img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovina oružjem

Ukrajina uvozi najviše oružja na svetu, SAD je najveći izvoznik

11. март 2024, 08:36 DW
Foto: AP Photo/Libkos
Ukrajinski vojnici sa američkom haubicom M777 kos Hersona
Copied

Nije čudo što je Ukrajina prošle godine postala najveća uvoznica oružja na svetu, kako sada piše u novoj studiji instituta SIPRI. Sjedinjene Države su ubedljvo najveći svetski izvoznik naoružanja, a Francuska je prestigla Rusiju na mestu broj dva

Ukrajinski rat ima veliki uticaj na globalnu trgovinu oružjem. Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI) u novom izveštaju poredi petogodišnji period od 2019. do 2023. sa periodom od 2014. do 2018. i pronalazi brojne promene, piše Dojče vele (DW).

Obim globalne trgovine oružjem pao je za 3,3 odsto, ali evropski uvoz oružja gotovo se udvostručio, uglavnom zbog rata u Ukrajini.

Lavovski deo isporuka oružja u Evropu, tačnije 55 posto, došao je iz SAD. To je 20 odsto više nego u periodu 2014-18, što je jasan znak da je Evropa postala još zavisnija od SAD.

SAD jačaju vodeću poziciju

Zahvaljujući prvenstveno povećanom izvozu u Evropu, SAD su uspele da povećaju izvoz oružja za 17 odsto. Udeo SAD u međunarodnoj trgovini oružjem takođe je značajno porastao sa 34 na 42 odsto.

Širom sveta, SAD su snabdele 107 zemalja vojnom opremom, više nego u bilo kom prethodnom petogodišnjem periodu.

„SAD su proširile globalnu ulogu kao isporučilac oružja, to je važan aspekt njihove spoljne politike“, piše Metju Džordž iz SIPRI-ja, ističući da se to dešava u trenutku „kada je američka ekonomska i geopolitička dominacija dovedena u pitanje od strane nekih ekonomija zemalja u brzom razvoju.“

Ukrajina prošle godine najveći svetski uvoznik oružja

Nije čudo da je među evropskim državama Ukrajina dramatično povećala uvoz oružja. Dok je u periodu od 2014. do 2018. godine taj uvoz bio skroman, delom i zbog toga što je sama proizvodila mnogo oružja i jedva da je bila upućena na uvoz, u periodu od 2019. do 2023. postala je četvrti najveći uvoznik na svetu nakon Indije, Saudijske Arabije i Katara. Uvoz se povećao za 66 puta.

Russia Ukraine War
Ukrajinski vojnik sa švedskom samohodnom haubicom Archer kod Donjecka / Foto:
AP Photo/Efrem Lukatsky

A ako se gleda samo 2023. godina, Ukrajina je bila najveći svetski uvoznik oružja. Pritom, valja naglasiti da je pojam „uvoznik“ varljiv – isporuke Ukrajini nisu prvenstveno bile prodaja, već pokloni oružja.

Glavni dobavljači oružja za Ukrajinu u prethodnih pet godina bili su SAD sa udelom od 39 odsto, a slede Nemačka (14 odsto) i Poljska (13 odsto).

Rusija zaostaje

Kao i ranije, pet najvažnijih izvoznika oružja u svetu su SAD, Francuska, Rusija, Kina i Nemačka. Međutim, redosled je promenjen u odnosu na 2014-18, što je takođe povezano s ukrajinskim ratom.

Jer Francuska je zamenila Rusiju kao broj dva. Dok je ruski izvoz značajno pao za 53 odsto, francuski je izvoz porastao za 47 odsto.

Broj zemalja koje primaju rusku vojnu opremu takođe je dramatično pao. Dok je 2019. još 31 država kupovala oružje od Moskve, 2023. bilo ih je samo dvanaest, a daleko najvažnije su Indija i Kina. Te dve mnogoljudne zemlje i dalje trguju sa Rusijom na svim poljima.

„U drugim slučajevima, SAD i evropske zemlje vršile su pritisak na potencijalne kupce ruskog oružja“, rekao je za DW Piter Vezeman, jedan od autora izveštaja.

„Primer je Egipat, koji je želeo da kupi ruske borbene avione i bio je pod pritiskom SAD da to ne učini, i sada se okreće Francuskoj“, dodaje on.

Francuska strategija nezavisnosti

Uspon Francuske Vezeman objašnjava njihovim vođenjem politike strateškog suvereniteta: „Pariz želi da koristi vojnu moć kad god želi, a da ne zavisi o oružju drugih država. Da bi to bilo moguće, potrebna je industrija oružja. Ali da bi je održala, Francuskoj treba izvoz, inače bi sve bilo preskupo.“

Francuski izvoz oružja je značajno porastao u poslednjih deset godina. Posebno se dobro prodaju borbeni avioni Rafali, kao i podmornice i fregate iz francuskih brodogradilišta.

Najveći kupac za Rafale bila je Indija, koja se ne oslanja na samo jednu stranu: kupuje i od Rusije i od zapadnih zemalja.

Afrika uvozi daleko manje oružja nego pre

Dok je Evropa gotovo udvostručila uvoz oružja, uvoz Afrike pao je za polovinu. U svim ostalim delovima sveta bilo je samo manjih pomeranja. Pad u Africi uglavnom je posledica znatno nižeg uvoza u dve najvažnije zemlje uvoznice, Alžiru i Maroku.

Najvažniji dobavljač oružja za Afriku je Rusija, a slede je SAD i Kina. Afrika je dakle region koji nastavlja da kupuje puno oružja od Rusije i gde Rusija širi svoj vojni uticaj.

Nemački izvozni hit – podmornice

Nemačka je ostala na petom mestu na listi najvećih izvoznika. Glavne kupci dolaze sa Bliskog i Srednjeg istoka. Međutim, nemački izvoz oružja pao je za 14 odsto.

No pad je relativan, kaže Vezeman, jer je proteklo petogodišnje razdoblje bilo izuzetno uspešno zbog velikih narudžbina, posebno podmornica.

S druge strane, pojedinačno gledano, 2023. godina je bila posebno dobra za nemačku industriju oružja. „Naravno, to ima veze s pomoći u oružju Ukrajini“, kaže Vezeman, „ali takođe, na primer, s isporukom podmornica Singapuru i fregata i korveta Izraelu i Egiptu.“

Tagovi:

Najveći izvoznik oružja Najveći uvoznik oružja Rat u Ukrajini trgovina oružjem
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Ratna ekonomija

15.септембар 2025. Uroš Mitrović

Rat Ukrajinu dnevno košta 172 miliona dolara

Za vojni budžet Ukrajina izdvaja 31 odsto BDP-a. U Rusiji 32,5 odsto državnog novca odlazi na vojsku i rat u susednoj zemlji

Glasanje na izborima

Izbori u Nemačkoj

15.септембар 2025. Nemanja Rujević

Kad se glasa do 18 sati, a rezultat zna u 18:55

Glasove u Nemačkoj broje volonteri, mahom stariji sugrađani, pa još uspeju da ih unesu u softver tako da ceo svet vidi rezultat. Nikakve drame nema

Mediji

14.септембар 2025. B. B.

Katastrofalan položaj novinara u Gazi

Osim straha za sopstvenu bezebednost, novinari u strahu i za živote voljenih, a palestinski su izloženi i gladi

Nepal

14.септембар 2025. B. B.

Nova premijerka Nepala: Odgovoriću na zahteve demonstranata za kraj korupcije

„Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem Generacije Z“, rekla je novoimenovana premijerka Nepala Sušila Karki

Energetika

14.септембар 2025. B. B.

Proizvodnja solarane energije u Centralnoj Evropi uvećana šest puta za pet godina

Leto 2025. posebno je izdvojilo Mađarsku, koja je u junu obezbedila čak 42 odsto električne energije iz solara

Komentar

Komentar

Dva jezgra političkog okupljanja

Ideološkim i moralističkim čistunstvom ne može se pobediti režim Aleksandra Vučića. Nužno je da se građani okupe oko dva politička jezgra koja zajednički streme ka istom cilju

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure