

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Na snimcima turskog Si-En-Ena vidi se tuča koja je izbila između policije i demonstranata
Turska policija baca suzavac na demonstrante kako bi rasturila povorku povodom Međunarodnog praznika rada na simbolično važnom trgu Taksim u Istanbulu. Na trgu su se okupile hiljade demonstranata, a protesti traju već satima, prenosi Index.hr.
Na snimcima turskog Si-En-Ena vidi se tuča koja je izbila između policije i demonstranata. Bezbednosne snage su u nekoliko redova blokirale put ka trgu Taksim, a ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaj rekao je da je privedeno 210 ljudi.
Na snimcima se takođe vidi kako demonstranti tuku policiju i otkidaju im štitove.
Vlasti su zabranile okupljanja i proteste na trgu i ogradile veliki prostor u centru grada uz obrazloženje da je to učinjeno iz bezbednosnih razloga. Trg Taksim u centru Istanbula ima simbolično značenje za sindikate i za opoziciju.
1. maja 1977. sindikalci su hteli da tamo održe miting povodom Međunarodnog praznika rada, ali su snajperisti pucali na demonstrante i mnoge od njih ubili. Tamo je bilo oko 500.000 ljudi.
Trg je simboličan i za protivnike vlasti, jer su 2013. godine u istanbulskom parku Gezi počeli antivladini protesti, koji su se kasnije proširili na celu zemlju.
Sindikati: Više od 200.000 demonstranata širom Francuske
Više od 200.000 ljudi demonstriralo je danas širom Francuske povodom obeležavanja 1. maja, zahtevajući veće plate, mir u Gazi i jaču bezbednost u Evropi, saopštila je Generalna konfederacija rada (CGT).
Propalestinske grupe i antiolimpijski aktivisti pridružili su se mitingu, uzvikujući slogane podrške ljudima u Gazi. Grupa demonstranata zapalila je improvizovane olimpijske prstenove kako bi pokazala nezadovoljstvo Letnjim igrama koje počinju za manje od tri meseca.


Francuski sindikati upozorili su na štrajk tokom Olimpijskih igara ako vlada ne isplati adekvatne naknade ljudima koji su primorani da rade tokom letnjih odmora. Sindikati su izbrojali 50.000 demonstranata u Parizu, dok se u policijskom štabu navodi da ih je bilo 18.000, prenosi France 24.
Prve tenzije su se desile na čelu povorke u Parizu, kada su demonstranti razbijali izloge i autobusku stanicu, a policija je upotrebila suzavac, pri čemu je povređena najmanje jedna osoba.
U Atini, nekoliko hiljada demonstranata pridružilo se prvomajskom maršu koji je zaustavilo javni prevoz i nacionalne železničke usluge širom Grčke. Štrajkove širom zemlje predvodio je najveći sindikat u zemlji, koji je tražio povratak na kolektivno pregovaranje, nakon što su radnička prava ukinuta tokom teške finansijske krize u Grčkoj 2010-2018.
U Parizu, demonstranti su se okupljali na Trgu Republike kako bi učestvovali u maršu koji su predvodili glavni francuski sindikati, tražeći bolje plate i uslove rada. U Parizu je i došlo do sukoba i bacani su suzavci.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve