Dolazeći američki predsednik Donald Tramp želi kraj rata na Bliskom istoku. Stručnjaci kažu da bi mogao zato da podrži i moguću aneksiju Zapadne obale
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu hitro je čestitao Donaldu Trampu, nazivajući njegov trijumf„najvećim povratkom u istoriji“.
U ushićenju su prednjačili izraelski ministri iz redova krajnje desnice, Bezalel Smotrič i Itamar Ben-Gvir koji su, još pre zvanične pobede, posvetili tvitove Trampu.
Netanjahuova kancelarija saopštila je da je izraelski premijer „bio među prvima“ koji su telefonirali sa Trampom, te da je razgovor bio „srdačan“, a da se pričalo o bezbednosti Izraela i iranskoj pretnji.
Trampova pobeda došla je samo nekoliko sati pošto je Netanjahu otpustio ministra odbrane Joava Galanta koji je viđen kao ključni čovek sa komunikaciju sa administracijom odlazećeg američkog predsednika Džoa Bajdena.
Prema jednoj anketi, dve trećine Izraelaca zadovoljne su što je Tramp pobedio.
„Nadamo se da će Donald Tramp uraditi sjajne stvari za našu zemlju, takođe i za Ameriku“, rekao je jedan mladi prolaznik u Jerusalimu za DW.
Za Jehudu Šaula iz nezavisnog izraelskog trusta mozgova Ofek, stvar je jasna – sličan se sličnom raduje.
„Mislim da je za ministre Smotriča i Ben-Gvira činjenica da Izrael ima najekstremniju vladu u istoriji poput dobitka na izraleskoj lutriji. A to što Donald Tramp ulazi u Belu kuću je kao da su pride dobili i na američkoj lutriji“, kaže Šaul.
Podržaće aneksiju Zapadne obale?
Tokom prvog mandata, Tramp je povukao nekoliko kontroverznih poteza u prilog Izraelu, posebno kada je 2017. prebacio američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim. Priznao je i izraelski suverenitet nad okupiranim Golanskim visoravnima.
Smatra se da je Tramp arhitekta niza sporazuma između Izraela i arapskih zemalja, donetih bez razmatranja palestinskog pitanja.
U drugom mandatu, smatraju stručnjaci, Tramp bi mogao otići još dalje i podržati plan da Izrael zvanično anektira delove Zapadne obale u kojima već ima naselja ortodoksnih Jevreja, a da Palestincima tek prepusti autonomiju u preostalim enklavama.
„Bojim se da ćemo videti blanko-ček za izraelske vlasti da rade štagod hoće na Zapadnoj Obali“, kaže Jehuda Šaul.
Izraelski listovi prenose da je među izraelskim naseljenicima u okupiranoj Zapadnoj obali nastalo „euforično raspoloženje“ zbog pobede Trampa.
Foto: Omar Al-Qattaa/AFPŽivot u pojasu Gaze
Tramp hoće brz kraj rata?
Pa ipak, odnosi Netanjahua i Trampa su zahladili kada je potonji izgubio izbore od Bajdena. Posle terorističkih udara Hamasa od oktobra prošle godine, Tramp je kritikovao Netanjahua da je bio nepripremljen, tvrdeći da se ništa slično ne bi desilo da je on, Tramp, i dalje u Beloj kući.
„Mislim da se Netanjahu na neki način boji Trampa“, kaže Alon Pinkas, bivši izraelski diplomata u Njujorku.
„Netanjahu misli da može da manipuliše Trampom, ali je takođe uplašen kako bi Tramp mogao da reaguje. Bajden, recimo, nikada nije vršio pritisak na Netanjahua, nikad nije reagovao na njegove manipulacije“, dodaje Pinkas.
Eksplozivno stanje na Bliskom istoku traži pažnju Vašingtona. Tramp je do sada samo tvrdio da će okončati ratove u Gazi i Libanu, bez iznošenja detalja.
U aprilu je Tramp rekao da Izrael „marketinški gubi rat u Gazi“ i tražio da se „to završi brzo“.
„Tramp je jasno poručio Netanjahuu da želi da se sve završi do 20. januara, kada ovaj ulazi u Belu kuću“, kaže Pinkas.
Za Palestince ništa dobro
Postoje bojazni da Palestinci neće moći da se vrate u severni deo Pojasa Gaze, gde je Izrael obnovio ofanzivu, a civili su između borbi i gladi.
Procenjuje se da je 90 odsto stanovnika Gaze raseljeno tokom 14 meseci rata.
Jedan od njih je Šadi Asad (22) iz izbegličkog kampa Džabalija u severnoj Gazi. Ničemu se više ne nada iz Amerike.
„Kamala Haris je deo trenutne vlasti i podržavala je Izrael i rat“, rekao je za DW ovaj student iz južnog dela Gaze gde sa porodicom boravi u šatoru.
„Živimo u neviđenom stanju poniženosti i nikoga nije briga za nas“, dodao je. „Samo hoćemo da rat stane, sa ili bez dogovora, sa ili bez Trampa.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bilo je mnogo rasprava u ‘Njujork tajmsu’ kada je Tramp prvi put izabran da li treba da ga nazivamo lažovom. Ja mislim – da, treba. I tu se ne radi o aktivizmu, već o činjenicama. Iskreno, u SAD mene mnogo više brine kapitulacija… Pogledajte šta radi ‘Vašington post’. Dali su novac Trampu za renoviranje balske sale, a zatim objavili uvodnik o tome kako je divno što imamo novu balsku salu ne pominjući da su je zapravo oni platili. Za mene je to pravi problem”
Kina i Rusija više nisu ključne bezbednosne pretnje, Putin i Si nisu autokrate već mogući veliki biznis partneri, a američki predsednik jedine saveznike u Evropi prepoznaje u “patriotskim partijama” krajnje desnice
Feljton o piscu čija “glava govori engleski, srce ruski, a uho sluša francuski”, potomku ruske aristokratije koji je brodom “Nadežda” pobegao od Oktobarske revolucije, zbog Lenjina promenio datum rođenja i izgubio sve – i prvu ljubav, svoju Anabel Li – pa se oženio u vajmarskoj Nemačkoj i sa ženom Jevrejkom preživeo Hitlerov režim; u Parizu poljubio pa ostavio nesrećnu emigrantkinju Irinu i od Hitlera pobegao u Ameriku, napisao bestseler knjigu o jednom pedofilu i jednoj nimfeti, o čemu se i danas raspravlja u pokretu MeToo; a pred sam kraj života čuo da se njegova Anabel Li iz raja udala za čekistu i u Rusiju se vratio nije, a na Čarobnom bregu, na visini od 1900 metara pao pri pokušaju da uhvati leptira Parnassius Apollo, poslanika Olimpa
Ruski sud u Moskvi je na zahtev Tužilaštva i bez prisustva javnosti, proglasio feministički pank bend Pusi Rajot ekstremističkom organizacijom. Ova presuda mnogo govori o o stanju osnovnih ljudskih prava u Rusiji
Nazivajući izvršnu uredbu o fentanilu „istorijskom“, Donald Tramp je rekao da između 200.000 i 300.000 ljudi godišnje umire od posledica njegove upotrebe
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!