

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Pre biramo NATO, nego nuklearno oružje, rekao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na samitu Evropskog saveta u Briselu
Opstanak Ukrajine može se obezbediti samo našim ulaskom u NATO ili davanjem nuklearnog oružja Kijevu, izjavio je u četvrtak na samitu Evropskog saveta u Briselu predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Zelenski je podsetio da je njegova zemlja pristala da se odrekne sovjetskog nuklearnog oružja uskladištenog na njenom tlu u zamenu za bezbednosna uveravanja Rusije, Sjedinjenih Država i Velike Britanije, u skladu sa Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine.
„Koja je od ovih velikih nuklearnih sila stradala, samo Ukrajina, ko se odrekao nuklearnog oružja, samo Ukrajina, ko se danas bori, samo Ukrajina. Ili će Ukrajina imati nuklearno oružje, što će biti naša zaštita, ili treba da budemo u nekom savezu, a osim NATO, mi danas ne poznajemo nijedan efikasan savez“, rekao je Zelenski, prenosi Politiko.
„Članice NATO-a nisu u ratu i u njima su, hvala Bogu, svi živi. Zato pre biramo NATO, nego nuklearno oružje“, dodao je Zelenski.
Zelenski je u sredu u parlamentu Ukrajine predstavio takozvani „plan pobede“, koji podrazumeva hitan poziv za ulazak u NATO, raspoređivanje zapadnih raketnih sistema u Ukrajini i davanje dozvole da se tim oružjem gađaju ciljevu duboko na teritoriji Rusije.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute podržao je pridruživanju Ukrajine tom vojnom savezu, rekavši da je njen put ka članstvu „nepovratan“, ali nije želeo da se izjašnjava kada bi to moglo da bude.
Rute je rekao da je upoznat sa „planom za pobedu“ koji je izneo Zelenski, ali da ne može da ga podrži u celini.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve