

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova stavilo je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na poternicu, a ruski zvaničnici još ne govore zašto
Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova otvorilo je „krivični slučaj“ protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i stavilo ga na svoju „listu traženih osoba“, javili su u subotu ruski državni mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Optužbe nisu pojašnjene, kao ni otkad je Zelenski na listi traženih, pišu strani mediji.
Ni ruski zvaničnici se nisu oglasili zašto je Zelenski stavljen na listu traženih osoba.
Takođe, objavljeno je da Rusija traga i za bivšim ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom.
Zelenski je prošle godine rekao da zna da je osujećeno najmanje „pet ili šest“ atentata na njega.
Dan pošto je poslao trupe u Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin u obraćanju naciji pozvao je ukrajinsku vojsku da svrgne Zelenskog.
Zelenski nije jedini
Zelenski, koji je na čelu Ukrajine dok je zemlja pod ruskom invazijom, pridružio se listi stranih zvaničnika za kojima je Rusija raspisala poternice, uključujući mnoge lidere iz centralne i istočne Evrope.
Ruska policija je u februaru izdala poternicu za estonskom premijerkom Kajom Kalas, litvanskim ministrom kulture i članovima prethodnog saziva letonskog parlamenta zbog uništavanja spomenika iz sovjetskog doba u tim zemljama.
Rusija je takođe izdala nalog za hapšenje tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS), koji je prošle godine pripremio nalog za hapšenje predsednika Vladimira Putina zbog optužbi za ratne zločine.
Međunarodni krivični sud u Hagu u martu 2023. izdao je nalog za hapšenje Putina zbog optužbi u vezi s deportacijom ukrajinske dece u Rusiju, što je ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve