

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Neke evropske zemlje su zabranile mobilne telefone u školama. Kakve su pozitivne i negativne strane?
Neke evropske zemlje su zabranile mobilne telefone u školama, dok u Nemačkoj još uvek postoji otpor. Zato neke škole same testiraju zabranu, i evo kakve su reakcije đaka i nastavnika.
U Francuskoj i Italiji mobilni telefoni su već duže vreme zabranjeni u školama, a od prošle godine i u Velikoj Britaniji i Holandiji, prenosi Dojče vele.
U Nemačkoj, međutim, i dalje postoji otpor. Savezne pokrajine, njih 16, koje su nadležne za obrazovnu politiku, još uvek se ustručavaju da uvedu jedinstvene standarde.
Posebno su predstavnici učenika i sindikati skeptični: smatraju da bi zabrana samo prebacila problem u slobodno vreme i da je takva mera nerealistična – umesto toga, deca i mladi bi u školama trebalo da uče kako da odgovorno koriste svoje telefone.
Klaus Cirer je univerzitetski profesor u Augzburgu stručnjak za obrazovanje i istraživao je efekte zabrane mobilnih telefona u školama. Njegov stav je nedvosmislen: mobilni telefoni moraju van iz škola, uz potpunu zabranu u osnovnim školama i nekoliko izuzetaka za starije uzraste. U Nemačkoj osnovna škola traje 4 godine, a srednje škole, pa i gimnazija počinju već od 5. razreda.
„Desetogodišnjak, jedanaestogodišnjak ili dvanaestogodišnjak ne može odgovorno da koristi pametni telefon. To je za njih previše“, kaže ovaj pedagog i podseća da zabrane postoje i kada je reč o alkoholu, drogama ili saobraćaju.
„Zabrana za decu određenog uzrasta nije loša sama po sebi, već izraz odgovornosti starijih prema mlađima: mi znamo za rizike i zato imamo obavezu da zaštitimo decu – kako bismo ih korak po korak uveli u odgovorno ponašanje.“
„Konstatovali smo da u školama u kojima su uvedene zabrane pametnih telefona, uz pedagošku pratnju, dolazi do poboljšanja, smanjenja sajber nasilja, jer je često upravo škola mesto na kojem se ono odvija – na primer, fotografisanjem u školskim toaletima“, kaže Cirer za DW.
Prvi dani bez mobilnih telefona u gimnaziji
Mnoge škole u Nemačkoj samostalno kreću sa zabranom, kao gimnazija Dalton u Alsdorfu kod Ahena. Tamo se testira zabrana mobilnih telefona tokom celog školskog dana – uključujući i odmore u pilot-fazi koja traje do letnjeg raspusta. Inicijativa se zove „Pametno bez telefona“.
Na oko sto metara od ulaznih vrata gimnazije Dalton, tamo gde počinje školski prostor – svakog jutra odvija se još uvek neuobičajen ritual za oko 700 đaka: telefoni u rančeve, uređaji isključeni dok ne krenu kući.
Bilans prvog dana: dva prekršaja. Među njima i učenik (16) koji je tokom časa uključio telefon. Kao kaznu, njegov mobilni je zaključan u sef u sekretarijatu. Roditelji mogu da ga preuzmu tek sutradan. Ta sankcija izazvala je dosta diskusija u školi.
Klara Ptak (17) podržava strogi pristup i kaže za DW: „To vam je kao kad pređete ulicu na crveno. Posledice moraju biti stroge, inače ljudi neće poštovati pravila. Ako znam da ću biti bez telefona čitavo popodne i veče, verovatno ću se pre držati pravila.“
Lena Špek (16) za Za DW kaže: „Za sada sve funkcioniše više-manje glatko. Jutros nisam primetila da je nekom oduzet telefon. Takođe se primećuje da đaci više razgovaraju jedni s drugima. Mnogi od nas i ne smatraju zabranu telefona tako lošom.“
Andrea Vondenhof, koja tamo predaje španski i engleski, već ima iskustva sa zabranom telefona iz svoje prethodne škole u drugoj saveznoj pokrajini. Veruje da će se i u Alsdorfu ova zabrana brzo ustaliti i postati normalna stvar.
„Primećuje se na času da su deca opuštenija i pažljivija. U mojoj staroj školi, većina prekršaja dešavala se među starijim đacima. Prosvetarima to olakšava posao – ne moramo stalno da pazimo šta đaci rade ispod klupe sa svojim telefonima.“
Pripremiti đake za digitalno doba – bez privatnih telefona
Gimnazija Dalton je inače škola superlativa: 2013. je dobila Nemačku školsku nagradu za svoj koncept koji se oslanja na odgovornost i samostalnost učenika.
Tri godine kasnije, kao prva škola u Nemačkoj, uspešno je uvela model fleksibilnog početka nastave, kako bi se više uvažavao unutrašnji sat i biološki ritam adolescenata. Prošle godine škola je dobila priznanje za svoj medijski koncept.
Gimnazija koristi školske tablet uređaje za sve učenike, ima prostorije sa „zelenim ekranom“ i sopstveni podkast-studio.
Direktor škole Martin Viler Kate: „Ne radi se o tome da demonizujemo ili zabranimo digitalizaciju, već o tome da eliminišemo ometanje koje dolazi od privatnih telefona“, naglašava on u intervjuu za DW.
„Videli smo kod učenika petog i šestog razreda kako tokom odmora samo zure u telefone i igraju igrice. Kao školska zajednica odlučili smo da škola mora da bude prostor za međusobnu komunikaciju, za razgovor, smeh i druženje.“
60 poruka tokom školskog dana
Jedna studija iz Engleske pokazuje da su posebno slabiji učenici profiitrali od zabrane mobilnih telefona u školama. Nije ni čudo, ako se pogleda rezultat istraživanja organizacije Common Sense Media u SAD među učenicima uzrasta od 11 do 17 godina (2024): polovina njih primi oko 60 poruka samo tokom boravka u školi.
I u Nemačkoj studije pokazuju da su deca od 16 godina delimično i do 70 sati nedeljno na mreži, navodi Klaus Cirer. Njegov apel:
„Moramo učenicima da ponudimo nešto što u svakodnevnom životu nemaju. Dovoljno su ispred ekrana kod kuće. Umesto toga, potrebni su im više kretanja, više međusobne interakcije i više društvenih iskustava – kako bi razvili empatiju i socijalne veštine.“


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve