img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemiri u Kirgistanu

Usahnule lale

14. april 2010, 16:17 Momir Turudić
OPLAKIVANJE: Sahrana ubijenih u neredima
Copied

Predsednik Kurmanbek Bakijev u utorak je pristao da formalno siđe sa vlasti, ako nova vlada u Biškeku njemu i njegovoj porodici garantuje bezbedan odlazak iz zemlje. Neće biti nikakvih pregovora sa "krvavim diktatorom", prenose lokalni mediji pozivajući se na predstavnike nove revolucionarne prelazne vlade. Bakijevu, njegovom sinu i bratu prete tužbe zbog smrti 80 demonstranata prošle nedelje

Još jedna od „obojenih revolucija“, toliko slavljenih po zapadnim medijima kao put u demokratiju kojim kreću bivše sovjetske republike, neslavno se okončala. Posle gruzijske „revolucije ruža“ iz 2003. godine, kada je na čelo ove zemlje došao Mihael Sakašvili, koji je umesto u svetlu budućnost Gruziju poveo u sumanuti rat za Južnu Osetiju, i posle ukrajinske „narandžaste revolucije“ iz 2004, čiji se lideri već godinama drže u klinču punom mržnje, 7. aprila se završila i „revolucija lala“, koja je 2005. godine izvedena u Kirgistanu.

Tog dana je u sukobima vladinih snaga i opozicionara u glavnom gradu Biškeku (nekadašnji Frunze) ubijeno više od 80 ljudi, a oko 400 povređeno. Vlada je podnela ostavku, a predsednik Kurmanbek Bakijev je napustio Biškek. Bakijev je otišao sa vlasti gotovo na isti način na koji je do nje i došao, smenjujući 2005. dotadašnjeg predsednika Askara Akajeva. Istina, smena Bakijeva praćena je sa mnogo više žrtava nego „revolucija lala“, ali optužbe su bile slične – korupcija, nepotizam, hapšenje opozicionara…

Na čelo privremene vlade postavljena je Roza Otunbajeva, žena koja je i kod Akajeva i kod Bakijeva zauzimala visoke položaje. Bila je, između ostalog, i ministarka spoljnih poslova, ali je po prelasku u opoziciju učestvovala u rušenju oba predsednika. Otunbajeva je najavila vanredne predsedničke izbore i pozvala Bakijeva, koji je sa svojim pristalicama pobegao u rodni grad Džalal Abad, da napusti zemlju.

POLOŽAJ KAO BOGATSTVO: Da nije povremenih revolucija, političari iz Kirgistana bi teško izašli iz anonimnosti koja prati i njihovu zemlju o kojoj se malo i priča i zna u svetu. Kirgistan je, uz Tadžikistan, sa svojih pet miliona stanovnika najsiromašnija zemlja bivše sovjetske Centralne Azije. Ni u vreme SSSR to nije bilo bogato područje, ali ljudi danas sa nostalgijom pričaju o vremenima kada su svakome bili zagarantovani posao, sigurnost i plata. Posle kolapsa Sovjetskog Saveza, Kirgistan je doživeo potpun ekonomski slom. Danas je siromaštvo endemska pojava u ovoj zemlji koju, za razliku od Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana, Bog osim planinama, prelepom prirodom i važnim položajem nije obdario nikakvim značajnim prirodnim bogatstvom.

Istina, taj položaj je toliko važan da je i Kirgistan uvek bio deo „velike igre“ koja se u Centralnoj Aziji nekada vodila između carske Rusije i Velike Britanije, a danas se igra između SAD, Rusije, Kine… Preko Kirgistana je u davnoj prošlosti vodio jedan krak Puta svile, koji je povezivao Kinu i Evropu; na jugu zemlje je dolina Fergane, žila kucavica Centralne Azije. U toj dolini je i grad Oš, iz koga polazi nekadašnji „autoput mira“, jedini put koji preko visova Pamira povezuje ovaj deo Centralne Azije sa severnim Avganistanom. Konačno, tu je američka vojna baza Manas, a vojnu bazu u Kirgistanu imaju i Rusi.

VELIKI IGRAČI: Smene vlasti u ovim krajevima uvek imaju veze sa interesima velikih sila. Na prvi pogled, reklo bi se da je jasno čiji su interesi ovog puta prevagnuli. Odmah posle „nove revolucije“, ruski premijer Vladimir Putin pozvao je Otunbajevu telefonom. Ona je kasnije rekla da se Putin raspitivao kako može pomoći novim vlastima, čija se delegacija još tokom vikenda zaputila u Moskvu.

Sa druge strane, zvaničnici SAD su reagovali uzdržano osuđujući nasilje i pozivajući sve strane na mir, kako se već protokolarno radi u sličnim situacijama. Razlog je sigurno pomenuta vazduhoplovna baza Manas, važno mesto za snabdevanje američkih trupa u Avganistanu. Sada već bivši predsednik Bakijev zapretio je prošle godine da će tu bazu zatvoriti, ali se predomislio pošto su Amerikanci povećali zakupninu koju plaćaju za korišćenje baze na 60 miliona dolara. Pričalo se da je prethodno obećanje o zatvaranju bilo podstaknuto novčanom ponudom sa ruske strane, i da su se Rusi naljutili kada je Bakijev odbio da bazu zatvori. Odmah posle prevrata, čule su se vesti da će nove vlasti otkazati gostoprimstvo Amerikancima, ali Otunbajeva je demantovala te glasine i rekla da postojeći sporazumi ostaju na snazi. Nekoliko dana posle nemira letovi iz baze su bili obustavljeni, da bi se stanje brzo vratilo u normalu.

O događajima u Kirgistanu razgovarali su u Pragu i predsednici Rusije i SAD, Dmitrij Medvedev i Barak Obama, pre potpisivanja Sporazuma o ograničenju strateškog ofanzivnog naoružanja. Mada bi se smena vlasti u Biškeku usred tako važnog predsedničkog susreta mogla tumačiti kao ruska packa Americi, očigledno je da „kirgistanski slučaj“ nije toliko važan ulog u kockanju velikih sila poput nekih drugih zemalja. Tonovi su bili pomirljivi, a sporazum je potpisan bez problema.

Komunizma više nema, zajedno sa nekim dobrim stvarima koje je sa sobom doneo u Centralnu Aziju, poput besplatnog i kvalitetnog školovanja, ravnopravnosti žena, mira među različitim nacijama. Ni u Kirgistanu ni i ostatku Centralne Azije nije ga zamenilo ništa novo na šta bi se ljudi mogli osloniti. Ionako krhka industrija se raspala kada i SSSR, na posnoj planinskoj zemlji malo toga rađa, veliki deo prihoda zemlje čini novac koji šalju radnici koji su otišli u Rusiju „trbuhom za kruhom“, a i ti prihodi su sve tanji jer je i Rusija pogođena krizom. U takvoj situaciji nikakva revolucija, ma kako joj romantično ime nadevali, neće nabolje promeniti tmurnu sadašnjost i istu takvu budućnost zemalja kao što je Kirgistan.

Despoti na vlasti

I u Kirgistanu i u drugim zemljama Centralne Azije, predsednički režimi su mnogo bliži despotijama nego bilo kakvom shvatanju demokratije. Na predsedničkim funkcijama u tim zemljama su bili i nalaze se uglavnom ljudi koji su i u doba komunizma zauzimali važne položaje (često u tajnim službama), da bi se preko noći premetnuli u velike nacionaliste i muslimane. U spoljnopolitičkom delovanju, ti lideri se naginju na onu stranu koja bolje plati ili na one od kojih dobijaju jaču i značajniju podršku za opstanak na vlasti, a u unutrašnjoj politici se oslanjaju na čvrstu ruku, porodicu i klan. Takvom stanju doprinosi i politika velikih sila, koje na sve što rade lokalni gospodari žmure na oba oka ukoliko im lični interesi nisu ugroženi.

PENZIJA: Konferencija za štampu odbeglog predsednika Bakijeva u utorak
PENZIJA: Konferencija za štampu odbeglog predsednika Bakijeva u utorak
PUCNJAVA: Stradali pored predsedničke palate za vreme demonstracija 7. aprila
PUCNJAVA: Stradali pored predsedničke palate za vreme demonstracija 7. aprila
BOJNO POLJE: Tržni centar u Biškeku
BOJNO POLJE: Tržni centar u Biškeku
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

24.avgust 2025. I.M.

Tragedija u Moskvi: Eksplozija u Centralnoj dečjoj prodavnici

U centru Moskve došlo je do eksplozije u poznatoj zgradi Centralne dečje prodavnice. Poginula je najmanje jedna osoba, a tri su povređene, od kojih su dve hospitalizovane

Region

23.avgust 2025. S.Ć.

Štrajk: U Crnu Goru se ne može vozom

Do daljnjeg, zbog štrajka železničara, stoje vozovi Crne Gore što se odražava i na saobraćaj u Srbiji

Italija

23.avgust 2025. S.Ć.

Bdenje za 12. 227 dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Sedam sati je trajalo bdenje na kome je kardinal Mateo Zupi pročitao 12. 227 imena dece stradale u ratu Izraela i Hamasa

Turska

23.avgust 2025. Elmas Topdžu / DW

DW: Turski rat protiv švedskog stola

Doručak, ručak, večera, užine, a tamo svega što ti padne napamet. Prejedanje i bacanje hrane. Sada se u Turskoj ozbiljno razmišlja o ograničenju švedskih stolova u hotelima i restoranima

Prvi slučaj

22.avgust 2025. M. L. J.

UN zvanično proglasio glad u Gazi

UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok

Komentar

Komentar

Dva tipa ćacija: Zašto ni Vučić ne veruje batinašima

Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Krvava nedelja i posledice

Devojke i momci – žrtve krvave nedelje – konačno su privukli pažnju Evrope. A u zemlji, dobar deo naprednjačkog biračkog tela više se ne pita da li će biti penzija i plata ako Vučić ode s vlasti, već hoće li ih primati ako ostane

Filip Švarm

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure