img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt gruzijskog premijera

Sumnjiva verzija

09. februar 2005, 19:08 Marko Savić
Copied

Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći

Smrt gruzijskog premijera Zuraba Žvanije prošlog četvrtka i njegovog saradnika Georgija Helašvilija, samo dva dana kasnije, prete da dovedu do ozbiljne krize u ovoj kavkaskoj državi. Žvanija je pronađen mrtav zajedno sa svojim prijateljem Raulom Jusupovim, zamenikom gubernatora jedne gruzijske oblasti, u Jusupljevovom stanu oko četiri sata ujutru prošlog četvrtka.

Prema dosta sumnjivoj zvaničnoj verziji, uzrok smrti je trovanje ugljen-monoksidom, do čega je došlo zbog curenja plina iz neispravne peći, a radi se o nesrećnom slučaju. Gruzijski mediji i pojedini političari izrazili su velike rezerve prema zvaničnoj verziji, naročito u onom delu gde se govori o nesrećnom slučaju. Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći. Takođe, pada u oči i to da je odmah zaključeno kako je reč o nesreći, iako istraga, na kojoj radi gruzijska policija uz pomoć stručnjaka iz FBI-ja, još nije završena.

„MOZAK“ REVOLUCIJE: Situaciju je dodatno podgrejala smrt njegovog bliskog saradnika Georgija Helašvilija, koji se nalazio na čelu komisije za pomilovanje, samo dva dana kasnije. Helašvili je pronađen mrtav u svom stanu i prema takođe brzopleto datoj zvaničnoj verziji, reč je o samoubistvu, s tim što njegova smrt nema nikakve veze sa smrću premijera.

Zurab Žvanija je bio jedan od glavnih ‘’mozgova’’ plišane revolucije u novembru 2003, kada je smenjen dotadašnji predsednik Eduard Ševardnadze, a prozapadno orijentisani Mihail Sakašvili došao na vlast. Njih dvojica su, zajedno sa sadašnjom predsednicom parlamenta Ninom Burdžanadze, predvodili opoziciju. Posle pada Ševardnadzeovog režima, Žvanija je postao gruzijski premijer, u skladu sa koalicionim sporazumom. U javnosti je smatran velikim reformatorom i borcem protiv korupcije, ali i umerenim političarem i ključnom figurom u naporima Gruzije da prevaziđe postsovjetski ekonomski kolaps i nasleđe dugogodišnjeg građanskog rata.

Njegovu vladu domaći analitičari opisivali su kao spoj radikala i umerenjaka, sa Žvanijom u sredini, kao jezičkom na vagi. Žvanijin uticaj prevazilazio je premijerska ovlašćenja. Kao nekadašnji Ševardnadzeov saradnik, učestvovao je u vlasti i u nekadašnjem i u novom režimu. Ističe se da je on, iako se često nisu slagali, imao velik uticaj na sadašnjeg predsednika Mihaila Sakašvilija, naročito u politici prema gotovo otcepljenim oblastima, Abhaziji i Južnoj Osetiji; tamo inače Sakašvilija doživljavaju kao gruzijskog nacionalistu, dok je Žvanija bio osoba sa kojom su mogli i želeli da pregovaraju. Upravo zahvaljujući njegovim naporima sprečeno je da prošlogodišnji incidenti na granici Gruzije sa otcepljenim oblastima prerastu u ozbiljniji sukob.

MNOGO NEPRIJATEljA: Za godinu dana, koliko se nalazio na mestu premijera, Žvanija je sebi stvorio mnogo neprijatelja. Prioriteti njegove vlade bili su borba protiv organizovanog kriminala, korupcije, kao i uspostavljanje kontrole nad službama bezbednosti. Zbog toga ima mnogo onih koji sumnjaju u zvaničnu verziju, tako da neki poslanici u gruzijskom parlamentu povezuju njegovu smrt sa borbom protiv organizovanog kriminala, dok drugi povezuju Žvanijinu smrt sa njegovim pokušajima da postigne dogovor sa Abhazijom i Južnom Osetijom, jer to ne bi odgovaralo baš svima u Gruziji. Najdalje od svih otišao je poslanik Amiran Šalamberidze, koji kaže da je njegova smrt usledila posle eksplozije automobila-bombe u oblasti Gori pre nekoliko dana, i on takođe smatra da je smrt posledica mešanja spoljnog faktora, aludirajući tu pre svega na Rusiju. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov odbacio je ovakve tvrdnje, a Rusija je na Žvanijinu sahranu, 5. februara, zbog tenzija između dveju zemalja poslala delegaciju niskog ranga, predvođenu ministrom saobraćaja Igorom Levitinom.

Posle Žvanijine smrti, postavlja se ne samo pitanje njegovog naslednika već i kakve će posledice taj gubitak imati na prilike u Gruziji. Prema gruzijskom ustavu, u slučaju smrti premijera raspušta se kompletna vlada. Gruzijski predsednik ima obavezu da u roku od nedelju dana predloži parlamentu članove nove vlade; dok ovaj tekst ide u štampu (u utorak) još nije poznato ko bi mogao biti novi premijer. Jedino je sigurno da će imati mnogo manji uticaj od svog prethodnika.

STRAH OD POSLEDICA: Posledice Žvanijine smrti, koja je, sama po sebi, veliki udarac za Gruziju, teško je predvideti. Za ličnost njegovog uticaja teško je naći zamenu. Smrt premijera već je izazvala zabrinutost u Abhaziji i Južnoj Osetiji u vezi sa budućnošću pregovora sa Gruzijom; tamo se, naime, pribojavaju da bi predsednik Mihail Sakašvili mogao pribeći vojnim sredstvima u nameri da ponovo uspostavi gruzijsku vlast u ovim oblastima. Što se nastavka reformi tiče, za sada niko to ne dovodi u pitanje. U svakom slučaju, sumnje i špekulacije u vezi sa zvaničnom verzijom smrti ove trojice gruzijskih zvaničnika, kao i o njihovoj eventualnoj međusobnoj vezi traju i dalje. Da li će ih istraga koja je u toku potvrditi ili demantovati, ostaje da se vidi.

Slučaj Juščenko

Veliku medijsku pažnju izazvao je i slučaj trovanja sadašnjeg ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka u septembru prošle godine, u toku predizborne kampanje. Prema zvaničnoj izjavi lekara iz bečke bolnice Rudolfinerhaus, u kojoj se Juščenko lečio, on je otrovan dioksinom, a trovanje je izazvalo trajne promene na njegovom licu. Ukrajinski predsednik je imao i dosta sreće jer se na vreme obratio lekarima. Da je u bolnicu otišao nekoliko dana kasnije, verovatno ne bi preživeo. Lekari su procenili da će za potpuni opravak biti potrebno više od tri godine.
Juščenko je za trovanje optužio ukrajinsku obaveštajnu službu i tadašnjeg predsednika Leonida Kučmu, jer mu je pozlilo posle večere s načelnikom obaveštajne službe Ukrajine. Vest o njegovom trovanju izazvala je velike polemike, kako među lekarima tako i među političarima. Pojedini lekari su isticali da on nije mogao da unese smrtonosnu količinu otrova odjednom, već da je najverovatnije trovan mesecima. Istraga koja je pokrenuta još nije završena. Trovanje je znatno omelo njegovu predsedničku, kampanju, ali je ipak uspeo da pobedi u ponovljenom drugom krugu izbora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Pucnjava u školi u Turskoj

Turska

14.april 2026. K. S.

Pucnjava u školi u Turskoj: Ranjeno 16 ljudi, napadač izvršio samoubistvo

Bivši učenik pucao je nasumično i ranio 16 ljudi, a zatim je izvršio samoubistvo

Kerozin nestašica

Zatvaranje Ormuskog moreuza

14.april 2026. I.M.

Evropa pred nestašicom kerozina: Avio-kompanije traže hitnu intervenciju Brisela

Evropske avio-kompanije upozorile su da bi avio kompanije širom Evrope za nekoliko nedelja mogle da se suoče sa ozbiljnim nedostatkom avionskog goriva, kerozina. Od Brisela traže hitne mere kako bi se ublažile posledice krize izazvane tenzijama oko Ormuskog moreuza

Iran i Amerika

14.april 2026. N. M.

Lego propaganda: Rat je stao, a borba se preselila na internet

Dok je šestosedmični sukob između SAD-a i Irana pauziran zbog trenutnog primirja, paralelna bitka se nastavlja na internetu. Upravo se tamo, pomoću veštačke inteligencije i prepoznatljive Lego estetike, odvija proiranska propaganda

Orban, Vučić, Dodik, Micoski

Posledice izbora u Mađarskoj

14.april 2026. A. I.

FAZ: Orbanova osovina se ljulja, ali Srbija nema svog Petera Mađara

Kako nemački mediji vide pad Viktora Orbana i uticaj na mrežu njegovih balkanskih partnera

Peter Mađar na predizbornom skupu

Mađarska

14.april 2026. K. S.

Mađar ukida dnevnik jer dnevnik laže

Zašto pobednik parlamentarnih izbora u Mađarskoj Petar Mađar planira ukidanje vesti na javnom medijskom servisu

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure