
SAD
Vojska SAD zaplenila dva tankera, jedan plovio pod ruskom zastavom
SAD su zarobile dva tankera zbog „kršenja američkih sankcija“, od kojih je jedan bio sa zastavom Rusije i navodno je povezan sa Venecuelom

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država dao je za pravo saveznoj državi Teksas da hapsi i deportuje ilegalne migrante. To je predizborni poraz administracije Džoa Bajdena koja tvrdi da teksaški zakon o migrantima krši Ustav i da je u suprotnosti sa federalnim zakonima
Američki Vrhovni sud je u utorak odbio da blokira stupanje na snagu zakona Teksasa koji podržavaju republikanci i koji dozvoljava teksaškim organima da hapse ljude osumnjičene za ilegalan prelazak granice između SAD i Meksika, što osporava administracija predsednika Džoa Bajdena, prenosi Glas Amerike.
Bela kuća je zatražila od Vrhovnog suda da zamrzne teksaški zakon o migrantima koji američka vlada još uvek osporava pred nižim sudovima. Savezna administracija tvrdi da zakon ovaj Teksasa krši Ustav SAD i federalni zakon jer se meša u ingerencije vlade SAD da reguliše imigraciju.
Većina sudija u Vrhovnom sudu nije iznela detaljno mišljenje o ovom slučaju, kao što je to običaj. Odluci da zakon u Teksasu stupi na snagu suprostavile su se liberalne sudije Ketandži Braun Džekson, Elena Kejgan i Sonja Sotomajor.
„Sud daje zeleno svetlo zakonu koji će poremetiti dugotrajni balans između federalnih i državnih ovlašćenja i izazvati haos“, napisala je Sotomajor, dok je portparolka Bele kuće Karin Žan Pjer zakon nazvala „štetnim i neustavnim“ i dodala da će izazvati konfuziju. Protivnici zakona takođe navode da bi mogao da dovede do kršenja građanskih prava i rasnog profilisanja.
Teksas „mora“ da se pobrine za sebe
Guverner Teksasa Greg Abot je prošlog decembra potpisao sporan zakon, poznat kao SB 4, kojim se ovlašćuju teksaški državni organi da hapse osobe za koje se sumnja da su ilegalno ušle u Sjedinjene Države, čime se na lokale službenike prenose ovlašćenja američke vlade. Abot je rekao da je ovaj zakon bio potreban zbog Bajdenovog neuspeha da sprovede federalne zakone kojim se ilegalni ili ponovni ulazak migranata u SAD smatraju krivičnim delom i da zato Teksas mora „sam da se brine za sebe“.
Način na koji postupa demokratski predsednik u čijem mandatu je rekordni broj migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD i Meksika izaziva oštre kritike republikanaca. Abot i drugi republikanci su rekli da je Bajden trebalo da zadrži restriktivnu politiku bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Teksaški zakon proglasio je ilegalni ulazak ili ponovni ulazak u Teksas krivičnim delom za koje se predviđaju kazne u rasponu od 180 dana do 20 godina zatvora, ako uhvaćeni ilegalni migranti odbiju da se vrate u Meksiko, piše Glas Amerike.
Predizborna igra zakonima
Republikanci su u februaru po nalogu svog predsedničkog kandidata Donalda Trampa odbili da podrže dvostranački sporazum Senata koji bi pojačao bezbednost granica i pooštrio zakone o imigraciji. Bajden je rekao da krivicu za neuspeh zakona snose republikanski poslanici koji su pokleknuli pred političkim pritiskom Trampa koji misli da je to politički loše za njega.
Tramp i u ovoj izbornoj kampanji igra na strah Amerikanaca od „najezde Meksikanaca“ i drugih „tamnoputih“ migranata i „nesposobnost“ aktuelnog predsednika da „odbrani“ Ameriku. Bajden tome parira kod mnogih Amerikanki omraženim „Trampovim zakonom“ o zabrani abortusa.
Analiza izlaznih anketa koju je sproveo Edison Research nakon primarnih izbornih glasanja početkom marta pokazala je strah mnogih glasača zbog situacije duž granice koji su to naveli kao glavno pitanje za glasanje. Anketa Rojters/Ipsos pokazala je da je Bajdenova popularnost 28. februara bila 37 odsto.

SAD su zarobile dva tankera zbog „kršenja američkih sankcija“, od kojih je jedan bio sa zastavom Rusije i navodno je povezan sa Venecuelom

Moskva pasivno posmatra kako Sjedinjene Američke Države svrgavaju i zarobljavaju Nikolasa Madura, iako je u maju potpisan sporazum o „strateškom partnerstvu i saradnji“ između Rusije i Venecuele

Vašington i Karakas postigli su dogovor o izvozu dve milijarde vredne venecuelanske sirove nafte u Sjedinjene Američke Države, izjavio je američki predsednik Donald Tramp

Izjave predsednika SAD Donalda Trampa koje često zvuče kao sumanuti populizam, debelo su dobile na težini nakon otmice Nikolasa Madura. A baš se nameračio da preuzme kontrolu nad Grenlandom

Na pumpi američkim sankcijama pogođenog Nisa potpisnici ovog teksta iznenada se obratila radnica: “Jeste li videli da je Amerika napala Venecuelu?” Usledila je razmena informacija. “Gospođo, Venecuela se tiče svih nas”, zaključila je radnica. Svet je za još jedan korak bliži ambisu pa se civilizacijsko beznađe oseća i u Beogradu i Karakasu, Kijevu i Gazi
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve