img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt gruzijskog premijera

Sumnjiva verzija

09. februar 2005, 19:08 Marko Savić
Copied

Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći

Smrt gruzijskog premijera Zuraba Žvanije prošlog četvrtka i njegovog saradnika Georgija Helašvilija, samo dva dana kasnije, prete da dovedu do ozbiljne krize u ovoj kavkaskoj državi. Žvanija je pronađen mrtav zajedno sa svojim prijateljem Raulom Jusupovim, zamenikom gubernatora jedne gruzijske oblasti, u Jusupljevovom stanu oko četiri sata ujutru prošlog četvrtka.

Prema dosta sumnjivoj zvaničnoj verziji, uzrok smrti je trovanje ugljen-monoksidom, do čega je došlo zbog curenja plina iz neispravne peći, a radi se o nesrećnom slučaju. Gruzijski mediji i pojedini političari izrazili su velike rezerve prema zvaničnoj verziji, naročito u onom delu gde se govori o nesrećnom slučaju. Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći. Takođe, pada u oči i to da je odmah zaključeno kako je reč o nesreći, iako istraga, na kojoj radi gruzijska policija uz pomoć stručnjaka iz FBI-ja, još nije završena.

„MOZAK“ REVOLUCIJE: Situaciju je dodatno podgrejala smrt njegovog bliskog saradnika Georgija Helašvilija, koji se nalazio na čelu komisije za pomilovanje, samo dva dana kasnije. Helašvili je pronađen mrtav u svom stanu i prema takođe brzopleto datoj zvaničnoj verziji, reč je o samoubistvu, s tim što njegova smrt nema nikakve veze sa smrću premijera.

Zurab Žvanija je bio jedan od glavnih ‘’mozgova’’ plišane revolucije u novembru 2003, kada je smenjen dotadašnji predsednik Eduard Ševardnadze, a prozapadno orijentisani Mihail Sakašvili došao na vlast. Njih dvojica su, zajedno sa sadašnjom predsednicom parlamenta Ninom Burdžanadze, predvodili opoziciju. Posle pada Ševardnadzeovog režima, Žvanija je postao gruzijski premijer, u skladu sa koalicionim sporazumom. U javnosti je smatran velikim reformatorom i borcem protiv korupcije, ali i umerenim političarem i ključnom figurom u naporima Gruzije da prevaziđe postsovjetski ekonomski kolaps i nasleđe dugogodišnjeg građanskog rata.

Njegovu vladu domaći analitičari opisivali su kao spoj radikala i umerenjaka, sa Žvanijom u sredini, kao jezičkom na vagi. Žvanijin uticaj prevazilazio je premijerska ovlašćenja. Kao nekadašnji Ševardnadzeov saradnik, učestvovao je u vlasti i u nekadašnjem i u novom režimu. Ističe se da je on, iako se često nisu slagali, imao velik uticaj na sadašnjeg predsednika Mihaila Sakašvilija, naročito u politici prema gotovo otcepljenim oblastima, Abhaziji i Južnoj Osetiji; tamo inače Sakašvilija doživljavaju kao gruzijskog nacionalistu, dok je Žvanija bio osoba sa kojom su mogli i želeli da pregovaraju. Upravo zahvaljujući njegovim naporima sprečeno je da prošlogodišnji incidenti na granici Gruzije sa otcepljenim oblastima prerastu u ozbiljniji sukob.

MNOGO NEPRIJATEljA: Za godinu dana, koliko se nalazio na mestu premijera, Žvanija je sebi stvorio mnogo neprijatelja. Prioriteti njegove vlade bili su borba protiv organizovanog kriminala, korupcije, kao i uspostavljanje kontrole nad službama bezbednosti. Zbog toga ima mnogo onih koji sumnjaju u zvaničnu verziju, tako da neki poslanici u gruzijskom parlamentu povezuju njegovu smrt sa borbom protiv organizovanog kriminala, dok drugi povezuju Žvanijinu smrt sa njegovim pokušajima da postigne dogovor sa Abhazijom i Južnom Osetijom, jer to ne bi odgovaralo baš svima u Gruziji. Najdalje od svih otišao je poslanik Amiran Šalamberidze, koji kaže da je njegova smrt usledila posle eksplozije automobila-bombe u oblasti Gori pre nekoliko dana, i on takođe smatra da je smrt posledica mešanja spoljnog faktora, aludirajući tu pre svega na Rusiju. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov odbacio je ovakve tvrdnje, a Rusija je na Žvanijinu sahranu, 5. februara, zbog tenzija između dveju zemalja poslala delegaciju niskog ranga, predvođenu ministrom saobraćaja Igorom Levitinom.

Posle Žvanijine smrti, postavlja se ne samo pitanje njegovog naslednika već i kakve će posledice taj gubitak imati na prilike u Gruziji. Prema gruzijskom ustavu, u slučaju smrti premijera raspušta se kompletna vlada. Gruzijski predsednik ima obavezu da u roku od nedelju dana predloži parlamentu članove nove vlade; dok ovaj tekst ide u štampu (u utorak) još nije poznato ko bi mogao biti novi premijer. Jedino je sigurno da će imati mnogo manji uticaj od svog prethodnika.

STRAH OD POSLEDICA: Posledice Žvanijine smrti, koja je, sama po sebi, veliki udarac za Gruziju, teško je predvideti. Za ličnost njegovog uticaja teško je naći zamenu. Smrt premijera već je izazvala zabrinutost u Abhaziji i Južnoj Osetiji u vezi sa budućnošću pregovora sa Gruzijom; tamo se, naime, pribojavaju da bi predsednik Mihail Sakašvili mogao pribeći vojnim sredstvima u nameri da ponovo uspostavi gruzijsku vlast u ovim oblastima. Što se nastavka reformi tiče, za sada niko to ne dovodi u pitanje. U svakom slučaju, sumnje i špekulacije u vezi sa zvaničnom verzijom smrti ove trojice gruzijskih zvaničnika, kao i o njihovoj eventualnoj međusobnoj vezi traju i dalje. Da li će ih istraga koja je u toku potvrditi ili demantovati, ostaje da se vidi.

Slučaj Juščenko

Veliku medijsku pažnju izazvao je i slučaj trovanja sadašnjeg ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka u septembru prošle godine, u toku predizborne kampanje. Prema zvaničnoj izjavi lekara iz bečke bolnice Rudolfinerhaus, u kojoj se Juščenko lečio, on je otrovan dioksinom, a trovanje je izazvalo trajne promene na njegovom licu. Ukrajinski predsednik je imao i dosta sreće jer se na vreme obratio lekarima. Da je u bolnicu otišao nekoliko dana kasnije, verovatno ne bi preživeo. Lekari su procenili da će za potpuni opravak biti potrebno više od tri godine.
Juščenko je za trovanje optužio ukrajinsku obaveštajnu službu i tadašnjeg predsednika Leonida Kučmu, jer mu je pozlilo posle večere s načelnikom obaveštajne službe Ukrajine. Vest o njegovom trovanju izazvala je velike polemike, kako među lekarima tako i među političarima. Pojedini lekari su isticali da on nije mogao da unese smrtonosnu količinu otrova odjednom, već da je najverovatnije trovan mesecima. Istraga koja je pokrenuta još nije završena. Trovanje je znatno omelo njegovu predsedničku, kampanju, ali je ipak uspeo da pobedi u ponovljenom drugom krugu izbora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure