img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

UN: Ako Ukrajina izgubi rat očekuje se još deset miliona izbeglica

02. април 2024, 14:25 M. P. / DW
Povećava se broj izbeglica iz Ukrajine. Foto: AP
Povećava se broj izbeglica iz Ukrajine.
Copied

Ukoliko bi Ukrajina izgubila rat, moglo bi se očekivati još deset miliona izbeglica, upozoravaju nemački stručnjaci

„Ako Putin uspe i Ukrajina izgubi rat, još deset miliona ljudi bi mogli da postanu izbeglice“, kaže za Dojče Vele stručnjak za migracije Gerald Knaus.

Rusija sada skoro svakodnevno prijavljuje nova osvajanja ukrajinske teritorije, piše Dojče Vele. Obe strane žestoko se bore, ispaljuju rakete i koriste dronove. Ali, jedno je jasno: Rusija napreduje, bolje je opremljena i nedavno je čak počela da koristi izraz „rat“, a ne više „specijalna vojna operacija“. Istovremeno, međunarodna podrška Ukrajini opada.

„Ako sada budu uništeni veliki gradovi poput Harkova i drugih, ako broj žrtava poraste, a nada opadne, onda ćemo možda doživeti najveći pokret izbeglica na svetu od 1940-ih“, upozorava stručnjak za migracije Gerald Knaus.

Sa druge srane, stručnjak za unutrašnje poslove nemačkoe Socijademokratske partije, Helge Lind u intervjuu za DW takav scenario relativizuje.

„Ne očekujem da će taj broj biti astronomski kao što se priča. Međutim, da će biti porasta broja izbeglica, da će biti dalje dramatizacije rata, to je sasvim moguće. Ali, nema razloga da se kaže da sada postoji opasnost od ogromnog talasa izbeglica“, rekao je Lind.

Nemačka je primila najviše izbeglica

Pre dve godine, kada je ruska vojska napala celu Ukrajinu kršeći međunarodno pravo, solidarnost u Nemačkoj bila je velika. Ukrajinskim izbeglicama spontano su pomagali – i ljudi i politika.

Izbeglice iz Ukrajine ne moraju da prolaze kroz birokratsku proceduru azila u Nemačkoj, imaju pravo na socijalnu pomoć, besplatnu medicinsku negu i kurseve jezika. A mogu i odmah da rade.

Prema podacima medijske službe „Integracija“, od ukupno 4,3 miliona ratnih izbeglica iz Ukrajine, u Nemačkoj se trenutno nalazi oko 1,15 miliona. Njihov broj se stalno povećava.

Političari opozicionih konzervativnih partija CDU i CSU na to već gledaju sa zabrinutošću.

„Mi kao Evropljani imamo posebnu odgovornost za ratne izbeglice iz našeg neposrednog susedstva. Ali, naravno, naši kapaciteti će u jednom trenutku dostići svoje granice“, rekao je za DW političar CDU Torsten Fraj.

Ubrzo nakon početka rata, većina Ukrajinaca je pobegla u susedne zemlje, posebno u Poljsku. Tamo je svojevremeno bilo registrovano čak oko 1,6 miliona Ukrajinaca, dok ih danas ima nešto manje od milion.

Sada Nemačka ima najveći broj ratnih izbeglica iz Ukrajine. Međutim, ako se računa u odnosu na broj stanovnika, dobija se drugačija slika: Bugarska ima udeo izbeglica od 3,4 odsto, Poljska i Češka po 2,6 odsto, a Nemačka samo 1,4 odsto. To je izračunao istraživač migracija Gerald Knaus.

Apel za evropsku solidarnost

Torsten Fraj (CDU), s druge strane, kritikuje činjenicu da, uzimajući u obzir apsolutni broj izbeglica, „Nemačka mora da se nosi s najvećim teretom“. On smatra da bi nemačka vlada morala hitno da poradi na ravnomernoj raspodeli ukrajinskih ratnih izbeglica.

„Samo pokrajina Baden-Virtemberg je primila više ratnih izbeglica iz Ukrajine nego čitava Francuska. Baden-Virtemberg ima 11 miliona stanovnika, a Francuska 68 miliona“, ukazuje Fraj za DW.

Helge Lind iz vladajuće stranke SPD ima razumevanja.

„Kada su izbeglice pred izborom u koju državu da idu, u Francusku, Belgiju, Italiju, i ako su socijalni uslovi u Nemačkoj jasni, s mogućnošću direktnog zapošljavanja i boljih socijalnih beneficija, onda je razumljivo da je veća verovatnoća da će doći u Nemačku“, izjavio je Lind.

Da li je Nemačka spremna za još ratnih izbeglica iz Ukrajine?

Rat Rusije protiv Ukrajine odnosi sve više žrtava. Ljudi ginu, beže ili su prognani. Putin bi čak mogao i da pobedi ili bi, smatra se, mogao da trajno anektira deo zemlje i širi teror.

„Evropska unija nije spremna za najgori scenario koji bi mogao da usledi“, kritikuje Gerald Knaus. Vladini i opozicioni političari ne znaju šta će, jer sve više ljudi iz drugih zemalja traži zaštitu u Nemačkoj.

Torsten Fraj (CDU) računa da će ove godine biti podneto još 300.000 zahteva za azil.

„To takođe direktno utiče na ukrajinske ratne izbeglice, za koje onda nedostaje smeštaj i, posebno, integracioni kapaciteti“, kaže Fraj.

Helge Lind izrazio je zabrinutost i naovdi da opštine i gradovi već sada upozoravaju da su na ivici kapaciteta, što bi moglo dovesti do nove debate na temu izbeglica u Nemačkoj.

Ipak, Lind, Fraj i Knaus se slažu oko jedne tačke: najbolje bi bilo da se Ukrajini pruži ogromna vojna podrška kako više ljudi ne bi morali da beže od rata.

Tagovi:

Nemačka Izbeglice Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure