Nakon tri dana, u Rusiji su završeni predsednički izbori. Prema prvom uzorku, za Putina je glasalo 87,32 odsto stanovnika. Oštre reakcije Zelenskog i Vašingtona
Kandidat za predsednika Rusije Vladimir Putin na ruskim predsedničkim izborima vodi sa 87,32 odsto glasova, pokazuju podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 99,65 odsto glasačkih listića.
Podaci CIK-a pokazuju da je Vladimir Putin osvojio 87,32 odsto glasova, Nikolaj Haritonov 4,30 odsto glasova, Vladislav Davankov 3,80 odsto, a Leonid Slucki 3,20 odsto, prenosi agencija RIA Novosti.
Izbori za predsednika Rusije trajali su od petka, 15. marta do nedelje u 20 časova po lokalnom vremenu kada su zatvorena sva biračka mesta.
Putin je sinoć, nakon prvih objavljenih rezultata, posebnu zahvalnost izrazio učesnicima rata u Ukrajini, rekavši da oni pružaju Rusiji „uslove za njen razvoj i postojanje“.
Izlaznost na izborima je bila visoka – preko 73 odsto. Izlaznost u Moskvi bila je oko 66 odsto.
Pomenuti rezultat propagandisti Kremlja ocenjuju kao „najbolji rezultat u novijoj istoriji Rusije“.
„Čestitam Vladimiru Vladimiroviču Putinu na blistavoj pobedi na izborima za predsednika Rusije“, napisao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije DmitrijMedvedev na Telegramu.
Drugi kandidati su prošli znatno slabije od Putina: Nikolaj Haritonov ima 4,6 odsto, kandidat stranke „Novi ljudi“ Vladislav Davankov 4,2 odsto, dok je predsednik Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slutski osvojio tri odsto glasova.
Foto: APJulija Navaljna posle glasanja
Julija Navaljna, udovica ruskog opozicionara Alekseja navaljnog, glasala je u Berlinu i saopštila da je na glasačkom listiću napisala „Navaljni“.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski napisao je na društvenim mrežama da je „svima u svetu jasno da je ova figura, kao što se to često dešavalo u istoriji, jednostavno bolesna od vlasti i čini sve što može da vlada večno. Nema zla koje neće počiniti da bi produžio svoju ličnu vlast“.
Bela kuća je saopštila da izbori u Rusiji „očigledno nisu slobodni, niti fer“ s obzirom da je Putin zatvorio svoje protivnike i sprečio druge da se kandiduju protiv njega.
Više od osam miliona birača glasalo je putem interneta na ovim predsedničkim izborima, prema zvaničnicima izborne komisije.
Ovo je prvi put da je elektronsko glasanje korišćeno u ruskom predsedničkom glasanju, a jedan od onih koji je učestvovao bio je Vladimir Putin.
Centralna izborna komisija saopštiće u ponedeljak prve preliminarne rezultate predsedničkih izbora u Rusiji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kao u miljama udaljenoj Gazi, gde besni rat zbog koga su izbili najveći studentski protesti u Americi nakon 1968. godine, trenutno nije jasno gde je čija teritorija. Mada su vlasti akademskih institucija povratile kontrolu na univerzitetima, sreća je u ovakvim prilikama krajne varljiva, na akademce su širom sveta nasrtala razna uniformisana lica, ali studenti do sada nisu izgubili nijednu bitku, posebno ne u demokratskim državama koje se temelje na slobodi govora i okupljanja
Tema zvana Dan oslobođenja predstavlja ozbiljnu traumu kako italijanskoj premijerki Đorđi Meloni (na slici) i njenim saborcima, tako i većini ultradesne populacije širom Evrope, uključujući opskurne balkanske prostore. Ko je koga oslobodio tokom 1944. i naredne godine, a ko bio porobljen, ostaće večita pitalica svih onih koji su u velikom ratnom sukobu bili poraženi
Duh vremena: Od buntovnika bez razloga do kulturne stagnacije
Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.
Portparol izraelskih vlasti pohvalio se voditelju Pirsu Morganu brojem ubijenih „terorista“ ali nikako nije umeo ili hteo da kaže koliko je civila pobijeno u Gazi
Dok studenti širom Sjedinjenih Američkih Država protestuju tražeći prekid vatre u pojasu Gaze, predsednik Bajden balansira u pokušaju da ne izgubi njihove glasove na predstojećim izborima
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!