

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Neke evropske zemlje su zabranile mobilne telefone u školama. Kakve su pozitivne i negativne strane?
Neke evropske zemlje su zabranile mobilne telefone u školama, dok u Nemačkoj još uvek postoji otpor. Zato neke škole same testiraju zabranu, i evo kakve su reakcije đaka i nastavnika.
U Francuskoj i Italiji mobilni telefoni su već duže vreme zabranjeni u školama, a od prošle godine i u Velikoj Britaniji i Holandiji, prenosi Dojče vele.
U Nemačkoj, međutim, i dalje postoji otpor. Savezne pokrajine, njih 16, koje su nadležne za obrazovnu politiku, još uvek se ustručavaju da uvedu jedinstvene standarde.
Posebno su predstavnici učenika i sindikati skeptični: smatraju da bi zabrana samo prebacila problem u slobodno vreme i da je takva mera nerealistična – umesto toga, deca i mladi bi u školama trebalo da uče kako da odgovorno koriste svoje telefone.
Klaus Cirer je univerzitetski profesor u Augzburgu stručnjak za obrazovanje i istraživao je efekte zabrane mobilnih telefona u školama. Njegov stav je nedvosmislen: mobilni telefoni moraju van iz škola, uz potpunu zabranu u osnovnim školama i nekoliko izuzetaka za starije uzraste. U Nemačkoj osnovna škola traje 4 godine, a srednje škole, pa i gimnazija počinju već od 5. razreda.
„Desetogodišnjak, jedanaestogodišnjak ili dvanaestogodišnjak ne može odgovorno da koristi pametni telefon. To je za njih previše“, kaže ovaj pedagog i podseća da zabrane postoje i kada je reč o alkoholu, drogama ili saobraćaju.
„Zabrana za decu određenog uzrasta nije loša sama po sebi, već izraz odgovornosti starijih prema mlađima: mi znamo za rizike i zato imamo obavezu da zaštitimo decu – kako bismo ih korak po korak uveli u odgovorno ponašanje.“
„Konstatovali smo da u školama u kojima su uvedene zabrane pametnih telefona, uz pedagošku pratnju, dolazi do poboljšanja, smanjenja sajber nasilja, jer je često upravo škola mesto na kojem se ono odvija – na primer, fotografisanjem u školskim toaletima“, kaže Cirer za DW.
Prvi dani bez mobilnih telefona u gimnaziji
Mnoge škole u Nemačkoj samostalno kreću sa zabranom, kao gimnazija Dalton u Alsdorfu kod Ahena. Tamo se testira zabrana mobilnih telefona tokom celog školskog dana – uključujući i odmore u pilot-fazi koja traje do letnjeg raspusta. Inicijativa se zove „Pametno bez telefona“.
Na oko sto metara od ulaznih vrata gimnazije Dalton, tamo gde počinje školski prostor – svakog jutra odvija se još uvek neuobičajen ritual za oko 700 đaka: telefoni u rančeve, uređaji isključeni dok ne krenu kući.
Bilans prvog dana: dva prekršaja. Među njima i učenik (16) koji je tokom časa uključio telefon. Kao kaznu, njegov mobilni je zaključan u sef u sekretarijatu. Roditelji mogu da ga preuzmu tek sutradan. Ta sankcija izazvala je dosta diskusija u školi.
Klara Ptak (17) podržava strogi pristup i kaže za DW: „To vam je kao kad pređete ulicu na crveno. Posledice moraju biti stroge, inače ljudi neće poštovati pravila. Ako znam da ću biti bez telefona čitavo popodne i veče, verovatno ću se pre držati pravila.“
Lena Špek (16) za Za DW kaže: „Za sada sve funkcioniše više-manje glatko. Jutros nisam primetila da je nekom oduzet telefon. Takođe se primećuje da đaci više razgovaraju jedni s drugima. Mnogi od nas i ne smatraju zabranu telefona tako lošom.“
Andrea Vondenhof, koja tamo predaje španski i engleski, već ima iskustva sa zabranom telefona iz svoje prethodne škole u drugoj saveznoj pokrajini. Veruje da će se i u Alsdorfu ova zabrana brzo ustaliti i postati normalna stvar.
„Primećuje se na času da su deca opuštenija i pažljivija. U mojoj staroj školi, većina prekršaja dešavala se među starijim đacima. Prosvetarima to olakšava posao – ne moramo stalno da pazimo šta đaci rade ispod klupe sa svojim telefonima.“
Pripremiti đake za digitalno doba – bez privatnih telefona
Gimnazija Dalton je inače škola superlativa: 2013. je dobila Nemačku školsku nagradu za svoj koncept koji se oslanja na odgovornost i samostalnost učenika.
Tri godine kasnije, kao prva škola u Nemačkoj, uspešno je uvela model fleksibilnog početka nastave, kako bi se više uvažavao unutrašnji sat i biološki ritam adolescenata. Prošle godine škola je dobila priznanje za svoj medijski koncept.
Gimnazija koristi školske tablet uređaje za sve učenike, ima prostorije sa „zelenim ekranom“ i sopstveni podkast-studio.
Direktor škole Martin Viler Kate: „Ne radi se o tome da demonizujemo ili zabranimo digitalizaciju, već o tome da eliminišemo ometanje koje dolazi od privatnih telefona“, naglašava on u intervjuu za DW.
„Videli smo kod učenika petog i šestog razreda kako tokom odmora samo zure u telefone i igraju igrice. Kao školska zajednica odlučili smo da škola mora da bude prostor za međusobnu komunikaciju, za razgovor, smeh i druženje.“
60 poruka tokom školskog dana
Jedna studija iz Engleske pokazuje da su posebno slabiji učenici profiitrali od zabrane mobilnih telefona u školama. Nije ni čudo, ako se pogleda rezultat istraživanja organizacije Common Sense Media u SAD među učenicima uzrasta od 11 do 17 godina (2024): polovina njih primi oko 60 poruka samo tokom boravka u školi.
I u Nemačkoj studije pokazuju da su deca od 16 godina delimično i do 70 sati nedeljno na mreži, navodi Klaus Cirer. Njegov apel:
„Moramo učenicima da ponudimo nešto što u svakodnevnom životu nemaju. Dovoljno su ispred ekrana kod kuće. Umesto toga, potrebni su im više kretanja, više međusobne interakcije i više društvenih iskustava – kako bi razvili empatiju i socijalne veštine.“


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve