

Bliski istok
Da, Nemačka stvarno naplaćuje evakuaciju 500 evra
Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da




Ukrajinska ultradesničarska političarka i profesorka ukrajinskog jezika na Nacionalnom univerzitetu u Lavova Irina Farion krajem 2023. godine je otpuštena sa posla nakon izjava u kojima je dovela u pitanje patriotizam ukrajinskih vojnika koji govore ruski jezik. Zahtevala je i hapšenje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog zbog toga što se biračima obraća na ruskom
Ukrajinska ultradesničarska političarka i nekadašnja poslanica Irina Farion preminula je u bolnici usled povreda zadobijenih u atentatu, nakon što je 19. jula uveče nepoznati napadač pucao na nju ispred kuće u kojoj je živela.
Napoznati muškarac potom je pobegao sa mesta zločina, a ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko izjavio je da je napad na Farion kvalifikovan kao pokušaj ubistva i da je istraga zločina je u aktivnoj fazi.
Pogođena u glavu
Prema pisanju ukrajinskih medija, napadač je bivšu narodnu poslanicu sačekao u blizini kuće, a kada je izašla, pritrčao joj je i pucao.
Žrtva je sa prostrelnom ranom glave prevezena u bolnicu u izuzetno teškom stanju.
Ona je u bolnicu primljena u kritičnom stanju sa teškom prostrelnom ranom u glavi, a nakon operacije bila je prebačena na odeljenje intenzivne nege, ali je preminula.
Žestoko protiv ruskog jezika
Farion je radila 30 godina kao profesorka ukrajinskog jezika na Nacionalnom univerzitetu u Lavovu
Krajem prošle godine otpuštena je sa posla nakon izjava u kojima je dovela u pitanje patriotizam pripadnika ukrajinske vojske koji govore ruski jezik.
Osim toga ona je objavila i proukrajinske izjave i privatnu imejl adresu studenta na Krimu, nakon čega je on uhapšen.
„Znate li vi šta je disciplina u vojsci? Ako nema discipline u vojsci, nema ni vojske. To je rulja!“, govorila je Farion, napominjući da „vojnici koji ne govore ukrajinski mogu da se nazivaju Rusima“.
Nakon toga, studenti iz Kijeva i Lavova protestovali su protiv Farion, Služba bezbednosti Ukrajine saopštila je da istražuje kontroverzne izjave političarke.
Tražila hapšenje Zelenskog
Sud je, međutim, uvažio njenu žalbu i vratio je na mesto profesora na katedri za ukrajinski jezik.
Farion je bila poslanik u Vrhovnoj radi Ukrajine od 2012. do 2014. godine i član ukrajinske nacionalističke partije Svoboda.
Ona je više puta javno istupala protiv upotrebe ruskog jezika u Ukrajini, a 2019. godine je zahtevala hapšenje predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog zbog toga što se biračima obraća na ruskom.
Ruski istražni komitet je 2015. godine otvorio slučaj protiv Farion zbog pozivanja na „uništenje Rusije kao države i pripadnika ruske nacije“.
Izvor: RTS


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi


Ministarstvo pravde SAD objavilo je nove FBI dokumente o Džefriju Epstinu, uključujući tvrdnje žene koja optužuje Epstina i Donalda Trampa za seksualno zlostavljanje osamdesetih godina


Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve