Nuklearno naoružanje
Kraj sporazuma o nuklearnom naoružanju: Šta dalje?
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile
Foto: Pool via AP
Carine od 25 odsto na uvoz iz Evropske unije, tvrdnja da Ukrajina može da zaboravi na pridruživanje NATO-u i najava potpisivanja sporazuma o retkim mineralima sa Zelenskim. Sve ovo su teme o kojima je na prvoj sednici svog kabineta govorio Donald Tramp
Sjedinjene Američke Države uvešće carinu od 25 odsto na robu iz Evropske unije, rekao je na svojoj prvoj sednici kabineta američki predsednik Donald Tramp, tvrdeći da je blok od 27 zemalja formiran da „prevari“ SAD.
„Doneli smo odluku i vrlo brzo ćemo je objaviti. Biće to 25 odsto“, rekao je Tramp.
EU i Kina dele treće mesto na listi najvećih trgovinskih partnera SAD-a. Tramp je najavio i da će carine od 25 odsto Kanadi i Meksiku verovatno početi da se pimenjuju od aprila.
Nije izneo dodatne detalje, ali je pomenuo proizvođače automobila i rekao da će nameti biti primenjeni „generalno“.
Ugovor o retkim mineralima sa Zelenskim
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država je takođe rekao i da Ukrajina može da „zaboravi“ na pridruživanje NATO-u. „NATO, zaboravite na to. Mislim da je zbog toga i cela ova stvar počela“.
On je izjavio da bi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogao da poseti Belu kuću u petak kako bi potpisao ugovor o retkim mineralima, čime bi platio američku vojnu pomoć za odbranu od ruske invazije.
Ova najava usledila je nakon višednevnih napetih pregovora između SAD-a i Ukrajine, tokom kojih je Zelenski tvrdio da SAD vrše pritisak na njega da potpiše ugovor vredan više od 500 milijardi dolara, što bi moralo da otplaćuje „deset generacija Ukrajinaca“.
Mediji su kasno u utorak izvestili da su uslovi sporazuma postignuti.
„Čujem da dolazi u petak“, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu. „Naravno, meni je u redu ako to želi. A želi da potpišemo zajedno. I razumem da je to velika stvar, vrlo velika stvar.“
Bez bezbednosnih garancija
Prema izveštaju Financial Times-a, koji je prvi objavio vest o sporazumu, novi uslovi dogovora nisu uključivali zahteve za pravo na 500 milijardi dolara potencijalnih prihoda od eksploatacije resursa, uključujući retke metale, kao i ukrajinske naftne i gasne resurse.
Okvir sporazuma uključuje zajedničko vlasništvo nad fondom za razvoj ukrajinskih mineralnih resursa, uz određene rezerve za resurse koji već doprinose državnom budžetu.
Dogovor je povoljniji za Ukrajinu od originalnog predloga koji je stigao iz Vašingtona, ali ne uključuje dugoročne bezbednosne garancije koje je Kijev želeo. Određeni detalji sporazuma ostali su nejasni, uključujući i koliki će biti američki vlasnički udeo u novom fondu.
Na pitanje šta će Ukrajina dobiti ovim sporazumom, Tramp je rekao: „350 milijardi dolara, vojnu opremu i pravo da nastavi borbu.“
„U suštini, dogovorili smo se oko zemlje i raznih drugih stvari“, dodao je Tramp.
„Gledaćemo opštu bezbednost za Ukrajinu kasnije. Ne mislim da će to biti problem. Ima mnogo ljudi koji to žele, i razgovarao sam s Rusijom o tome. Nisu izgledali kao da imaju problem s tim. Dakle, mislim da razumeju da se ne vraćaju nazad. A kad ovo završimo, neće se vraćati“, istakao je američki predsednik.
Istekom sporazuma Novi START više neće biti ograničenja preko određenog broja strateških nuklearnih arsenala dve najveće nuklearne sile

Springstin je napisao Streets of Minneapolis 24. januara. Tog dana je na TV Nova S emitovan film Presedan o policijskoj brutalnosti koja se dogodila u Valjevu 14. avgusta prošle godine. Mineapolis je lako zameniti sa “Valjevo, čujem ti glas…”, ili, još strašnije “Novi Sade, čujem ti glas dok pevaš kroz krvavu maglu…”

Dok državna administracija pravi oštar zaokret i ublažava retoriku oko ubistava dvoje građana u Minesoti, u američkom društvu traje tiha borba između principa humanosti i sprovođenja imigracionih zakona, jer iza svakog hapšenja onih koji nemaju dozvolu boravka ostaju razorene porodice, razbijene zajednice i krhotine američkog sna

Kina ulazi u godinu Vatrenog konja – prvi put posle šezdeset godina kada je u godini istog imena započela katastrofalna Kulturna revolucija. Vatreni konj se tada oteo kontroli rušeći sve pred sobom i ostavljajući milione žrtava iza sebe. Da li će Si Đinping pritegnuti uzde
Osumnjičeni Italijan se navodno hvalio pred drugima da je između 1992. i 1995. godine išao „u lov na ljude“ u Sarajevu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve