img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD – Disbalans u Vrhovnom sudu

Trijumf konzervativne Amerike

10. октобар 2018, 20:24 Andrej Ivanji
foto: ap photo / andrew harnik
Copied

Imenovanjem Breta Kavana za sudiju Vrhovnog suda konzervativci imaju većinu u najvišoj instanci sudskih vlasti Amerike. Ne samo da će to uticati na razvoj američkog društva u narednim decenijama, već su dovedene u pitanje i do skora neupitne liberalne vrednosti kao što su pravo na abortus ili pravo na istopolne brakove

Mi ne znamo da li je Bret Kavano (53) osamdesetih godina prošlog veka kao srednjoškolac ili kasnije kao student pijan ili trezan seksualno napastvovao jednu ili više žena. Za to ga je optužila i pred Senatom svedočila ugledna univerzitetska profesorka psihologije Kristin Blejzi Ford (51). Njen primer sledile su još dve žene.

Znamo da je Federalni istražni biro (FBI) na brzinu po nalogu Senata sproveo istragu, da je predsednik tog odbora republikanac Čak Grasli rekao da u izveštaju FBI „nema naznaka o neprikladnom ponašanju Kavana“, dok su demokrate navele da izveštaj deluje „kao proizvod nepotpune istrage“. Republikanci su u ovom slučaju pošli od pretpostavke nevinosti, demokrate od pretpostavke krivice.

Znamo i da se Tramp izrugivao Kristijan Blejzi Ford, da je od samog početka od Kavana pravio žrtvu zlonamernih liberalnih medija i zavere demokrata. Znamo da se imenovanje Kavana za sudiju Vrhovnog suda pretvorilo u rijaliti šou, kao i sve što radi Donald Tramp. Znamo da se već do granice pucanja podeljeno američko društvo oko Kavana još više podelilo. I znamo da će prevaga konzervativaca koju Kavano donosi u Vrhovnom sudu, sastavljenom od devet članova, imati uticaja na razvoj američkog društva narednih decenija, jer se sudije Vrhovnog suda biraju doživotno.

foto: ap photo / alex brandon
…demonstracije protiv njegovog imenovanja u Vrhovni sud

PUŠTENI S LANCA: Kavano je zamenio sudiju Entonija Kenedija koji je otišao u penziju. Iako ga je za sudiju Vrhovnog suda 1987. predložio republikanski predsednik Ronald Regan, po ličnom opredeljenju umereno konzervativni Kenedi važio je za ideološki odmerenog pravnika koji se rukovodio pravom i koji nije bio podložan bilo kakvoj političkoj instrumentalizaciji. Kenedi je bio Reganov treći izbor, nakon što je demokratska većina u Senatu kao isuviše konzervativnog odbacila sudiju Roberta Borka, a sudija Daglas H. Ginsburg sam povukao svoju kandidaturu zbog optužbi da je kao mladić konzumirao marihuanu.

Kenedi je decenijama važio za glas razuma, bio je swing vote sudija koji je između četiri konzervativne sudije, koje su kandidovali republikanski predsednici, i četiri liberalne sudije, koje su za najvišu sudsku instancu kandidovali demokratski predsednici, glasao po sopstvenom nahođenju od slučaja do slučaja za jednu ili drugu stranu. Desno orijentisane sudije nisu se usuđivale da idu predaleko da ne bi izgubile Kenedija kao saveznika, koji je pogotovu u predmetima koju su se odnosili na socijalna pitanja često glasao na strani liberalnih sudija.

Pristalice demokrata kažu da je to vreme sada prošlo, da su konzervativne sudije „puštene s lanca“, jer je, za razliku od sudije Kenedija, Kavano „pouzdani republikanac“ koji potiče iz republikanskog establišmenta i koga je formiralo političko iskustvo u Vašingtonu. Kavano je bio u timu Keneta Stara koji je vodio istragu protiv Bila Klintona, pod Džordžom Bušem juniorom radio je kao pravnik u Beloj kući, da bi zatim postao sudija Apelacionog suda u Vašingtonu, drugog po važnosti suda u državi. Na toj funkciji je sudio u korist deregulacije, protiv prava potrošača i protivno interesima zaštitnika životne sredine.

Iako je nesumnjivo sudija konzervativnih opredeljenja, umereni republikanci koji su ga podržali smatraju da ništa ne govori u prilog optužbama da je Kavano nekakav „desničarski hardlajner“. Sa druge strane, afroamerička organizacija za građanska prava NAACP piše da je Kavano „opasan ideolog“ koji će Vrhovni sud pretvoriti u „naličje Donalda Trampa“, te da će to dalekosežno promeniti odnos između vlade, preduzeća i građana u korist moćnika. Liberalne organizacije smatraju da će prevaga konzervativaca u Vrhovnom sudu dovesti do povlačenja odredbi koje su štitile životnu sredinu, radnike i manjine.

Osim optužbi za seksualno napastvovanje, u središtu diskusije o povlačenju sudije Kenedija i imenovanja Kavana na njegovo mesto našla se presuda Vrhovnog suda iz 1973. godine koja je prvi put ženama u SAD odobrila principijelno pravo na abortus, a za koju je glasao Kenedi. Kenedi je to pravo žena svojim glasom još jednom potvrdio 1992. Protivnici abortusa posle više decenija sada su nanjušili šansu da zakonski ponovo ospore pravo na abortus. Donald Tramp je još u izbornoj kampanji obećao da će za Vrhovni sud kandidovati samo sudije koje su spremne da ukinu pravo na pobačaj. Posle sudije Nila Gorsuča Kavano je drugi sudija koji je na Trampov predlog izabran u Vrhovni sud.

RASPOLUĆENO DRUŠTVO: Do koje mere su se u Sjedinjenim Američkim Državama poslednjih decenija promenile društvene i političke okolnosti govori i da je sudija Entoni Kenedi bio jednoglasno potvrđen u senatu, dok je za Kavana nakon burne i glasne rasprave glasalo 50 senatora, dok je 48 bilo protiv. Prema ranijem pravilniku Senata, za imenovanje sudije Vrhovnog suda moralo je da glasa najmanje 60 od 100 senatora. Takav pravilnik je obezbeđivao ideološku neutralnost, doprineo tome da Vrhovni sud, osnovan 1789. godine, stekne reputaciju svojevrsnog „veća staraca“ čije su odluke svi poštovali. To je ulivalo poverenje u američki pravosudni sistem. Zbog večitih sukoba za prevlast taj pravilnik su postepeno ukinuli i republikanci i demokrate.

Iako republikanci u ovom trenutku imaju svog predsednika, većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu i u Vrhovnom sudu, čini se da zemlja od građanskog rata (1861–1865) nije bila toliko podeljena.

Nakon što je Senat potvrdio imenovanje Kavana, mediji izveštavaju o „još dubljim brazdama“ u ionako „ideološki raspolućenoj“ zemlji. Pojmovi kao što su „konsenzus“ i „dogovor“ nestali su iz političke upotrebe. Umesto nadmetanja, politika se pretvorila u rat do konačnog obračuna. Sukobi su do te mere eskalirali, da bi Donald Tramp, čija se vladavina zasniva na podelama i potenciranju podela i projekcijama unutrašnjih i spoljnih neprijatelja, mogao da izgubi kontrolu nad sistemom koji je sam stvorio. Posmatrajući sa zebnjom sa strane prilike u SAD, nemački nedeljnik „Špigel“ piše o podeljenoj naciji koja je u klinču sama sa sobom, rastrzana između prošlosti i budućnosti, nazadovanja i napretka. Let’s Make America Great Again, bio je slogan Ronalda Regana koji je preuzeo Donald Tramp. Iz njegovih usta zvuči kao objava rata.

Sama kandidatura Kavana bila je kao zemljotres koji je na površinu izbacio sve američke podele: žene protiv muškaraca; belci protiv svih koji nemaju belu boju kože; stari protiv mladih; ratnici protiv pacifista; bogati protiv siromašnih; hrišćani protiv muslimana i ateista; Donald Tramp i njegove pristalice protiv svih. Niko ni sa kim ne razgovara, niko i ne pokušava da razume drugu stranu, svi su ili anđeli ili đavoli. Svi sami sebe vide kao žrtve, drugu stranu kao nasilničku.

Pod Donaldom Trampom, zvezdom sopstvenih rijaliti programa koji deluje kao karikatura američkog predsednika, osvetnikom „zaboravljene Amerike“, ma šta to značilo, belci sebe predstavljaju kao žrtve rasizma, muškarci optuženi za seksualno zlostavljanje kao žrtve osvetoljubivih, histeričnih žena, Donald Tramp sebe kao žrtvu „liberalnih medija“ i apsolutno svakoga ko ne misli da je Donald Tramp najveći, najpametniji i najmuževniji državnik svih vremena.

Za belce, koji se plaše da ne postanu demografska manjina, za hrišćane, koji se plaše islamizacije i sekularizacije, za muškarce, koji se boje da je patrijarhatu odzvonilo, za stare, koji se boje da im mladi otimaju egzistenciju, za konzervativce koji se plaše liberalizacije, za kapitaliste, koji se boje gubitka privilegija Kavano predstavlja nadu da bi vrhovna sudska instanca zemlje mogla da zaustavi trendove koji traju decenijama.

Trampova politika se nesumnjivo zasniva na produbljivanju starih i konstrukciji novih podela. Međutim, erupciju podela, netrpeljivosti i nezauzdane mržnje u SAD izazvala je zapravo pobeda Baraka Obame na predsedničkim izborima 2009. godine kada je ustala „bela, hrišćanska Amerika“ protiv „islamističkog, socijalističkog crnca“. Sam Obama je priznao da je njegov najveći neuspeh u dva četvorogodišnja mandata, što se uprkos svom trudu i apelima da se prevaziđe, jaz u društvu produbio a politika radikalizovala.

IZBORI ZA KONGRES: Mada se nije direktno izjašnjavao o škakljivim pitanjima kao što su abortus i istopolni brakovi, saslušanje Kavana pred Senatom pokazalo je njegovu jasnu partijsku i ideološku opredeljenost. Njegovo imenovanje je trijumf Donalda Trampa, koji bi mogao da mobilizuje republikansko biračko telo pred izbore za Kongres 6. novembra. Borba se vodi za 435 mandata u Predstavničkom domu i 35 u Senatu, a u 33 savezne države biraće se guverneri. Potvrda republikanske većine mogla bi da bude osnova za drugi predsednički mandat Donalda Trampa za dve godine, poraz uvod u njegov kraj.

Ma koliko se jedan deo republikanaca gnušao pojave, nastupa, izjava, tvitova, svega što predstavlja i što jeste Donald Tramp, ni jednog konzervativnog Amerikanca ne ostavlja ravnodušnim što je upravo pod ovim predsednikom Vrhovni sud za dugi niz godina zacementiran kao ideološki branik hrišćanskih, konzervativnih vrednosti. Pošto se pravosudni sistem SAD zasniva na presedanima, odluke Vrhovnog suda decenijama imaju uticaj na razvoj američkog društva i politike. A prilike u Sjedinjenim Američkim Državama imaju uticaja na čitav svet.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure