img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Ukrajina dronovima presretačima pokušava da se odbrani od ruskih napada

28. jun 2025, 13:23 Oleksandr Kunjicki (DW)
Foto: AP Photo/Andriy Andriyenko
Ukrajinski vojnik se sperma da lansira dron
Copied

Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?

Ruski napadi na ukrajinske gradove u pozadini su sve intenzivniji. Samo u dvadesetak dana juna Ruska Federacija je poslala 3.681 dronova tipa Šahid, kao i lažnih dronova različitih tipova. Pre godinu dana ih je bilo prosečno 600. Ukrajina pokušava da se odbrani od tih napada tražeći nekonvencionalna rešenja. Jedno od njih je upotreba drona presretača, piše DW.

Problemi za ukrajinske mobilne grupe

Tokom rata koji traje više od tri godine Rusija nije samo povećala produkciju dronova, već ih je i modernizovala, ali i promenila taktiku upotrebe. Sadašnji dronovi mogu da lete na većim visinama pa se ne mogu oboriti automatskim oružjem ukrajinskog protivvazdušnih grupa.

„U poslednje vreme Ruska Federacija šalje dronove na visini od oko dva kilometra“, kaže Jurij Ihnat, rukovodilac komunikacionog odeljenja Ukrajinskih vazduhoplovnih snaga i dodaje: „Zato je sve teže za naše mobilne grupe da presretnu dronove tipa Šahid. Kada dronovi lete niže, možete da ih vidite i da pucate na njih. Najpre im primetite zvuk, potom ih vidite i sa infracrvenim kamerama i uređajima za noćno izviđanje. Efektivni možete da otvorite vatru ako su na visini do jednog kilometra“. Prema Ihnatu ukrajinske mobilne grupe su još uvek od koristi, pošto ruski dronovi lete na različitim visinama.

Stručnjaci, dobrovoljci i specijalisti su alarmirani. Na društvenim mrežama upozorava i Serhij Beskrestnov, stručnjak za medije i vojnu oblast: „Sa takvom dinamikom Rusija će da bombarduje celu zemlju dronovima Šahid. Znatno su povećali proizvodnju i to će da rade i dalje. Ako ne delujemo odmah, onda se loše piše našoj infrastrukturi, proizvodnji i našim odbrambenim objektima“. On potpisuje svoje objave i kao „Flash“. Smatra da mora da se uvede masovna proizvodnja dronova presretača i da se obuče piloti za te dronove.

Dron presretač je oprobano sredstvo

Upotreba ovih dronova na frontu nije ništa novo. Ukrajinska vojska već određeno vreme upotrebljava dronove kojima se upravlja iz perspektive pilota (FPV, First Person View). Da bi se uništio dron tipa Šahid, koji je znatno brži od drugih, potrebno je da se razviju specijalni dronovi. „Dron Orlan leti 100 do 140 kilometara na sat, a Šahid 200 do 300“, kaže aktivista Serhij Sternenko.

Njegova fondacija stavlja na raspolaganje ukrajinskoj vojsci FPV dronove koji imaju kameru. Ona omogućava pilotu da ima uživo uvid u zbivanja. „Šahid ne leti sve vreme 300 kilometara na sat, ali postoje deonice na kojima ima veću visinu i brzinu“, objašnjava Sternenko za ukrajinske medije. U takvom slučaju za odbranu su potrebni dronovi sa različitim osobinama. „Čak ih Ukrajina i proizvodi. Naše snage su već više puta pomoću tih dronova oborili Šahid“.

Proizvodnja dronova presretača

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da Ukrajina povećava proizvodnju dronova presretača. „Radimo na razvoju i primeni dronova presretača, kako bismo zaštitili naše gradove od Šahida. Time štitimo i vaše gradove“, rekao je Zelenski 17. juna na samitu G7. Ukazao je na činjenicu da će za proizvodnju dronova biti potrebna dodatna finansijska sredstva.

Brojni su ukrajinski proizvođači koji trenutno razvijaju takve dronove. Jedan od njih je neprofitna organizacija „Wild Hornets“ koja proizvodi dronove za ukrajinsku vojsku. Njen dron Sting je više puta pokazao da je u stanju da obori dronove Šahid i Gerbera.

U međuvremenu nemačka startap kompanija Tytan Technology testira zajedno sa ukrajinskom vojskom sopstveni odbrambeni dron, a ukrajinska firma Besomar iz Lavova tvrdi da njen dron može da u vazduhu dva sata čeka na cilj. „Uređaj je plasiran na krilo koje ga podupire“, kaže saosnivač Besomara Roman Šemečko. Firma naglašava da je najvažnije da njihovi dronovi mogu da presretnu ruske dronove tipa Šahed i Gerbera. Trenutno ta firma obučava pilote u ratnim uslovima.

Obuka osoblja

U Kijevu postoji Akademija Dronarium. Tamo se budući piloti obučavaju za borbu dronova u vazduhu. „Postoje posebne aplikacije i simulatori, koje su programeri razvili za ukrajinsku vojsku“, kaže za DW instruktor na Akademiji koji želi da ostane anoniman. On naglašava da obuka pilota za dronove presretače traje oko mesec dana, kako bi bili u stanju da dronove koji razvijaju velike brzine usmere na cilj.

Ukrajinska vojska poziva ljude da se priključe novim jedinicama pilota. Portparol Jurij Ihnat kaže. „Formiraju se nove jedinice, kako bi se snabdeli osobljem protivvazdušni sistemi opremljeni dronovima presretačima, koji su stacionirani u pozadini. Osim toga mi obučavamo pilote za dronove“.

Dronovi umesto skupih raketa

„Ako bi grupe za protivvazdušnu odbranu imale dronove presretače kojima bi mogle da unište neprijateljske dronove, to bi bilo nešto kao Rat zvezda, bilo bi efektivno. Ne bi se više pucalo u nebo, već bi se lovio cilj da bi se oborio. To je efikasnije, nego da se puca na ruske dronove koji lete na visini od tri kilometra ili da se potroši jedna raketa“, kaže Roman Šmečenko iz firme Besomar.

Stručnjaci smatraju da su dronovi presretači dobra alternativa skupim raketama. Prema podacima ukrajinske vojske, jedna raketa košta milion dolara, dok je cena drona presretača oko 5000 dolara.

Rudolf Hakobjan iz ukrajinskog „Istraživačkog centra za bespilotne sisteme“ koji proizvodi dronove presretače, kaže da nije logično da se dronovi tipa Šahid obaraju raketama sistema Patriot koje koštaju između 30.000 i 40.000 dolara. „Zato moramo da pronađemo jeftine načine koji mogu da opravdaju ulaganje. Smatram da to mogu samo dronovi“, kaže stručnjak.

Tagovi:

Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini Dronovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Silija Flores i Nikolas Maduro

Slučaj Maduro

26.mart 2026. K. S.

Nikolas Maduro: Počinje drugo saslušanje pred sudom u Njujorku

Pred sudom u Njujorku u četvrtak (26. mart) biće saslušani svrgnuti predsednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga

Noelija Kastiljo Ramos

Eutanazija

26.mart 2026. K. S.

Devojka, eutanazija i podeljena Evropa: Slučaj Kastiljo Ramos potresa javnost EU

U Španiji će u četvrtak biti izvršena eutanazija 25-godišnje žene koja je bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja. Slučaj je podelio javnost, a Noelija Kastiljo Ramos, posle pokušaja samoubistva, godinama je čekala odobrenje eutanazije

Komentar

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure