img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pobuna u brazilskim zatvorima

Zemlja ljubavi i zla

17. maj 2006, 23:42 Sonja Kovacs
Copied

U brazilskim metropolama Sao Paulu i Rio de Žaneiru eskalirali su napadi kriminalaca, kako na policiju tako i na civile. Redovi očajnih putnika na autobuskim stanicama, bespomoćni vatrogasci, škole bez učenika, zatvorene prodavnice i barikade na ulicama samo su neke od manje stravičnih slika koje su prikazivane kao breaking news u svim brazilskim i internacionalnim medijima

Od stalnog dopisnika „Vremena“ iz Brazila

Dan majki je 12.000 zatvorenika Sao Paula trebalo da provede u svojim domovima. Tako je bar odlučio sud, koji im je odobrio izlaz na ovaj, za brazilsko društvo veoma bitan dan. Umesto toga, većina zatvorenika, sledeći naređenja svojih „šefova“ doslovno su zapalili najveću brazilsku metropolu.

Za četiri dana vandalizma poginula je 81 osoba, 49 je ranjeno, 90 uhapšeno; 85 autobusa je zapaljeno, 5.500.000 ljudi ostalo je bez prevoza, 13 banaka je opljačkano, napadnuto je 112 policijskih stanica, više od 50.000 zatvorenika je demonstriralo u 73 zatvora. Većina ulica Sao Paula bilo je blokirano, policijski check point uveden je bezmalo na svakih 500 metara, a sve raspoložive snage vojne policije nalazile su se u stanju pripravnosti.

Redovi očajnih putnika na autobuskim stanicama, bespomoćni vatrogasci, škole bez učenika, zatvorene prodavnice i barikade na ulicama samo su neke od manje stravičnih slika koje su prikazivane kao breaking news u svim brazilskim i internacionalnim medijima. „Kakav Bagdad! Ovde se vodi pravi rat“, kaže Roberto Hirt, advokat iz Sao Paula, o najvećem organizovanom napadu kriminalaca u istoriji Sao Paula, i dodaje: „Ako vojska ubrzo ne preduzme nešto, biće još i gore, ako je to uopšte moguće.“

TERORISTIČKI NAPAD: Iza pobuna u Sao Paulu, prema zvaničnim izveštajima, stoji kriminalna organizacija Primeiro Comando da Capital (PCC), kojoj se prvenstveno pripisuju krijumčarenje droge i oružija, kidnapovanja i pljačke banaka. Veličina organizacije nije poznata, ali se pretpostavlja da ima najmanje 2000 članova i oko 10.000 simpatizera. Ova frakcija je odgovorna za najmanje 100 ubistava u protekle dve godine, između ostalih i za ubistvo sudije Antonija Žozea Maćada Dijasa. Premeštanje 765 zatvorenika, većinom vođa različitih kriminalnih frakcija, iz Sao Paula u zatvore sa najvišim sigurnosnim merama, kako bi se sprečila njihova komunikacija sa ostalim članovima bande, smatra se glavnim motivom za napade na više od 100 policijskih stanica.

I vođa PCC-a Markos Kamajo, sa nadimkom Markola, nalazio se u grupi zatvorenika koji su premešteni – u zatvore bez televizije i intimnih poseta.

Iako su brazilski zatvori poznati po svojoj surovosti, vođe kriminalnih bandi su na različite načine uspevale da sebi i u zatvoru obezbede sve što im je potrebno – žene, pare, drogu, mobilne telefone i oružje, sve ono što bi izgubile premeštanjem. „Bivši američki predsednik Abraham Linkoln je rekao da kada strategije zataje, ginu vojnici. Premeštanje šefova bandi u visoko sigurnosne zatvore veoma je bitno. Ali njihovo premeštanenje se nije smelo organizovati u istom trenutku kada su oni imali 12.000 svojih ‘vojnika’ na ulicama, koji su na slobodi slavili Dan majki“, izjavio je na konferenciji za novinare, major Serđo Olimpio Gomez, naglašavajući kapitalnu grešku sekretara za sigurnost Sao Paula. Koristeći mobilne telefone, koje obično krijumčare advokati kriminalaca, šefovi bandi su koordinirali pobune, kako u 73 zatvora širom savezne države Sao Paulo tako i na ulicama grada. „Tužan događaj za istoriju Sao Paula“, izjavio je bivši sekretar za javnu sigurnost Luiz Eduardo Soares dodajući: „Postojao je plan i bili su definisani ciljevi. Bez dileme to je bio napad terorista na državu.“

INSPIRATOR I BILANS: Vođa pobune Markos Kamajo-Markola…

POLICIJA BEZ KONTROLE: „Članovi porodica policajaca trebalo bi da ostanu u kućama“, izjavila je u nedelju Lusi Lima Santos, predsednica asocijacije policije Sao Paula. „Policija nema kontrolu nad situacijom… Sada se mi, policija, bojimo bandita. Situacija se preokrenula.“ Po njenom mišljenju, ne postoje kriterijumi za napade na policiju i njihove porodice. „Oni (banditi) kažu: poznaješ nekog žandara? Znači, ubij ga!“ Ne samo zatvori Sao Paula već i Parane i Mato Groso do Sula bili su meta organizovanih protesta, a komandir Žandarmerije Eliseu Borgez je smatrao da bi se revolti veoma brzo mogli proširiti i na ostale savezne države.

„Vojska treba da čuva naše granice“, izjavio je međutim Klaudio Lembo, guverner Sao Paula, odbijajući da prihvati ponuđenu pomoć brazilske vlade u rešavanju problema organizovanog kriminala. Istovremeno, dva kandidata za nastupajuće predsedničke izbore – Luis Inacio Lula da Silva, sadašnji predsednik Brazila, i bivši guverner Sao Paula Geraldo Alkim, prebacuju krivicu za krvave okršaje u Sao Paulu jedan na drugog.

„Pitanje sigurnosti je vlada potpuno zanemarila“, izjavio je Alkim. Još iz Beča, sa samita latinoameričkih država i Evropske unije, predsednik Brazila je policiji Sao Paula ponudio pomoć vlade i indirektno optužio Alkima i njegovu partiju PSDB za revolte u brazilskoj metropoli.

RIO DE ŽANEIRO BEZ ZAKONA: „Violencia“ i „Bandidos“ su najčešće upotrebljavane reči i u Rio de Žaneiru. Pljačke prolaznika na ulicama, bez obzira na doba dana, svakodnevica su, a Avenida Atlantika, široki bulevar uz plažu Kopakabane, važi za jedno od najopasnijih mesta u gradu sambe. „Gotovo svakodnevno u moju radnju utrči neko od opljačkanih, sklanjajući se od bandita. Danas je bio jedan američki turista kome su ukrali novčanik, sat i patike“, kaže Mirijam, vlasnica prodavnice u blizini Avenide Atlantika. Geisa, studentkinja medicine iz Rija, do sada je opljačkana četiri puta. „Jednom sam opljačkana u autobusu, tri puta na ulici i to ne u nekoj faveli, već u Ipanemi! Rio je postao grad bandita!“, kaže Geisa, koja bi, da može, kao i svaki drugi stanovnik Rio de Žaneira, prema ispitivanju objavljenom prošlog meseca, napustila Rio iz sigurnosnih razloga. Samo od početka godine do danas je, prema izveštaju policije, u Rio de Žaneiru ukradeno 4361 mobilni telefon. Pljačke na ulici su za poslednjih šest godina porasle za 87 odsto – sa oko 29.000 na više od 50.000 godišnje, odnosno više od 130 registrovanih pljački dnevno samo na područiju Rio de Žaneira. Žrtve su najčešće turisti i starije osobe, ali pravila nema. Koristeći revolvere ili noževe, banditi prisiljavaju žrtve da brzo, bez komentara i naglih pokreta daju sve što imaju na sebi, a što poseduje neku za njih relevantnu vrednost. Nedavo je i fotoreporter najvećih dnevnih novina „Globo“ bio žrtava uličnih napada – fotografišući mesto u luksuznom kvartu Lagoa, gde se u poslednje vreme sve češće dešavaju pljačke, bio je i sam opljačkan – banditi su mu oduzeli dva foto aparata i nekoliko objektiva.

…posledice masovne destrukcije

CRNO–BELI SVET: Slike Marije Bernande da Silve, šezdesetogodišnje majke ubijenog policajca, obišle su svet. Na sahrani sina izdržala je toliko dugo da pomiluje prozorče na sanduku i ispusti jednu ružu. „Sada nema nikoga od svih tih humanitarnih organizacija. Oni su ti koji sarađuju sa banditima!“, čulo se na groblju. Kao što brazilski političari prebacuju krivicu jedni na druge, tako su i građani podeljeni na one koji stanovnike favela smatraju kriminalcima, ili bar saučesnicima u organizovanom kriminalu i na one koji krivce vide u korupciji – pre svega među policijom. Pravog odgovora, međutim, na pitanje ko je kriv za kriminal u Brazilu – nema. Svaki dan u ovoj zemlji pogine troje pripadnika policije koji za i više nego opasan posao zarade tek oko 250 evra mesečno. Municija, ispravno oružje, škole za obuku, adekvatna odeća, vozila i prostor za vežbe, sve to nedostaje brazilskoj policiji. Pored sopstvenog života oni svojim zanimanjem u Brazilu rizikuju i život svojih najbližih, uz sve to njihova nepopularnost svaki dan raste, a često se nalaze i na crnim listama poznatih nevladinih i humanitarnih organizacija. S druge strane, svaki dan samo u Rio de Žaneiru policija ubije troje civila, najčešće stanovnike favela, ponekad kriminalce, ponekad nedužne građane. Poređenja radi, policija Francuske, Engleske i Portugala zajedno, tokom 2003. ubila je petoro ljudi. Samo u tri savezne države Brazila, Rio de Žaneiru, Sao Paulu i Minas Gerejsu policija je u istom periodu ubila blizu 2000 građana.

„Caveirao“ je blindirano vozilo specijalnih jedinica, elitne trupe BOPE iz Rio de Žaneira, a znači i – mrtvačka lobanja. Ova „lobanja“ iz koje viri nož ujedno je i zvanični simbol jedinica BOPE, koje su formirane 1991. godine. „Kada ‘caveirao’ uđe u favelu, nastane panika. Svi znaju da su došli samo da bi ubijali“, kaže Serđo, stanovnik favele Complekso de Mar.

Na veb strani jedne nevladine organizacije koja se zalaže za ukidanje blindiranog vozila smrti može se pročitati i sledeći komentar: „Da, slažem se sa ukidanje ‘caveira’. Mislim da bi jedna nuklearna bomba za favele bila puno bolja.“ Izgleda da je Brazil ujedinjen jedino još kada su u pitanju Ronaldinjo Gaučo, Ronaldo, Roberto Karlos, Kaka, Kafu i ostali od 23 momaka koji će ovu zemlju predstavljati na Svetskom prvenstvu u fudbalu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

22.mart 2026. Kersten Knip/DW

Katar, Saudijska Arabija, Emirati: Da li i dalje veruju Trampu

Da li zemlje Persijskog zaliva i dalje veruju Americi da drži pod kontrolom situaciju na Bliskom istoku?

Janez Janša u kaputu sa kravatom okružen mikrofonima i kamerama

Izbori u Sloveniji

22.mart 2026. Gaj De Loni (DW)

Robert Golob sa harmonikašem iz centra Ljubljane protiv Janeza Janše

Parlamentarni izbori u Sloveniji održavaju se u nedelju, 22. marta. Favoriti su vladajući Pokret Sloboda i opoziciona Slovenačka demokratska stranka, ali će svima biti potrebne i manjinske stranke

Lice Donalda Trampa pred velikom američkom zastavom

Rat na Bliskom istoku

22.mart 2026. A.I.

Trampov ultimatum Iranu: Ako za 48 sati Ormuski moreuz ne bude otvoren, uništiću vam elektrane

Predsednik SAD Donald Tramp postavio je ultimatum Teheranu: ako za 48 sati ne bude otvoren Ormuski moreuz, razoriće iranske elektrane

Donald Tramp

Donald Tramp

21.mart 2026. B. B.

CNN: Tramp je izgubio kontrolu nad ratom sa Iranom

Tramp besni što ne može jednostavno da naredi Evropljanima da pošalju brodove da otvore Ormuski moreuz, piše u analizi novinar Si-En-Ena (CNN) Stiven Kolinson

Poplava na Havajima

Vremenske nepogode

21.mart 2026. B. B.

Evakuacija hiljada ljudi na Havajima, zbog jakih kiša moguće pucanje brane

Najgora poplava na Havajima u proteklih 20 godina dovela je do evakuacije hiljada ljudi, dok zvaničnici upozoravaju i na opasnost da popusti brana stara 120 godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure