Policija i napadač su razmenili vatru, a na snimcima sa društvenih mreža vidi se kako se učenici kriju ispod stolova u učionicama
Švedska policija je saopštila da je „oko 10 ljudi“ ubijeno u pucnjavi u školi u centralnoj Švedskoj u gradu Erebro oko 200 kilometara zapadno od Stokholma.
Među mrtvima je i osumnjičeni za napad koji nije bio od ranije poznat policiji. Premijer Švedske Ulf Kristerson rekao je da je reč o najgoroj masovnoj pucnjavi u istoriji Švedske.
Šteta na mestu zločina bila je toliko velika da istražitelji nisu mogli da budu precizniji o broju poginulih, rekao je Roberto Eid Forest, šef lokalne policije.
Još nekoliko ljudi je povređeno nakon što je naoružani napadač otvorio vatru u centru za obrazovanje odraslih.
Policija je saopštila da pokušava da utvrdi mogući motiv napada.
Švedska policija saopštila je ranije u utorak da je operacija „u toku“, upozoravajući na „ozbiljno krivično delo nasilja“.
Pucnjava se dogodila u školi za odrasle, a u kampusu u kome se nalaze druge škole, uključujući i dečje.
Foto: Kicki Nilsson/TT News Agency via APPolicija obezbeđuje mesto pucnjave u školi u gradu Erebro u Švedskoj
Šest osoba je prebačeno u lokalnu univerzitetsku bolnicu, uključujući petoro sa ranama od vatrenog oružja. Četvoro je operisano.
CNN je ranije izvestio da je došlo do razmene pucnjave između policije i počinioca. Nije poznato koliko je ljudi ukupno povređeno, a policija je saopštila da nijedan policajac nije upucan.
Javnost je pozvana da izbegava to područje i ostane u zatvorenom prostoru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Članovi Odbora kojem je poverena istraga u aferi mrtvog američkog bogataša naglasili su da je njihov cilj da utvrde “kako je tako aktivan predator mogao da deluje očigledno nekažnjeno tako dugo, uprkos jasnim dokazima o njegovim zločinima koji su predočeni vlastima još 1994. godine”. Uprkos ogromnoj količini dokumenata koji su bačeni u javni domen, ostaje nejasno koliko smo bliži odgovoru na ovo pitanje
Povratak zapadne hemisphere u fokus spoljne i bezbednosne politike SAD i postojanje onoga što se naziva “Donroovom doktrinom” zahteva razumevanje korena ove politike. Intelektualni, državnički i politički legat najvećeg američkog velikog stratega u XIX veku i idejnog tvorca Monroove doktrine Džona Kvinsija Adamsa svakako je prvi i najvažniji korak u celom tom procesu
“Kako bismo u budućnosti pronašli održiv oblik postojanja pravoslavlja u Ukrajini, neophodno je započeti smirenu i otvorenu raspravu o ovom pitanju sa drugim pomesnim Crkvama. Što duže svi zajedno odbijamo takav razgovor, to će rešavanje ovog problema u budućnosti biti složenije”
Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke
Sukob između Ruske pravoslavne crkve i Vaseljenske patrijaršije najdublje se prelama u Ukrajini, gde paralelno deluju dve crkvene strukture. Arhiepiskop Ukrajinske pravoslavne crkve Silvester u intervjuu za „Vreme” govori o prekidu veza sa Moskvom, izostanku dijaloga sa Carigradom i opasnosti od crkvene izolacije
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!