img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropski parlament

Evropa suverenih nacija: Previše ekstremni za ekstremne desničare

12. jul 2024, 09:44 B. B.
Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Copied

Alternativa za Nemačku okupila je još nekolicinu ekstremno desničarskih partija i u Evropskom parlamentu formirala frakciju Evropa suverenih nacija. To što zastupaju previše je čak i za Nacionalno okupljanje Marin le Pen koja nije htela da ih primi u grupaciju Patriote za Evropu

U Evropskom parlamentu je pod nazivom Evropa suverenih nacija formirana i druga ekstremno desničarska frakcija koju predvodi Alternativa za Nemačku AfD) i koja je kud i kamo još radikalnija od ideološki slične frakcije Patriote za Evropu koju predvodi francusko Nacionalno okupljanje.

Grupa ima 25 poslanika, pored AfD-a pristupili su joj poljska partija Konfederacija, sloboda i nezavisnost, bugarski Preporod, francusko Ponovno osvajanje, slovački Republikanski pokret, mađarski Pokret Naša domovina, litvanska Unija ljudi i pravde i češk partija Sloboda i direktna demokratija, piše „Politiko“.

Očekuje se „sanitarni kordon“ levičara i centrista

Prethodno su 8. jula Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i Fides Viktora Orbana udružili snage kako bi u Strazburu formirale grupaciju Patriote za Evropu.

Očekuje se da će centrističke i levičarske političke grupe nametnuti „sanitarni kordon“ obema novim grupama i blokirati njihove članove da zauzmu bilo kakve uticajne pozicije u narednih pet godina.

Takozvani suverenisti će biti najmanja grupacija u EP i imaće veoma ograničen uticaj na zakonodavstvo Evropske unije.

Cilj je značajan uticaj na budućnost Evrope

AfD se na evropskoj političkoj sceni našao na ničijoj zemlji kada je uoči izbora za EP bio isključen iz grupacije Identitet i demokratija koja je u prethodnom sazivu okupljala desničarske partije.

Povod je bio intervju visokog funkcionera AfD-a Maksimilijana Kraha italijanskoj „Republici“ u kome je manje-više rekao da SS-jedinice baš i nisu bile tako strašne. To je bilo previše za Nacionalno okupljanje, pogotovo što se u Francuskoj 10. juna obeležavala 80. godišnjica najstrašnijeg zločina koji su esesovci počinili. Marin le Pen je nakon toga insistirala da se AfD izbaci iz desničarske grupacije, kao i da ne može da pristupi novoformiranoj frakciji Evropskih patriota.

Krah se potom javno poradovao formiranju frakcije Evropa suverenih nacija, rekao da je to kulminacija projekta na kojem je dugo radio, ali ga je nakon spornog intervjua vrh AfD-a i na nemačkoj političkoj sceni sklonila u stranu.

Kopredsednici najekstremnije desničarske grupacije u EP su Rene Aust iz AfD-a i Stanislav Tiska iz Konfederacije.

„Okupili smo se jer nam je zajednički cilj da imamo značajan uticaj na političku budućnost Evrope kroz odlučnu akciju i strateško planiranje“, rekao je Aust. Njihova vizija je snažna i ujedinjena Evropa, ali sastavljena od „otadžbina“, znači Evropska unija u kojoj će deo suvereniteta kojeg su se odrekle zarad ravnopravnosti i zajedništva vratiti nacionalnim državama.

Izvor: Politiko

Tagovi:

Alternativa za Nemačku Ekstremna desnica Afd Evropa suverenih nacija Evropska unija EU Evropski parlament
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Neredi, Francuska

Svet

18.oktobar 2026. I. M.

Provala besa francuske omladine: Gore zgrade, uhapšeno 1.200 ljudi, povređeno 150 policajaca

Oko 550.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, a organizatori tvrde da je broj demonstranata bio znatno veći. Iako su okupljanja uglavnom bila mirna, u Parizu i drugim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, paljenja objekata i pljački

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure