

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Vojna industrija širom sveta doživljava nezapamćen uzlet, a zbog rata u Ukrajinii zapošljavanja najviše ljudi od završetka Hladnog rata
Globalna vojna industrija zapošljava trenutno toliko radnika kao nikada u poslednjih nekoliko decenija. Kako je istražio dnevnik „Fajnenšel tajms“, 20 srednjih i velikih proizvođača oružja planira ove godine da zaposli nekoliko hiljada novih radnika. Ukupno se radi o povećanju broja zaposlenih za deset odsto, a konkretno o 37.000 novih radnih mesta, piše Dojče Vele.
Geopolitička žarišta zahtevaju radnu snagu
Nakon godina pada proizvodnje, vojna industrija sada beleži delom i rekordan broj narudžbina. Pored ruske agresije na Ukrajinu, globalnu glad za naoružanjem pojačala je i nesigurnost na Bliskom istoku, kao i ostala geopolitička žarišta, poput napetosti između Kine i Tajvana.
„Ovo je najveći skok narudžbina u odbrambenom sektoru od završetka Hladnog rata i to se sve događa u jednom relativno kratkom periodu“, rekao je za „Fajnenšel tajms“ Jan Pie, generalni sekretar krovnog evropskog udruženja industrije naoružanja ASD.
Traže se stručnjaci svih profila
Spisak deficitarnih zanimanja u toj industriji je podugačak: od inženjera, preko programera i stručnjaka za kibernetičku bezbednost, pa sve do mehaničara i varilaca.
Najveći kadrovske potreba izrazio je evropski proizvođač raketa MDBA. Taj zajednički projekat koncerna Erbasa, BAE sistema i Leonarda želi da poveća broj zaposlenih za 17 odsto, što konkretno znači 17.000 novih radnika. MDBA pre svega proizvodi krstareće rakete Taurus i PVO-sisteme Patriot.
Šef kadrovske službe u italijanskoj kompaniji Leonardo, Antonio Ljoti, rekao je da je njegova kompanija u fazi „intenzivne potrage“ za novim radnicima, čak i više nego što je to bio slučaj tokom rata u Iraku i Avganistanu.
Preuzimanje radnika iz automobilske industrije
Najveća nemačka firma za proizvodnju oružja Rajnmetal takođe planira dodatno da poveća broj zaposlenih za više od deset odsto. Rajnmetal i proizvođač automobilskih guma Kontinental u petak su najavili da će višak radnika iz Kontinentala, koji se zbog slabije potražnja iz automobilske industrije nalazi u poteškoćama, preći u Rajnmetal.
Zbog stalnog nedostatka kvalifikovanih radnika, nemačke firme poput proizvođača motora Renk, takođe sve više traže radnike u inostranstvu, navodi „Fajnenšel tajms“. To ukazuje i na još jedan izazov s kojim se industrija naoružanja suočava: mnogi poslovi zahtevaju kvalifikovane bezbednosne provere za kandidate, što zahteva vreme i ograničene resurse.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve