img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Smrt gruzijskog premijera

Sumnjiva verzija

09. februar 2005, 19:08 Marko Savić
Copied

Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći

Smrt gruzijskog premijera Zuraba Žvanije prošlog četvrtka i njegovog saradnika Georgija Helašvilija, samo dva dana kasnije, prete da dovedu do ozbiljne krize u ovoj kavkaskoj državi. Žvanija je pronađen mrtav zajedno sa svojim prijateljem Raulom Jusupovim, zamenikom gubernatora jedne gruzijske oblasti, u Jusupljevovom stanu oko četiri sata ujutru prošlog četvrtka.

Prema dosta sumnjivoj zvaničnoj verziji, uzrok smrti je trovanje ugljen-monoksidom, do čega je došlo zbog curenja plina iz neispravne peći, a radi se o nesrećnom slučaju. Gruzijski mediji i pojedini političari izrazili su velike rezerve prema zvaničnoj verziji, naročito u onom delu gde se govori o nesrećnom slučaju. Iako se slične nesreće relativno često dešavaju u Gruziji, u slučaju Žvanije ima dosta mesta sumnji. Pre svega, u oko osamdeset sličnih slučajeva trovanja u protekle četiri godine, žrtve su uglavnom stradale dok su spavali, što se za Žvaniju i Usupova ne bi moglo reći. Takođe, pada u oči i to da je odmah zaključeno kako je reč o nesreći, iako istraga, na kojoj radi gruzijska policija uz pomoć stručnjaka iz FBI-ja, još nije završena.

„MOZAK“ REVOLUCIJE: Situaciju je dodatno podgrejala smrt njegovog bliskog saradnika Georgija Helašvilija, koji se nalazio na čelu komisije za pomilovanje, samo dva dana kasnije. Helašvili je pronađen mrtav u svom stanu i prema takođe brzopleto datoj zvaničnoj verziji, reč je o samoubistvu, s tim što njegova smrt nema nikakve veze sa smrću premijera.

Zurab Žvanija je bio jedan od glavnih ‘’mozgova’’ plišane revolucije u novembru 2003, kada je smenjen dotadašnji predsednik Eduard Ševardnadze, a prozapadno orijentisani Mihail Sakašvili došao na vlast. Njih dvojica su, zajedno sa sadašnjom predsednicom parlamenta Ninom Burdžanadze, predvodili opoziciju. Posle pada Ševardnadzeovog režima, Žvanija je postao gruzijski premijer, u skladu sa koalicionim sporazumom. U javnosti je smatran velikim reformatorom i borcem protiv korupcije, ali i umerenim političarem i ključnom figurom u naporima Gruzije da prevaziđe postsovjetski ekonomski kolaps i nasleđe dugogodišnjeg građanskog rata.

Njegovu vladu domaći analitičari opisivali su kao spoj radikala i umerenjaka, sa Žvanijom u sredini, kao jezičkom na vagi. Žvanijin uticaj prevazilazio je premijerska ovlašćenja. Kao nekadašnji Ševardnadzeov saradnik, učestvovao je u vlasti i u nekadašnjem i u novom režimu. Ističe se da je on, iako se često nisu slagali, imao velik uticaj na sadašnjeg predsednika Mihaila Sakašvilija, naročito u politici prema gotovo otcepljenim oblastima, Abhaziji i Južnoj Osetiji; tamo inače Sakašvilija doživljavaju kao gruzijskog nacionalistu, dok je Žvanija bio osoba sa kojom su mogli i želeli da pregovaraju. Upravo zahvaljujući njegovim naporima sprečeno je da prošlogodišnji incidenti na granici Gruzije sa otcepljenim oblastima prerastu u ozbiljniji sukob.

MNOGO NEPRIJATEljA: Za godinu dana, koliko se nalazio na mestu premijera, Žvanija je sebi stvorio mnogo neprijatelja. Prioriteti njegove vlade bili su borba protiv organizovanog kriminala, korupcije, kao i uspostavljanje kontrole nad službama bezbednosti. Zbog toga ima mnogo onih koji sumnjaju u zvaničnu verziju, tako da neki poslanici u gruzijskom parlamentu povezuju njegovu smrt sa borbom protiv organizovanog kriminala, dok drugi povezuju Žvanijinu smrt sa njegovim pokušajima da postigne dogovor sa Abhazijom i Južnom Osetijom, jer to ne bi odgovaralo baš svima u Gruziji. Najdalje od svih otišao je poslanik Amiran Šalamberidze, koji kaže da je njegova smrt usledila posle eksplozije automobila-bombe u oblasti Gori pre nekoliko dana, i on takođe smatra da je smrt posledica mešanja spoljnog faktora, aludirajući tu pre svega na Rusiju. Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov odbacio je ovakve tvrdnje, a Rusija je na Žvanijinu sahranu, 5. februara, zbog tenzija između dveju zemalja poslala delegaciju niskog ranga, predvođenu ministrom saobraćaja Igorom Levitinom.

Posle Žvanijine smrti, postavlja se ne samo pitanje njegovog naslednika već i kakve će posledice taj gubitak imati na prilike u Gruziji. Prema gruzijskom ustavu, u slučaju smrti premijera raspušta se kompletna vlada. Gruzijski predsednik ima obavezu da u roku od nedelju dana predloži parlamentu članove nove vlade; dok ovaj tekst ide u štampu (u utorak) još nije poznato ko bi mogao biti novi premijer. Jedino je sigurno da će imati mnogo manji uticaj od svog prethodnika.

STRAH OD POSLEDICA: Posledice Žvanijine smrti, koja je, sama po sebi, veliki udarac za Gruziju, teško je predvideti. Za ličnost njegovog uticaja teško je naći zamenu. Smrt premijera već je izazvala zabrinutost u Abhaziji i Južnoj Osetiji u vezi sa budućnošću pregovora sa Gruzijom; tamo se, naime, pribojavaju da bi predsednik Mihail Sakašvili mogao pribeći vojnim sredstvima u nameri da ponovo uspostavi gruzijsku vlast u ovim oblastima. Što se nastavka reformi tiče, za sada niko to ne dovodi u pitanje. U svakom slučaju, sumnje i špekulacije u vezi sa zvaničnom verzijom smrti ove trojice gruzijskih zvaničnika, kao i o njihovoj eventualnoj međusobnoj vezi traju i dalje. Da li će ih istraga koja je u toku potvrditi ili demantovati, ostaje da se vidi.

Slučaj Juščenko

Veliku medijsku pažnju izazvao je i slučaj trovanja sadašnjeg ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka u septembru prošle godine, u toku predizborne kampanje. Prema zvaničnoj izjavi lekara iz bečke bolnice Rudolfinerhaus, u kojoj se Juščenko lečio, on je otrovan dioksinom, a trovanje je izazvalo trajne promene na njegovom licu. Ukrajinski predsednik je imao i dosta sreće jer se na vreme obratio lekarima. Da je u bolnicu otišao nekoliko dana kasnije, verovatno ne bi preživeo. Lekari su procenili da će za potpuni opravak biti potrebno više od tri godine.
Juščenko je za trovanje optužio ukrajinsku obaveštajnu službu i tadašnjeg predsednika Leonida Kučmu, jer mu je pozlilo posle večere s načelnikom obaveštajne službe Ukrajine. Vest o njegovom trovanju izazvala je velike polemike, kako među lekarima tako i među političarima. Pojedini lekari su isticali da on nije mogao da unese smrtonosnu količinu otrova odjednom, već da je najverovatnije trovan mesecima. Istraga koja je pokrenuta još nije završena. Trovanje je znatno omelo njegovu predsedničku, kampanju, ali je ipak uspeo da pobedi u ponovljenom drugom krugu izbora.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Američka vojska

Rat na Bliskom istoku

20.mart 2026. Artur Saliven / DW

Koje su slabosti američke vojne industrije koje je otkrio rat u Iranu

Rat u Iranu otvorio je pukotine u američkom vojno-industrijskom kompleksu. Dok Donald Trump traži brže povećanje proizvodnje, proizvođači oružja suočavaju se sa ograničenjima kapaciteta, sporim investicijama i neizvesnim budžetskim okvirom

Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure