

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Tri banke izašle su iz finansiranja postrojenja za preradu gasa kod Sankt Peterburga, pa se to navodi kao glavni razlog Rusije za zaplenu imovine
Zvaničan razlog za zaplenu imovine evropskim bankama je izlazak tri banke iz finansiranja postrojenja za preradu gasa. Tako će Dojče bank, Komercbank i UniCredit ostati bez blizu milijardu evra imovine u Rusiji. To je nastavak osvete zbog zapadnih sankcija, piše Dojče Vele.
Prema dokumentima suda u Sankt Peterburgu, Dojče bank je pogođena zaplenom vrednosnih papira, nekretnina i sredstava u iznosu do 238 miliona evra, uključujući imovinu same banke i njene ruske podružnice.
Što se tiče Komercbanke, zaplenjena je imovina u vrednosti od 93,7 miliona evra, uključujući vrednosne papire i zgradu banke u centru Moskve. Pogođena je i italijanska UniCredit banka.
Jedna od najangažovanijih banaka
Pozadina je planirana izgradnja postrojenja za preradu gasa od strane koncerna Linde u ruskoj baltičkoj luci Ust-Luga, zapadno od Sankt Peterburga.
U finansiranju izgradnje nameravale su da učestvuju obe nemačke banke. Naručilac projekta od Lindea bila je RusChemAlliance, koja je polovinom u vlasništvu državnog ruskog koncerna Gazproma.
No, Linde je zbog zapadnih sankcija protiv Rusije odustao od radova na ovom projektu.
Pored dve velike nemačke banke, pogođena je i italijanska UniCredit – jedna od evropskih banaka koja je do početka rata u Ukrajini bila najviše angažovana u Rusiji.
Po nalogu suda, zaplenjena je njena imovina u vrednosti od oko 463 miliona evra.
Osveta zbog sankcija
U saopštenju iz Dojče Banke rečeno je da će se sačekati „da se vidi kako će ova odluka sudova biti sprovedena i kakve će posledice imati na naše operativno poslovanje u Rusiji“.
Ova finansijska institucija smatra da je „u potpunosti zaštićena sporazumom o obeštećenju sa klijentom“.
Iz UniCredit banke su u saopštenju naveli da im je poznata odluka ruskog suda o zapleni imovine i da je potrebno „detaljno proučiti“. Iz Komercbanke se još uvek nisu oglasili.
Rusija na ovaj način sve češće reaguje na sankcije koje su joj zapadne zemlje uvele zbog agresije protiv Ukrajine.
Brojne zapadne firme suočile su se sa zaplenom imovine i postavljanjem novog rukovodstva u ruskim podružnicama.
Firme koje se povlače iz Rusije prinuđene su da svoje poslovne projekte prodaju ruskim firmama po drastično niskim cenama. Često se za njih plaća simbolično samo jedna rublja.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve