

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Donald Tramp uvešće visoke carine na uvoz čelika i aluminijuma. One najviše pogađaju Kanadu, ali nema sumnje da će kad-tad okršaj carinama početi i sa Evropom
Opet američki predsednik Donald Tramp želi domaću proizvodnju čelika i aluminijuma zaštititi carinama na uvezene metale.
Kako se čulo od njegovih saradnika, carine u iznosu od 25 odsto mogle bi biti proglašene već početkom ove sedmice. I to za „sve zemlje“ koje izvoze čelik i aluminijum u Sjedinjene Države, dakle i za Kanadu i Meksiko, s kojima su SAD barem teoretski imale posebne trgovinske odnose.
Evropska unija nije posebno pogođena ovim carinama jer SAD najveći deo svog čelika uvoze iz Kanade, Brazila i Meksika, a slede Južna Koreja i Vijetnam, piše DW.
U Kanadi ćute
Trgovinski partneri severnoameričkog kontinenta biće posebno pogođeni carinom na aluminijum: Kanada je daleko najveći isporučilac rafinisanog aluminijuma i čini 79 odsto uvoza tog metala u SAD. Meksiko je, pak, važan izvor aluminijumskog otpada i legura.
Zvanična Otava ne želi da komentariše ove najave dok ne dobije pismenu obaveštenost o tim merama.
Kod čelika, Trampova vlada neće dozvoliti preuzimanje kompanije US Steel od japanskog partnera, ali će dozvoliti da Nippon Steel ulaže u američku čeličanu bez ostvarivanja većinske kontrole.
„Ove carine će (US Steel) ponovo učiniti veoma uspešnim i mislim da ima dobru upravu“, izjavio je Tramp. I u ovom slučaju Nippon Steel nije želeo da komentariše izjavu američkog predsednika.
Partnera više nema
Nema sumnje da ovaj stanovnik Bele kuće očigledno teži trgovinskom ratu i protekcionističkoj politici.
Ne samo da je već prošlog četvrtka na snagu stupila mera od deset odsto carina na svu robu iz Kine, već želi i carine protiv, očigledno bivših partnera sporazuma NAFTA, odnosno USMCA, kako se od novembra prošle godine zove ovaj sporazum postignut još 1994.
Već je trebalo da stupi na snagu pravilo o 25 odsto carina na svu robu iz Kanade i Meksika, ali je ono samo odloženo za 30 dana nakon što su susedne zemlje preuzele obaveze o boljoj kontroli granica.
Nema nikakve sumnje da će na red doći i Evropska unija, odnosno veliki spoljnotrgovinski deficit koji SAD imaju u razmeni sa Starim kontinentom i o kojem je Tramp već više puta govorio.
Strah Nemačke od Trampovih carina
Nemački kancelar Olaf Šolc je u predizbornoj debati s kandidatom Demohrišćana Fridrihom Mercom ove nedelje izjavio da je Evropska unija odavno svesna te pretnje i da će odgovarajuće protivmere stupiti na snagu „u roku od nekoliko sati“ nakon odluke Vašingtona.
Posebno se Francuska zalaže za „oštru“ reakciju na već najavljene carine za čelik i aluminijum, a u prošlom mandatu Trampa EU je na njegove carine za proizvode od čelika i aluminijuma odgovorila posebnim carinama na američki viski, motocikle i farmerke.
Evropska unija iz SAD pre svega uvozi naftu, gas i medicinske proizvode. U poljoprivredi su to uljarice i najveći deo soje koja stiže u Evropu.
Vlada predsednika Trampa ne želi da dozvoli bilo kakve namete na američku robu u inostranstvu: najavljuju „recipročne carine“ za svaku američku robu koju neka zemlja želi opteretiti carinama.
„Sasvim jednostavno: ako vi nama nešto zaračunate, zaračunaćemo i mi vama“, izjavio je Donald Tramp.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve