

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Ko je pomislio da je namera da "povrati Panamski kanal pod američku kontrolu" samo nešto što je Donald Tramp bio odvalio, taj se prevario: ponovio je to i u svom inauguracionom govoru. Od evropskih zvaničnika na svečano polaganje zakletve bila je pozvana samo premijerka Italije, neofašistkinja Đorđa Meloni
Novoizabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp položio predsedničku zakletvu čime je postao 47. predsednik SAD.
U polaganju zakletve pomogla mu je supruga Melanija. Po tradiciji, predsednik Vrhovnog suda Džon Roberts pomogao je Trampu da položi zakletvu čim je sat otkucao podne po lokalnom vremenu.
Između ostalog Tramp se zakleo da će poštovati i braniti Ustav SAD.
Na početku prvog obraćanja kao 47. predsednik SAD Tramp je poručio da „zlatno doba Amerike počinje sada“.
„Od danas naša zemlja će cvetati i biće poštovana. Uvek će mi Amerika biti na prvom mestu“, poručio je Tramp.


„Naš suverenitet će se biti ponovo vraćen, naša bezbednost će biti obnovljena, tasovi na vagi pravde će ponovo biti u ravnoteži. Naša bezbednost biće obnovljena, pravda će ponovo funkcionisati. Nasilna manipulacija Ministarstvom pravde i našom vladom više neće postojati“, rekao je Tramp.
„Dan oslobođenja Amerike“
Tramp je poručio da će se njegova vlada sa svakom krizom suočiti sa dostojanstvom, moći i snagom i da će „povratiti prosperitet za građane svih rasa, religija, boje i veroispovesti“.
„Dvadeseti januar je dan oslobođenja. Nadam se da će se nedavni izbori pamtiti kao najveći i sa najvećim posledicama u istoriji naše zemlje“, poručio je Tramp.
Dok je govorio o neuspelom atentatu na njega, Tramp je istakao da je preživeo „sa razlogom“.
„U prethodnih osam godina moj život je bio na probi više nego život bilo kog drugog predsednika. Preživeo sam s razlogom, kako bih napravio Ameriku ponovo velikom“, rekao je Tramp.
On je naglasio da „slavnu sudbinu“ SAD više niko neće poricati i obećao da će biti proglašena vanredna situacija na južnoj granici SAD i da će svaki ilegalni ulazak iz Meksika biti momentalno zaustavljen.
Govoreći o ekonomskim planovima, Tramp je obećao da će SAD ponovo postati bogata država zbog „tečnog zlata pod našim nogama“.
Istakao je da će povući regulativu o električnim vozilima i da će se automobili ponovo proizvoditi u SAD intenzitetom koji „niko nije mogao da sanja“.


On je obećao i da se SAD više neće boriti protiv političkih protivnika.
„Dovešćemo pravo i poredak u naše gradove. Ove sedmice zaustaviću mere kojima se pitanje pola i rase upliće u sve pore društva. Borićemo se za društvo koje ne vidi boju kože, i koje će biti zasnovano na zaslugama. Imaćemo dva pola – muški i ženski“, rekao je Tramp.
Istakao je da će snagu američke vojske meriti ne samo po pobedama koje ostvari, već i po tome koliko ratova bude okončala i broju ratova u kojima ne bude učestvovala.
„Naše oružane snage će biti usredsređene na njihovu jedinu misiju, da poraze američke neprijatelje“, rekao je Tramp.
Ocenio je da želi da bude upamćen kao „mirotvorac i ujedinitelj“ i istakao da će nacionalno jedinstvo biti vraćeno u SAD.
„Nacionalno jedinstvo se sada vraća u Ameriku i samopouzdanje i ponos rastu kao nikada ranije. U svemu što radimo, moja administracija će biti inspirisana snažnom težnjom za izvrsnošću i neprekidnim uspehom. Nećemo zaboraviti našu zemlju, nećemo zaboraviti naš Ustav i nećemo zaboraviti našeg Boga“, rekao je Tramp.
Dodao je da će SAD uvećati svoje bogatstvo, proširiti svoju teritoriju i da će se zastava Amerike vijoriti na novim horizontima – i na Marsu.
Povodom toga što se vratio u Belu kuću Tramp je ocenio da je američki narod progovorio.
„Stojim pred vama kao dokaz da nikada ne treba da verujete da je nešto nemoguće učiniti. U Americi, učiniti nemoguće je ono što najbolje radimo. Od danas, Sjedinjene Američke Države biće slobodna, suverena i nezavisna nacija. Budućnost je naša, a naše zlatno doba je tek počelo“, zaključio je Tramp na kraju svog obraćanja.


Dve Biblije za zakletvu
Tramp je tokom polaganja zakletve koristio dve Biblije.
Jednu od njih mu je dala majka 1955. godine kada je završio školu pri Prezbiterijanskoj crkvi u Njujorku.
Tekst te Biblije predstavlja revidiranu standarnu verziju, koju je objavila izdavačka kuća „Tomas Nelson i sinovi“ iz Njujorka.
Pored te Biblije, Tramp je koristio i Linkolnovu, koja je prvi put upotrebljena kada je 1861. godine zakletvu polagao 16. američki predsednik.
Nekadašnji predsednik Barak Obama takođe je koristio dve Biblije prilikom polaganja zakletve 2013. godine.
Predthodno je zakletvu položio izabrani potpredsednik SAD Džej Di Vens.
Njemu su u polaganju zakletve pomogli supruga, dvoje dece i majka.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve