

Bioskop
Noar i dramedija, za uživanje
Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern




Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern


Animirani film Očeva pisma o istinitoj priči iz vremena sovjetske represije ističe kontrast između ideološkog nasilja i neuništive snage roditeljske ljubavi, i potvrđuje važnost umetničkog čina kao brane protiv ideološkog zaborava


Crkni, ljubavi, režija Lin Remzi, igra Dženifer Lorens; Marti Veličanstveni, režija Ben Safdi, igra Timoti Šalame


Izbor koji sledi nije strogo rangirani pregled najboljih filmskih ostvarenja u godini na izdisaju, najposle, svi iole prekaljeniji filmofili znaju koliko je teško sačiniti precizan i potpun spisak na tu temu. Reč je, naprosto, o hitrom podsećanju na filmsku 2025. godinu, koje ide u dva kraka – na jednoj strani imamo filmove koji su zablistali u ovoj godini, ali ipak nisu bili pokriveni zasebnim kritičkim prikazima na stranicama “Vremena”, a na drugoj ona vrsna filmska dela (naravno, opet samo neka od njih) koja, sticajem prikazivačkih i distributerskih okolnosti i odluka, nisu dospela u srpsku kino ponudu niti ima zvaničnih naznaka da će im se to desiti u doglednijoj budućnosti.


Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović


Hajduk u Beogradu, režija Milan Todorović,
igraju: Todor Jovanović, Sofia Trifunović, Andrej Kostjukov, Martin Zoričić, Pavle Nikolić


Raskid, scenario, režija i uloga Majkl Anđelo Kovino, koscenarista i uloga Kajl Marvin








Trenutak nestajanja, scenario i režija Zak Kreger, uloge Džulija Garner i Džoš Brolin


Uprkos vidljivom naporu da makar koliko uozbilji stvar, Džejms Gan ne odoleva nepotrebnom i usiljenom podsećanju na značaj ljudske dobrote, uvek i svugde, pa ubacuje reference na izraelsko-palestinski sukob, ali ga smešta u postjugoslovenski kontekst, te jedan od zlikovaca govori ekavicom i slepi je sledbenik zapadnog krupnog kapitala. Upravo taj momenat u priču vraća infantilizaciju na velika vrata


Dokumentarac Srđana Šarenca prikazuje se ove sedmice u Beogradu i Valjevu , a „Vreme“ vodi čitaoce na projekcije


Ovaj film nosi potencijal da pokrene prekopotrebni preporod u srpskom filmu naših dana, u smislu da se autori drznu da upornije sanjaju i da izmaštavaju svetove, pa bili oni upadljivo daleko od tipskog i oprobanog


Anora je sočna realistička komedija o suštinskoj nemogućnosti prevazilaženja jaza između ekonomskih i društvenih klasa čak i kada kismet namigne i sugeriše da je takvo nešto tamo negde ispod duge ipak izvodljivo


Prema istraživanju Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope, u bioskope, pozorišta, na koncerte klasične i rok muzike, i na izložbe, za pola godine ni jednom nije otišlo 70 do 90 odsto stanovništva Srbije


Ukupno uzev, Izolacija je sasvim funkcionalan kamerni triler, do izvesne mere osujećen ograničenim budžetom, ali sa konceptom koji ta ograničenja pokušava da premosti


Mogli bismo da kao motiv uvedemo i “džentrifikaciju duše”, a što nas onda dovodi do kopče sa dva “egzotičnija” arthaus filmska ostvarenja koja su se tiho ušunjala na repertoare ono malo bioskopa i dalje voljnih da se bave filmovima tog soja


Aleksi Balaševiću više odgovara pozicija producenta nego scenariste. Megdan je krcat opštim mestima u toj meri da na trenutke poprima obrise nenamerne parodije, mada, ukupno gledano, ponuđeno poseduje kompaktnost i nonšalantnost B filmova čijem zabranu i teži


Supstanca je na prvom mestu i u idejnom smislu vrhunski prikaz košmara dismorfije, odnosno ozbiljnog mentalnog poremećaja i endemski rasprostranjene nemogućnosti realne slike o vlastitom izgledu (i obliku)


Autorka 78 dana odvažno se odlučila da čitav film, i to krajnje konsekventno i nadasve artikulisano, sprovede u delo u formi obrasca zvanog found footage, odnosno u maniru VHS tehnike, koja je i dalje bila najdostupnija i najdominantnija forma u “epohi” u kojoj se zbiva radnja ovog filma. Ovde je neophodno precizirati da se, izuzmemo li Vešticu iz Blera i tek nešto hitrih “epigona”, found footage retko javlja kao sveobuhvatan pristup celim tokom filma, nego je mahom povremeni ukras ili eksces


Da se ne zavaravamo, nema tu prave umetnosti i “dubine”, ali ima dosta veštine i gledalačke radosti – što je nešto što bioskopska publika ume da prepozna i nagradi


Marten Provo uspeo je da ostvari samozacrtano i stvori vibrantan, a opet i dovoljno informativan “portret” evolucije kako jednog vanserijskog slikarskog dara, tako i jedne dugovečne i, recimo to i tako, korenske ljubavi, koja u sebi nosi i snažnu bliskost i privlačnost, ali, u svetlu opšteprihvaćenog građanskog poimanja morala i odanosti posve atipičnog podsoja


Furioza je u suštini kopija Auto-puta besa, nema u novom filmu ničega što nismo već videli u prošlom, s tim da je u prošlom sve to mnogo bolje. Furioza nije napredak i nadogradnja, već još jedan krug poznatom stazom, uz to znatno manje prijatan nego što nas je Miler navikao


Domaći film „Poslednji strelac“ sa Nenadom Jezdićem u glavnoj ulozi, čiji je distributer iz Zagreba, veliki beogradski bioskopski lanci nisu uvrstili na repertoar, pretpostavlja se zbog konkurencije. Istovremeno, prijavljen je nelogičan broj prodatih karata


Podaci Evropske audiovizuelne opservatorije pokazuju da Crna Gora ima najmanji udeo poseta u većinskim domaćim produkcijama, svega 0,5 odsto 2023. godine


Najznačajniji filmski festival Srbije počinje u petak, a njegov selektor Jugoslav Pantelić za „Vreme“ kaže da je izbor šaren. Posebno ističe činjenicu da je oko polovine filmova otkupljeno za festival