

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova stavilo je ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na poternicu, a ruski zvaničnici još ne govore zašto
Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova otvorilo je „krivični slučaj“ protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i stavilo ga na svoju „listu traženih osoba“, javili su u subotu ruski državni mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Optužbe nisu pojašnjene, kao ni otkad je Zelenski na listi traženih, pišu strani mediji.
Ni ruski zvaničnici se nisu oglasili zašto je Zelenski stavljen na listu traženih osoba.
Takođe, objavljeno je da Rusija traga i za bivšim ukrajinskim predsednikom Petrom Porošenkom.
Zelenski je prošle godine rekao da zna da je osujećeno najmanje „pet ili šest“ atentata na njega.
Dan pošto je poslao trupe u Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin u obraćanju naciji pozvao je ukrajinsku vojsku da svrgne Zelenskog.
Zelenski nije jedini
Zelenski, koji je na čelu Ukrajine dok je zemlja pod ruskom invazijom, pridružio se listi stranih zvaničnika za kojima je Rusija raspisala poternice, uključujući mnoge lidere iz centralne i istočne Evrope.
Ruska policija je u februaru izdala poternicu za estonskom premijerkom Kajom Kalas, litvanskim ministrom kulture i članovima prethodnog saziva letonskog parlamenta zbog uništavanja spomenika iz sovjetskog doba u tim zemljama.
Rusija je takođe izdala nalog za hapšenje tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS), koji je prošle godine pripremio nalog za hapšenje predsednika Vladimira Putina zbog optužbi za ratne zločine.
Međunarodni krivični sud u Hagu u martu 2023. izdao je nalog za hapšenje Putina zbog optužbi u vezi s deportacijom ukrajinske dece u Rusiju, što je ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve