više od godinu dana, odlukom žalbenog suda poslata u kućni pritvor, pa puštena na slobodu kada je izabrana u Evropski parlament i tako stekla imunitet
Predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola je ocenila da su rezultati znak poverenja građana da Evropski parlament nastavi da vodi evropsku agendu u narednih pet godina, ali i signal da se „mora raditi više"
Belgijski premijer Aleksandar de Kro najavio je da će biti predsednik vlade u ostavci, pošto je njegova partija desnog centra zabeležila pad na izborima
Na izborima za Evropski parlament stranka francuskog predsednika ''Preporod'' pretrpela je poraz od krajnje desne stranke "Nacionalno okupljanje" Marin Le Pen
Ogromne privilegije, poslovi sa strane, petocifrene plate, zlatni padobrani, zagarantovana penzija i objektivno mala odgovornost prema biračima i državama iz kojih potiču, zaštitni su znaci poslanika Evropskog parlamenta. I tako već decenijama unazad
Izbori za Evropski parlament verovatno neće promeniti ništa bitno u odnosu Brisela prema Srbiji. Ionako se ne pitaju evropski poslanici, nego države članice što je Vučić do sada znao da koristi. Demokratija je i dalje u dalekom drugom planu
U pet zemalja EU se na evropskim izborima može glasati već sa 16 godina. Neki stručnjaci kažu da je starenje stanovništva dovelo do toga da se politika sve više vodi za penzionere i da bi, kao balans, možda trebalo da glasaju i deca od 14 godina
Trećina sredstava koja EU odvaja za šest zemalja Balkana je bespovratna pomoć, dok je ostatak u vidu kredita sa povoljnim kamatama, a da bi ovu pomoć dobile, svaka od zemalja mora ispuniti određene kriterijume
Rano jutros na obali grčkog ostrva tri devojčice izgubile su život, kada se nasukao čamac sa migrantima. Još jedan pokušaj za boljim životom u Evropi nije uspeo, a sve to neposredno pred glasanje evroparlamentaraca o reformi prava na azil
Evropski parlament je rekao šta je imao da kaže o srpskim izborima održanim 17. decembra – ništa dobro. Sada je na potezu Evropska komisija, izvršna vlast Evropske unije. Njeni potezi će odrediti budućnost Srbije, na unutrašnjem i spoljnom planu. Delegacija Srbije protiv nasilja zato odlazi u Brisel
Kakvi god da budu rezultati predstojećih izbora za Evropski parlament, to neće značajno uticati na politiku ove institucije prema dešavanjima u Srbiji. Ovdašnje vlasti uspele su tokom prethodne decenije da okrenu protiv sebe sve osim krajnje desnice. Da je tako, pokazuje činjenica da su poslanici sa gotovo svih strana ideološkog spektra podržali rezoluciju koja govori da sa srpskom demokratijom nešto debelo nije u redu
Evropski parlament je rekao svoje o srpskim izborima, ali ne bi bio prvi put da ga Brisel i Berlin ignorišu. Pred Evropskom komisoijom i vladama država članica EU su dve bitno različite opcije, a uskoro će morati da se opredele
Evropski parlment je podržalo zahtev srpske provrepske opozcije da se pokrene istraga o izbornoj krađi na nedavno održanim parlamentarnim i lkalnim izborima. Evropski poslanici istakli su da građani Srbije zaslužuju poštene izbore i pozvali vlast u Srbiji da suštinski i zaista sarađuje
Nakon što su predstavnici “Srbije protiv nasilja” u Evropskom parlamentu izneli detalje o izbornim nepravilnostima, poslanici Evropskog parlamenta su u Strazburu usvojili rezoluciju kojom pozivaju na sprovođenje nezavisne međunarodne istrage neregularnosti na decembarskim parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima u Srbiji, sa posebnim akcentom na beogradske izbore
Evroposlanici u rezoluciji, o kojoj će se danas glasati, traže međunarodnu istragu, formiranje ad hoc komisije, kao i ekspertsku misiju koja bi istražila šta se zbivalo na vanrednim izborima 17. decembra
Evropski parlament doneće oštru rezoluciju, prognozira u razgovoru za „Vreme“ profesor Florijan Biber. Ali, kaže, ključan će biti pritisak Evropske komisije i evropskih prestonica – ako on bude dovoljno snažan, Vučić će morati da pristane na međunarodnu arbitražu zbog izbora ili da definitivno zatvori vrata EU
U zemlji snažnih strasti i slabih medija političari uspevaju da zagospodare javnim prostorom a da ne urade baš ništa. Da li će Vučić, ipak, proći kao njegov pajtaš Nikola Gruevski i da li će Srbija pod pritiskom sa strane dobiti ponovo slobodne izbore?
Evropski parlament je pozvao Evropsku komisiju da pokrene inicijativu za slanje misije stručnjaka da procene situaciju u vezi sa nedavnim izborima i postizbornim razvojem događaja u Srbiji, navodi se u Predlogu rezolucije o srpskim izborima
Srbija protiv nasilja (SPN) traži da se konstitutivna sednica Narodne skupštine održi posle 8. februara, kada će se o izborima u Srbiji izjasniti poslanici Evropskog parlamenta, za čije mišljenje Vučić nije zainteresovan
Prevod
Bilčik predaje vruć krompir
Piculin prethodnik Vladimir Bilčik ostavio mu je težak zadatak, jer je bio tokom svog mandata stekao titulu „lobiste” vlasti u Srbij.
Pri poslednjoj poseti Srbiji pre odlaska sa funkcije na sastanku sa predsednicom Skupštine Anom Brnabić rekao je da je „sjajna vest što je politička atmosfera u državi bitno drugačija nego ranije, sa mnogo manje napetosti".
Bilčik je nakon junskih izbora koje su obeležili „bugarski vozovi", „uvoz" glasača, kupovina glasova, paralelni birački spiskovi, pritisci na birače, ucenjivanje glasača, zloupotreba nacionalnih frekvencija i ponižavanje političkih protivnika zaključio da je „sve proteklo kako treba”. I naglasio da je Srbiji potrebna snažnija opozicija.
Evropski parlament traži punu sliku
Vučić se poslednjih se meseci sastao i potpisao sporazume o saradnji u mnogim područjima sa čelnicima najvećih evropskih privreda, francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012. EU pregovore o pristupanju započela je 2014. godine.
U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.
',
title: 'Novi izvestilac EP za Srbiju: Posle „srpskog lobiste" Bilčika, „srbomrzac” Picula',
pubdate: '2024-10-23 10:21:23',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "EU,Evropski parlament,Tonino Picula,Vladimir Bilčik",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Novi izvestilac EP za Srbiju: Posle „srpskog lobiste" Bilčika, „srbomrzac” Picula',
'pageContent': '
Hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula, nakon što je imenovan za novog izvestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, najavio je da će u ocenama napretka Beograda istrajavati na ispunjavanju zahteva koji se za priključenje Uniji postavljaju pred zemlje kandidate.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji u Srbiji bliski vlastima izdvajaju kao evrposlanika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji i njegovo imenovanje za stalnog izvestioca EP za Srbiju opisali i kao „guranje prsta u oko“ Beogradu.
U delu srpskih medija neretko ga predstavljaju kao „srbomrsca“, pa tako i u nekim objavama vesti o imenovanju za izvestioca EP, piše Hina.
Pregovori sporo napreduju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je ove nedelje priznao da pregovori EU i Srbije sporo napreduju i ustvrdio kako to „nije zbog zbog vladavine prava“.
„Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU“, rekao je Vučić. Picula je, međutim, naglasio da ni to ne bi bilo dovoljno, jer proces evrointegracija „nije nimalo lak”.
Vest da je Picula novi izvestilac EP-a za Srbiju predsednica Skupštine Ana Brnabić je prokomentarisala na drušvenoj mreži Iks, naglasiviši da je „poruka primljena jasno i glasno”.
Piculin prethodnik Vladimir Bilčik ostavio mu je težak zadatak, jer je bio tokom svog mandata stekao titulu „lobiste” vlasti u Srbij.
Pri poslednjoj poseti Srbiji pre odlaska sa funkcije na sastanku sa predsednicom Skupštine Anom Brnabić rekao je da je „sjajna vest što je politička atmosfera u državi bitno drugačija nego ranije, sa mnogo manje napetosti".
Bilčik je nakon junskih izbora koje su obeležili „bugarski vozovi", „uvoz" glasača, kupovina glasova, paralelni birački spiskovi, pritisci na birače, ucenjivanje glasača, zloupotreba nacionalnih frekvencija i ponižavanje političkih protivnika zaključio da je „sve proteklo kako treba”. I naglasio da je Srbiji potrebna snažnija opozicija.
Evropski parlament traži punu sliku
Vučić se poslednjih se meseci sastao i potpisao sporazume o saradnji u mnogim područjima sa čelnicima najvećih evropskih privreda, francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012. EU pregovore o pristupanju započela je 2014. godine.
U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.