img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt gruzijskog premijera

Sumnjiva verzija

09. februar 2005, 19:08 Marko Savić
Copied

Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći

Smrt gruzijskog premijera Zuraba Žvanije prošlog četvrtka i njegovog saradnika Georgija Helašvilija, samo dva dana kasnije, prete da dovedu do ozbiljne krize u ovoj kavkaskoj državi. Žvanija je pronađen mrtav zajedno sa svojim prijateljem Raulom Jusupovim, zamenikom gubernatora jedne gruzijske oblasti, u Jusupljevovom stanu oko četiri sata ujutru prošlog četvrtka.

Prema dosta sumnjivoj zvaničnoj verziji, uzrok smrti je trovanje ugljen-monoksidom, do čega je došlo zbog curenja plina iz neispravne peći, a radi se o nesrećnom slučaju. Gruzijski mediji i pojedini političari izrazili su velike rezerve prema zvaničnoj verziji, naročito u onom delu gde se govori o nesrećnom slučaju. Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći. Takođe, pada u oči i to da je odmah zaključeno kako je reč o nesreći, iako istraga, na kojoj radi gruzijska policija uz pomoć stručnjaka iz FBI-ja, još nije završena.

„MOZAK“ REVOLUCIJE: Situaciju je dodatno podgrejala smrt njegovog bliskog saradnika Georgija Helašvilija, koji se nalazio na čelu komisije za pomilovanje, samo dva dana kasnije. Helašvili je pronađen mrtav u svom stanu i prema takođe brzopleto datoj zvaničnoj verziji, reč je o samoubistvu, s tim što njegova smrt nema nikakve veze sa smrću premijera.

Zurab Žvanija je bio jedan od glavnih ‘’mozgova’’ plišane revolucije u novembru 2003, kada je smenjen dotadašnji predsednik Eduard Ševardnadze, a prozapadno orijentisani Mihail Sakašvili došao na vlast. Njih dvojica su, zajedno sa sadašnjom predsednicom parlamenta Ninom Burdžanadze, predvodili opoziciju. Posle pada Ševardnadzeovog režima, Žvanija je postao gruzijski premijer, u skladu sa koalicionim sporazumom. U javnosti je smatran velikim reformatorom i borcem protiv korupcije, ali i umerenim političarem i ključnom figurom u naporima Gruzije da prevaziđe postsovjetski ekonomski kolaps i nasleđe dugogodišnjeg građanskog rata.

Njegovu vladu domaći analitičari opisivali su kao spoj radikala i umerenjaka, sa Žvanijom u sredini, kao jezičkom na vagi. Žvanijin uticaj prevazilazio je premijerska ovlašćenja. Kao nekadašnji Ševardnadzeov saradnik, učestvovao je u vlasti i u nekadašnjem i u novom režimu. Ističe se da je on, iako se često nisu slagali, imao velik uticaj na sadašnjeg predsednika Mihaila Sakašvilija, naročito u politici prema gotovo otcepljenim oblastima, Abhaziji i Južnoj Osetiji; tamo inače Sakašvilija doživljavaju kao gruzijskog nacionalistu, dok je Žvanija bio osoba sa kojom su mogli i želeli da pregovaraju. Upravo zahvaljujući njegovim naporima sprečeno je da prošlogodišnji incidenti na granici Gruzije sa otcepljenim oblastima prerastu u ozbiljniji sukob.

MNOGO NEPRIJATEljA: Za godinu dana, koliko se nalazio na mestu premijera, Žvanija je sebi stvorio mnogo neprijatelja. Prioriteti njegove vlade bili su borba protiv organizovanog kriminala, korupcije, kao i uspostavljanje kontrole nad službama bezbednosti. Zbog toga ima mnogo onih koji sumnjaju u zvaničnu verziju, tako da neki poslanici u gruzijskom parlamentu povezuju njegovu smrt sa borbom protiv organizovanog kriminala, dok drugi povezuju Žvanijinu smrt sa njegovim pokušajima da postigne dogovor sa Abhazijom i Južnom Osetijom, jer to ne bi odgovaralo baš svima u Gruziji. Najdalje od svih otišao je poslanik Amiran Šalamberidze, koji kaže da je njegova smrt usledila posle eksplozije automobila-bombe u oblasti Gori pre nekoliko dana, i on takođe smatra da je smrt posledica mešanja spoljnog faktora, aludirajući tu pre svega na Rusiju. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov odbacio je ovakve tvrdnje, a Rusija je na Žvanijinu sahranu, 5. februara, zbog tenzija između dveju zemalja poslala delegaciju niskog ranga, predvođenu ministrom saobraćaja Igorom Levitinom.

Posle Žvanijine smrti, postavlja se ne samo pitanje njegovog naslednika već i kakve će posledice taj gubitak imati na prilike u Gruziji. Prema gruzijskom ustavu, u slučaju smrti premijera raspušta se kompletna vlada. Gruzijski predsednik ima obavezu da u roku od nedelju dana predloži parlamentu članove nove vlade; dok ovaj tekst ide u štampu (u utorak) još nije poznato ko bi mogao biti novi premijer. Jedino je sigurno da će imati mnogo manji uticaj od svog prethodnika.

STRAH OD POSLEDICA: Posledice Žvanijine smrti, koja je, sama po sebi, veliki udarac za Gruziju, teško je predvideti. Za ličnost njegovog uticaja teško je naći zamenu. Smrt premijera već je izazvala zabrinutost u Abhaziji i Južnoj Osetiji u vezi sa budućnošću pregovora sa Gruzijom; tamo se, naime, pribojavaju da bi predsednik Mihail Sakašvili mogao pribeći vojnim sredstvima u nameri da ponovo uspostavi gruzijsku vlast u ovim oblastima. Što se nastavka reformi tiče, za sada niko to ne dovodi u pitanje. U svakom slučaju, sumnje i špekulacije u vezi sa zvaničnom verzijom smrti ove trojice gruzijskih zvaničnika, kao i o njihovoj eventualnoj međusobnoj vezi traju i dalje. Da li će ih istraga koja je u toku potvrditi ili demantovati, ostaje da se vidi.

Slučaj Juščenko

Veliku medijsku pažnju izazvao je i slučaj trovanja sadašnjeg ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka u septembru prošle godine, u toku predizborne kampanje. Prema zvaničnoj izjavi lekara iz bečke bolnice Rudolfinerhaus, u kojoj se Juščenko lečio, on je otrovan dioksinom, a trovanje je izazvalo trajne promene na njegovom licu. Ukrajinski predsednik je imao i dosta sreće jer se na vreme obratio lekarima. Da je u bolnicu otišao nekoliko dana kasnije, verovatno ne bi preživeo. Lekari su procenili da će za potpuni opravak biti potrebno više od tri godine.
Juščenko je za trovanje optužio ukrajinsku obaveštajnu službu i tadašnjeg predsednika Leonida Kučmu, jer mu je pozlilo posle večere s načelnikom obaveštajne službe Ukrajine. Vest o njegovom trovanju izazvala je velike polemike, kako među lekarima tako i među političarima. Pojedini lekari su isticali da on nije mogao da unese smrtonosnu količinu otrova odjednom, već da je najverovatnije trovan mesecima. Istraga koja je pokrenuta još nije završena. Trovanje je znatno omelo njegovu predsedničku, kampanju, ali je ipak uspeo da pobedi u ponovljenom drugom krugu izbora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Predsednik SAD

Rat na Bliskom istoku

10.mart 2026. I.M.

Donald Tramp: Imamo ciljeve u Iranu koje možemo uništiti za jedan dan

Donald Trump izjavio da SAD imaju ciljeve u Iranu koje bi mogli da unište za jedan dan i da čekaju razvoj situacije pre napada

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure