

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Kandidat za predsedničku nominaciju Republikanske stranke i bivši predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi „ohrabrio” Rusiju da napadne bilo koju članicu NATO koja ne plaća svoje obaveze prema Severnoatlantskoj alijansi
Kandidat za predsedničku nominaciju Republinkanske stranke na predstojećim izborima u SAD Donald Tramp kaže da bi „ohrabrio“ Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obaveze.
Donald Tramp je na skupu za predsedničku nominaciju u Južnoj Karolini rekao da je jednom poručio lideru velike zemlje članice NATO-a da neće štititi zemlju članicu Alijanse koja kasni sa uplatama ako je Rusija napadne, i da bi ohrabrio Moskvu da „radi šta god želi“.
Članice NATO-a se imaju obavezu da brane svaku zemlju Alijnase koja bude napadnuta.
Komentar bivšeg šefa države odmah je naišao na oštru kritiku Bele kuće, koja je tu Trampovu izjavu nazvala „užasavajućom i nedoličnom”.
Hipotetička situacija
Govoreći tokom mitinga u Južnoj Karolini u subotu, Tramp je rekao da je komentar u vezi sa Rusijom izneo tokom sastanka lidera zemalja NATO-a.
Naveo je je da je lider „velike zemlje“ predstavio hipotetičku situaciju u kojoj ne ispunjava svoje finansijske obaveze u okviru NATO-a i da je bio na udaru Moskve.
Tramp je rekao da je taj lider pitao da li će SAD priteći u pomoć njegovoj zemlji u tom scenariju, što ga je navelo da ga „ukori“.
„Rekao sam mu: ‘Nisi platio? Ti si delikvent?’. ‘Ne, ne bih te štitio, u stvari bih ih ohrabrivao da rade šta hoće. Moraš da platiš'“.
Portparol Bele kuće rekao je da bivši predsednik „ohrabruje invazije ubilačkih režima na naše najbliže saveznike“.
Naglasio je da ta izjava „ugrožava američku nacionalnu bezbednost i ekonomiju kao i globalnu stabilnost“.
Kritike duge i oštre
Tramp, favorit da se ponovo na putu da obezbedi predsedničku nominaciju u okviru Republikanske stranke na ovogodišnjim predsedničkim izborima u SAD, dugo je kritikovao NATO i ono što vidi kao preveliko finansijsko opterećenje za SAD, da garantuje odbranu ostalih 30 zemalja članica.
Rusija je napala Ukrajinu 2022. godine, nakon što je Tramp napustio funkciju. Od tada se žalio na količinu američkog novca poslatog Ukrajini, koja nije članica NATO-a.
SAD su Ukrajini pružile veću finansijsku podršku od bilo koje druge zemlje – ukupno više od 44 milijarde dolara od početka rata, februara 2022. godine, prema podacima Bele kuće iz decembra.
Međutim, republikanci u Kongresu su od početka godine blokiraju sva nova finansiranja, zahtevajući oštre mere za ograničavanje migracije u SAD na njenoj južnoj granici, odbijajući izmenjeni zakon kada je predstavljen ranije ove nedelje.
Tramp je pozdravio taj čin, rekavši da su predlozi predsednika Džozefa Bajdena bili „katastrofalni“.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve