Antimonopolska regulatorna agencija Evropske unije naložila je američkoj kompaniji Epl da plati trinaest milijardi evra poreza Republici Irskoj, gde je godinama uživala "ilegalne" poreske olakšice. To je najveća dosad izrečena poreska kazna. Ovaj slučaj je, međutim, samo vrh ledenog brega
Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu. Izgleda da su ovu latinsku izreku doslovce shvatile mnoge multinacionalne korporacije, izbegavajući da plaćaju, ili do besmisla umanjujući, poreske dažbine na basnoslovnu dobit. U tu svrhu koriste čitav arsenal pravnih trikova, pritisaka i ucena, a poslednji primer takvog korporativnog ponašanja potresao je nedavno Irsku. U glavnim ulogama ove finansijske afere našli su se američki tehnolo-ški gigant Epl i Evropska komisija, koja je proizvođaču ajfona i mekova odrezala retroaktivni porez na dobit u visini od trinaest milijardi evra. Brisel, naime, sumnjiči Epl da je godinama plaćao mizerne poreze na dobit u Evropi, zahvaljujući posebnim poreskim olakšicama koje mu je obezbedio zvanični Dablin. Drugim rečima, da je tehnološki gigant iz Kupertina u Kaliforniji, uz svesrdno saučesništvo irske vlade, faktički utajio ogroman porez, koji sada, naprečac, mora da vrati.
fotografije: ap photoSUKOB: Margaret Vestager iz Komisije za konkurenciju Evropske unije…
POREZ OD 0,005 ODSTO: Objavljujući odluku Evropske komisije nadležna komesarka za konkurenciju Margaret Vestager je istakla da članice EU „ne mogu da daju poreske olakšice izabranim kompanijama“, jer to nije u skladu sa propisima EU o državnoj pomoći. Ona je navela da je „trogodišnja istraga“ pokazala da je Irska godinama davala Eplu izdašne poreske olakšice koje su omogućile da stopa poreza na evropski profit te multinacionalne kompanije padne sa ionako niskog jednog procenta u 2003. na besmislenih 0,005 odsto u 2014. godini. Evropska komisija zbog toga smatra da „Irska mora da povrati od Epla nenaplaćeni porez za period od 2003. do 2014. u visini od trinaest milijardi evra plus kamate“. Ovo „plus kamate“ moglo bi da znači da bi američkoj kompaniji mogao da se ispostavi račun na oko devetnaest milijardi evra.
Udruženi u protestu protiv ovakve odluke Brisela, Vlada u Dablinu i američki Epl su se usprotivili optužbama da je Irska nezakonito odobrila tehnološkom divu poreske olakšice. „Irska tvrdi da je u ovom slučaju plaćen čitav iznos poreza i da nije bilo državne pomoći, jer Irska ne sklapa nikakve dilove sa poreskim obveznicima“, navela je u saopštenju koaliciona vlada u Dablinu, najavljujući žalbu evropskim sudovima protiv rešenja Evropske komisije. „Želimo da pošaljemo snažnu poruku da je Irska i dalje atraktivna i stabilna lokacija za dugoročne i značajne investicije“, rekao je ministar finansija Majkl Nunan.
…i Džoš Ernst, portparol Bele kuće
Oštre reakcije stigle su i sa druge strane Atlantika. Izvršni direktor Epla Tim Kuk ocenio je nalog Evropske unije kao „totalnu političku glupost“, rekavši da će se Epl boriti protiv odluke koja „nema osnova ni u zakonu ni u činjenicama“.
U pismu koje je ovim povodom šef američke kompanije poslao akcionarima i korisnicima ističe se zasluga Epla za privredni rast i stvaranje novih radnih mesta, kako u Irskoj tako i čitavoj Evropi. „Kako je naš posao rastao godinama, postali smo najveći poreski obveznik u Irskoj, najveći poreski obveznik u SAD i najveći poreski obveznik u svetu. Dobili smo uputstva od irskih poreskih vlasti o tome kako da poslujemo u skladu sa irskim poreskim zakonom“, napisao je, između ostalog, Kuk. Nije se dugo čekalo ni na reakciju američke administracije, a Bela kuća je odluku evropskih vlasti okvalifikovala kao „jednostranu“ i „nepoštenu“.
VRH LEDENOG BREGA: Sukob Evropske komisije i Epla oko (ne)ispunjenih poreskih obaveza samo je vrh ledenog brega. EU odavno najavljuje borbu protiv velikih korporacija i bogatih pojedinaca koji profit prebacuju u poreske oaze, a odluka EK da Epl mora da plati trinaest milijardi dolara trebalo bi da demonstrira odlučnost da se stvari isteraju do kraja.
Izveštaj američkog ogranka neprofitne organizacije Oksfam (Oxfam) otkrio je nedavno da je pedeset najvećih američkih kompanija, među kojima su i Majkrosoft, Dženeral elektrik, Epl i Gugl, u inostranim poreskim oazama sakrile čak 1400 milijardi dolara. U izveštaju se navodi da Dženeral elektrik, recimo, van SAD čuva 119 milijardi dolara, Majkrosoft 108 milijardi, Guglova „krovna“ kompanija Alfabet 47 milijardi dolara itd.
Što se Irske tiče, njen liberalni poreski sistem već godinama unazad predstavljao je osnov ekonomske politike te zemlje, kojom je veoma uspešno privlačila investicije i preduzeća kao što su onlajn giganti Gugl i Fejsbuk. Sve do danas, Irska se uspešno odupirala pritiscima da promeni način i stopu oporezivanja kompanija. Ukoliko bi se zaista dogodilo da Epl, na kraju, mora da uplati Irskoj tih trinaest milijardi evra, agencija Asošijeted pres je izračunala da bi irska vlada mogla da dâ po 2825 evra svakom svom stanovniku, uključujući i decu. Takođe, očas posla bi mogao da se reši budžetski deficit od pet milijardi evra i da „prvi put u poslednjih deset godina budžet ne bude u crvenom. Drugo je pitanje, naravno, koliko bi multinacionalnih kompanija u tom slučaju napustilo Irsku i svoje evropsko sedište prebacilo u neku drugu državu EU.
Tržišna vrednost Epla procenjuje se na preko 580 milijardi dolara. Kompanija je izdala preteće saopštenje da bi isterivanje pravde kako je vidi Evropska komisija za posledicu moglo da ima „duboke i štetne posledice na investicije i stvaranje radnih mesta u Evropi“.
Luksemburški dilovi
Sličan problem kakav trenutno ima Epl, prošle godine „potkačio“ je i američku kompaniju za onlajn trgovinu Amazon, koja je u dužem vremenskom periodu veliki procenat svojih prihoda ostvarenih u Evropi slala na račun u Luksemburgu. Evropska komisija tada je utvrdila da ova kompanija faktički ima nelegalan dogovor sa državom Luksemburg o utaji poreza.
Svojevremeno je istraživanje Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) pokazalo da velike kompanije – među kojima su pomenuti Amazon, ali i Ikea, Pepsi i još 340 multinacionalnih preduzeća – izbegavaju plaćanje poreza u matičnim zemljama zahvaljujući specifičnim ugovorima koje im je izdavalo ministarstvo finansija u Luksemburgu. Većinu takvih ugovora za svoje međunarodne klijente isposlovale su konsultantske kuće iz tzv. Velike četvorke – Prajsvoterhaus Kupers, Deloit, Ernst & Jang i KPMG.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ljudi žive duže, ali najčešće veoma narušenog zdravlja. Nauka radi na tome da se starenje uspori pre nego što krenu bolesti. Postoje i prvi lekovi s takvim efektima. Geromedicina je u usponu – ali ko će to da plati?
Ukrajinska vojska na frontu već dugo upotrebljava dronove presretače. Rusija sve češće napada dronovima Šahid ukrajinske gradove u pozadini. Da li i tamo mogu umesto raketa da se koriste dronovi presretači?
U srcu jednog od najživljih letovališta na crnogorskom primorju, unutar drevnih zidina budvanskog Starog grada, zavladala je tišina. Odlukom lokalne vlasti, muzika je zabranjena sa zvučnika u baštama lokala, a ugostitelji i kulturni centri suočavaju se s posledicama – smanjenim poslom, tišim ulicama i gostima kojima nemaju šta da ponude
Za tehniku na predstojećem koncertu Tompsona u Zagrebu zadužena je jedna nemačka firma – uprkos Tompsonovim vezama s nemačkim neonacistima, piše portal „Korektiv“
Prvo Sirija, sada Iran? Rusija ne može da pomogne svojim saveznicima na Bliskom istoku i sve više gubi uticaj u regionu koji je za Moskvu strateški izuzetno važan. Koje mogućnosti preostaju Putinu?
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!