Ko je pomislio da je namera da "povrati Panamski kanal pod američku kontrolu" samo nešto što je Donald Tramp bio odvalio, taj se prevario: ponovio je to i u svom inauguracionom govoru. Od evropskih zvaničnika na svečano polaganje zakletve bila je pozvana samo premijerka Italije, neofašistkinja Đorđa Meloni
Novoizabrani predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp položio predsedničku zakletvu čime je postao 47. predsednik SAD.
U polaganju zakletve pomogla mu je supruga Melanija. Po tradiciji, predsednik Vrhovnog suda Džon Roberts pomogao je Trampu da položi zakletvu čim je sat otkucao podne po lokalnom vremenu.
Između ostalog Tramp se zakleo da će poštovati i braniti Ustav SAD.
Na početku prvog obraćanja kao 47. predsednik SAD Tramp je poručio da „zlatno doba Amerike počinje sada“.
„Od danas naša zemlja će cvetati i biće poštovana. Uvek će mi Amerika biti na prvom mestu“, poručio je Tramp.
Foto: Kenny Holston/The New York Times via AP, PoolTramp niije krio zadovoljstvo
„Naš suverenitet će se biti ponovo vraćen, naša bezbednost će biti obnovljena, tasovi na vagi pravde će ponovo biti u ravnoteži. Naša bezbednost biće obnovljena, pravda će ponovo funkcionisati. Nasilna manipulacija Ministarstvom pravde i našom vladom više neće postojati“, rekao je Tramp.
„Dan oslobođenja Amerike“
Tramp je poručio da će se njegova vlada sa svakom krizom suočiti sa dostojanstvom, moći i snagom i da će „povratiti prosperitet za građane svih rasa, religija, boje i veroispovesti“.
„Dvadeseti januar je dan oslobođenja. Nadam se da će se nedavni izbori pamtiti kao najveći i sa najvećim posledicama u istoriji naše zemlje“, poručio je Tramp.
Dok je govorio o neuspelom atentatu na njega, Tramp je istakao da je preživeo „sa razlogom“.
„U prethodnih osam godina moj život je bio na probi više nego život bilo kog drugog predsednika. Preživeo sam s razlogom, kako bih napravio Ameriku ponovo velikom“, rekao je Tramp.
On je naglasio da „slavnu sudbinu“ SAD više niko neće poricati i obećao da će biti proglašena vanredna situacija na južnoj granici SAD i da će svaki ilegalni ulazak iz Meksika biti momentalno zaustavljen.
Govoreći o ekonomskim planovima, Tramp je obećao da će SAD ponovo postati bogata država zbog „tečnog zlata pod našim nogama“.
Istakao je da će povući regulativu o električnim vozilima i da će se automobili ponovo proizvoditi u SAD intenzitetom koji „niko nije mogao da sanja“.
Foto: Kevin Lamarque/Pool Photo via AP Donald Tramp
On je obećao i da se SAD više neće boriti protiv političkih protivnika.
„Dovešćemo pravo i poredak u naše gradove. Ove sedmice zaustaviću mere kojima se pitanje pola i rase upliće u sve pore društva. Borićemo se za društvo koje ne vidi boju kože, i koje će biti zasnovano na zaslugama. Imaćemo dva pola – muški i ženski“, rekao je Tramp.
Istakao je da će snagu američke vojske meriti ne samo po pobedama koje ostvari, već i po tome koliko ratova bude okončala i broju ratova u kojima ne bude učestvovala.
„Naše oružane snage će biti usredsređene na njihovu jedinu misiju, da poraze američke neprijatelje“, rekao je Tramp.
Ocenio je da želi da bude upamćen kao „mirotvorac i ujedinitelj“ i istakao da će nacionalno jedinstvo biti vraćeno u SAD.
„Nacionalno jedinstvo se sada vraća u Ameriku i samopouzdanje i ponos rastu kao nikada ranije. U svemu što radimo, moja administracija će biti inspirisana snažnom težnjom za izvrsnošću i neprekidnim uspehom. Nećemo zaboraviti našu zemlju, nećemo zaboraviti naš Ustav i nećemo zaboraviti našeg Boga“, rekao je Tramp.
Dodao je da će SAD uvećati svoje bogatstvo, proširiti svoju teritoriju i da će se zastava Amerike vijoriti na novim horizontima – i na Marsu.
Povodom toga što se vratio u Belu kuću Tramp je ocenio da je američki narod progovorio.
„Stojim pred vama kao dokaz da nikada ne treba da verujete da je nešto nemoguće učiniti. U Americi, učiniti nemoguće je ono što najbolje radimo. Od danas, Sjedinjene Američke Države biće slobodna, suverena i nezavisna nacija. Budućnost je naša, a naše zlatno doba je tek počelo“, zaključio je Tramp na kraju svog obraćanja.
Foto: Chip Somodevilla/Pool Photo via APDonald i Melanija Tramp
Dve Biblije za zakletvu
Tramp je tokom polaganja zakletve koristio dve Biblije.
Jednu od njih mu je dala majka 1955. godine kada je završio školu pri Prezbiterijanskoj crkvi u Njujorku.
Tekst te Biblije predstavlja revidiranu standarnu verziju, koju je objavila izdavačka kuća „Tomas Nelson i sinovi“ iz Njujorka.
Pored te Biblije, Tramp je koristio i Linkolnovu, koja je prvi put upotrebljena kada je 1861. godine zakletvu polagao 16. američki predsednik.
Nekadašnji predsednik Barak Obama takođe je koristio dve Biblije prilikom polaganja zakletve 2013. godine.
Predthodno je zakletvu položio izabrani potpredsednik SAD Džej Di Vens.
Njemu su u polaganju zakletve pomogli supruga, dvoje dece i majka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako je trebalo da bude vodič za budućnost, nova zora devedesetih nije ispunila očekivanja Evrope. Bez energetskih resursa i osuđena da se određuje prema geopolitičkom rivalstvu Amerike i Kine, Evropa je dugo negovala iluziju iz tog vremena da će postati globalni faktor. Danas kontinent zaostaje u tehnološkom i inovativnim smislu. Za svet, Fukojamin kraj istorije pokazao se kao pogrešno proročanstvo. Slavni nobelovac Džozef Stiglic danas, inspirisan Trampovom politikom, govori o početku ere kraja progresa
Intervju: Siniša Vuković, profesor Univerziteta “Džons Hopkins”
“Podjele u SAD više nijesu primarno zasnovane na neslaganju oko politika, već na dubokom animozitetu i nepovjerenju prema drugoj strani, koja se dehumanizuje i sagledava kao glavni problem a ne kao društveni činilac sa kojim treba tražiti rješenje za zajedničke probleme. Pristalice jedne partije ne samo da se ne slažu s drugom stranom, već je doživljavaju kao nemoralnu, neinteligentnu i fundamentalno zlu. Kada se politički protivnik ne vidi kao legitimni takmac, već kao egzistencijalna prijetnja, postojeća pravila demokratske igre ne samo da gube na važnosti, već se zamjenjuju radikalnim mjerama”
Godina 2025. proglašena je kvantnom u čast stogodišnjice krupnih prodora u razumevanju čudesne fizike na nivou atoma, a Nobelova nagrada za fiziku ove je godine dodeljena upravo za otkrića kvantnih pojava koja su obojila staru revoluciju
Nemačkom kancelaru Fridrihu Mercu upućene su mnoge kritike jer je govoreći o ilegalnim migrantima jednom novinaru rekao da bi trebalo da pita ćerke kako im je da uveče prođu gradom
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!