Prema upravo objavljenim izlaznim anketama Zoran Milanović je osvojio 77,86 posto podrške, a njegov protivkandidat Dragan Primorac 22,14 odsto. Milanović je rekao da će ovi izbori biti referendum protiv Plenkovića
Prema upravo objavljenim izlaznim anketama drugog kruga predsedničkih izbora u Hrvatskoj, Zoran Milanović je osvojio 77,86 posto podrške, a njegov protivkandidat Dragan Primorac 22,14 odsto.
Ovaj rezultat je u izbornom štabu Milanovića dočekan gromoglasim aplauzom, dok je u štabu Primorca atmosfera u skladu sa porazom koji je kandidat HDZ-a doživeo i u drugom izbornom krugu.
U štabu Milanovića smatraju da su ovi izbori pokazali i odnos građana prema premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću.
Sam Milanović u jučerašnjem intervju za portal Telegram rekao da će ovi izbori biti referendum protiv Plenkovića.
Foto: Tanjug/HinaDragan Primorac
U štabu Primorca, u zagrebačkom hotelu Vestin, kažu da su oni pobedili na parlamentarnim i na evropskim izborima i da se pobeda Milanovića neće odraziti na poziciju Plenkovića u stranci.
Sva biračka mesta na ponovljenim predsedničkim izborima u Hrvatskoj zatvorena su u 19 sati.
Slaven Hojski iz Državnog izbornog poverenstva (DIP) ranije je za zagrebačku N1 rekao da je do sada u drugom krugu predsedničkih izbora izlaznost uvek bila preko 50 posto, ali da će ovog puta očito biti teško dostići tu cifru.
U prvom krugu izbora 29. decembra Zoran Milanović osvojio je 794.000 glasova (49,11 odsto), a Dragan Primorac 313.000 (19,37).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Članovi Odbora kojem je poverena istraga u aferi mrtvog američkog bogataša naglasili su da je njihov cilj da utvrde “kako je tako aktivan predator mogao da deluje očigledno nekažnjeno tako dugo, uprkos jasnim dokazima o njegovim zločinima koji su predočeni vlastima još 1994. godine”. Uprkos ogromnoj količini dokumenata koji su bačeni u javni domen, ostaje nejasno koliko smo bliži odgovoru na ovo pitanje
Povratak zapadne hemisphere u fokus spoljne i bezbednosne politike SAD i postojanje onoga što se naziva “Donroovom doktrinom” zahteva razumevanje korena ove politike. Intelektualni, državnički i politički legat najvećeg američkog velikog stratega u XIX veku i idejnog tvorca Monroove doktrine Džona Kvinsija Adamsa svakako je prvi i najvažniji korak u celom tom procesu
“Kako bismo u budućnosti pronašli održiv oblik postojanja pravoslavlja u Ukrajini, neophodno je započeti smirenu i otvorenu raspravu o ovom pitanju sa drugim pomesnim Crkvama. Što duže svi zajedno odbijamo takav razgovor, to će rešavanje ovog problema u budućnosti biti složenije”
Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke
Sukob između Ruske pravoslavne crkve i Vaseljenske patrijaršije najdublje se prelama u Ukrajini, gde paralelno deluju dve crkvene strukture. Arhiepiskop Ukrajinske pravoslavne crkve Silvester u intervjuu za „Vreme” govori o prekidu veza sa Moskvom, izostanku dijaloga sa Carigradom i opasnosti od crkvene izolacije
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!