

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Ustavni sud Hrvatske je u ponedeljak, nakon stručnog sastanka i sednice ustavnih sudija, doneo odluku o najavi kandidature predsednika Zorana Milanovića na predstojećim parlamentarnim izborima na SDP-ovoj listi
Ustavni sud je zaključio da predsednik Zoran Milanović dok obavlja tu dužnost, ne može učestvovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke, objavio je u ponedjeljak predsednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
„Na osnovu člana 125, u postupku nadzora, izričemo upozorenje: Ustavni sud je na sednici razmatrao Milanovićevu izjavu da će se kandidovati kao nezavisni i nestranački kandidat SDP-a. Ustavni sud upozorava sve organe u postupku. Članom 96. propisano je da ne može obavljati drugu javnu dužnost i podnosi ostavku. Predsednik je nestranačko lice i ne može učestvovati u partijskim aktivnostima. Ne može biti na listi ili kandidat“, prenosi Index.
Time je isključena svaka mogućnost da predsednik Republike bude kandidat na listi za izbor poslanika ili predložen kao kandidat za predsednika Vlade Republike Hrvatske i da u tom svojstvu učestvuje u političkoj izbornoj kampanji, zaključio je Ustavni Sud.
Plan B
Ako se, na osnovu njegovih izjava, predsednik Republike, dok obavlja tu funkciju, kandiduje za poslanika u Hrvatskom saboru, ili se u javnosti pojavi kao budući kandidat za predsednika Vlade, mora odmah da podnese ostavku predsedniku Ustavnog suda.
Ustavni stručnjaci i političari u javnosti raspravljaju da li Milanović treba da podnese ostavku pre nego što se kandiduje ili može da se kandiduje na izborima i kao predsednik.
Zoran Milanović ponovio je juče u Lipovljanima da neće podneti ostavku na mesto predsednika RH i da će na izborima biti premijerski kandidat SDP-a.
„Nebitno je što misli Ustavni sud, kojem je na čelu pajdo i kum od pijanog Šeksa, to je Šeparović, čovek koji je u krvnoj zavadi s Turudićem, ali iz osobnih, ne iz principijelnih razloga, sve je to isti šljam. I na kraju oni mogu doneti odluku kako hoće, ali ja ću u kampanji biti kandidat za premijera“, rekao je Milanović u nedelju, podsetivši na svoj plan koji podrazumeva da ne mora nužno biti nosilac liste.
„Možete biti na evropskim izborima, Hrvatska demokratska zajednica je donela takav zakon 2010. godine. To može, a za Sabor ne može, hajde mi to objasnite”, ilustrovao je Milanović.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve