

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




Donald Tramp uvešće visoke carine na uvoz čelika i aluminijuma. One najviše pogađaju Kanadu, ali nema sumnje da će kad-tad okršaj carinama početi i sa Evropom
Opet američki predsednik Donald Tramp želi domaću proizvodnju čelika i aluminijuma zaštititi carinama na uvezene metale.
Kako se čulo od njegovih saradnika, carine u iznosu od 25 odsto mogle bi biti proglašene već početkom ove sedmice. I to za „sve zemlje“ koje izvoze čelik i aluminijum u Sjedinjene Države, dakle i za Kanadu i Meksiko, s kojima su SAD barem teoretski imale posebne trgovinske odnose.
Evropska unija nije posebno pogođena ovim carinama jer SAD najveći deo svog čelika uvoze iz Kanade, Brazila i Meksika, a slede Južna Koreja i Vijetnam, piše DW.
U Kanadi ćute
Trgovinski partneri severnoameričkog kontinenta biće posebno pogođeni carinom na aluminijum: Kanada je daleko najveći isporučilac rafinisanog aluminijuma i čini 79 odsto uvoza tog metala u SAD. Meksiko je, pak, važan izvor aluminijumskog otpada i legura.
Zvanična Otava ne želi da komentariše ove najave dok ne dobije pismenu obaveštenost o tim merama.
Kod čelika, Trampova vlada neće dozvoliti preuzimanje kompanije US Steel od japanskog partnera, ali će dozvoliti da Nippon Steel ulaže u američku čeličanu bez ostvarivanja većinske kontrole.
„Ove carine će (US Steel) ponovo učiniti veoma uspešnim i mislim da ima dobru upravu“, izjavio je Tramp. I u ovom slučaju Nippon Steel nije želeo da komentariše izjavu američkog predsednika.
Partnera više nema
Nema sumnje da ovaj stanovnik Bele kuće očigledno teži trgovinskom ratu i protekcionističkoj politici.
Ne samo da je već prošlog četvrtka na snagu stupila mera od deset odsto carina na svu robu iz Kine, već želi i carine protiv, očigledno bivših partnera sporazuma NAFTA, odnosno USMCA, kako se od novembra prošle godine zove ovaj sporazum postignut još 1994.
Već je trebalo da stupi na snagu pravilo o 25 odsto carina na svu robu iz Kanade i Meksika, ali je ono samo odloženo za 30 dana nakon što su susedne zemlje preuzele obaveze o boljoj kontroli granica.
Nema nikakve sumnje da će na red doći i Evropska unija, odnosno veliki spoljnotrgovinski deficit koji SAD imaju u razmeni sa Starim kontinentom i o kojem je Tramp već više puta govorio.
Strah Nemačke od Trampovih carina
Nemački kancelar Olaf Šolc je u predizbornoj debati s kandidatom Demohrišćana Fridrihom Mercom ove nedelje izjavio da je Evropska unija odavno svesna te pretnje i da će odgovarajuće protivmere stupiti na snagu „u roku od nekoliko sati“ nakon odluke Vašingtona.
Posebno se Francuska zalaže za „oštru“ reakciju na već najavljene carine za čelik i aluminijum, a u prošlom mandatu Trampa EU je na njegove carine za proizvode od čelika i aluminijuma odgovorila posebnim carinama na američki viski, motocikle i farmerke.
Evropska unija iz SAD pre svega uvozi naftu, gas i medicinske proizvode. U poljoprivredi su to uljarice i najveći deo soje koja stiže u Evropu.
Vlada predsednika Trampa ne želi da dozvoli bilo kakve namete na američku robu u inostranstvu: najavljuju „recipročne carine“ za svaku američku robu koju neka zemlja želi opteretiti carinama.
„Sasvim jednostavno: ako vi nama nešto zaračunate, zaračunaćemo i mi vama“, izjavio je Donald Tramp.


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve