

Bliski istok
Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha
Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica




Tri banke izašle su iz finansiranja postrojenja za preradu gasa kod Sankt Peterburga, pa se to navodi kao glavni razlog Rusije za zaplenu imovine
Zvaničan razlog za zaplenu imovine evropskim bankama je izlazak tri banke iz finansiranja postrojenja za preradu gasa. Tako će Dojče bank, Komercbank i UniCredit ostati bez blizu milijardu evra imovine u Rusiji. To je nastavak osvete zbog zapadnih sankcija, piše Dojče Vele.
Prema dokumentima suda u Sankt Peterburgu, Dojče bank je pogođena zaplenom vrednosnih papira, nekretnina i sredstava u iznosu do 238 miliona evra, uključujući imovinu same banke i njene ruske podružnice.
Što se tiče Komercbanke, zaplenjena je imovina u vrednosti od 93,7 miliona evra, uključujući vrednosne papire i zgradu banke u centru Moskve. Pogođena je i italijanska UniCredit banka.
Jedna od najangažovanijih banaka
Pozadina je planirana izgradnja postrojenja za preradu gasa od strane koncerna Linde u ruskoj baltičkoj luci Ust-Luga, zapadno od Sankt Peterburga.
U finansiranju izgradnje nameravale su da učestvuju obe nemačke banke. Naručilac projekta od Lindea bila je RusChemAlliance, koja je polovinom u vlasništvu državnog ruskog koncerna Gazproma.
No, Linde je zbog zapadnih sankcija protiv Rusije odustao od radova na ovom projektu.
Pored dve velike nemačke banke, pogođena je i italijanska UniCredit – jedna od evropskih banaka koja je do početka rata u Ukrajini bila najviše angažovana u Rusiji.
Po nalogu suda, zaplenjena je njena imovina u vrednosti od oko 463 miliona evra.
Osveta zbog sankcija
U saopštenju iz Dojče Banke rečeno je da će se sačekati „da se vidi kako će ova odluka sudova biti sprovedena i kakve će posledice imati na naše operativno poslovanje u Rusiji“.
Ova finansijska institucija smatra da je „u potpunosti zaštićena sporazumom o obeštećenju sa klijentom“.
Iz UniCredit banke su u saopštenju naveli da im je poznata odluka ruskog suda o zapleni imovine i da je potrebno „detaljno proučiti“. Iz Komercbanke se još uvek nisu oglasili.
Rusija na ovaj način sve češće reaguje na sankcije koje su joj zapadne zemlje uvele zbog agresije protiv Ukrajine.
Brojne zapadne firme suočile su se sa zaplenom imovine i postavljanjem novog rukovodstva u ruskim podružnicama.
Firme koje se povlače iz Rusije prinuđene su da svoje poslovne projekte prodaju ruskim firmama po drastično niskim cenama. Često se za njih plaća simbolično samo jedna rublja.


Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica


Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima


Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana


Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm


S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve