img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Miniranje gasovoda

Špigel: Ukrajinski general Zalužnji odobrio diverziju na Severnom toku

26. септембар 2024, 09:09 N. R. (Špigel, dpa, NDR)
Foto: DPA via AP
Kome smeta Severni tok?
Copied

Valerij Zalužnji, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, aminovao je napad na rusko-nemački gasovog, piše Špigel. Da li će nemačko tužilaštvo konačno doći do nekog od osumnjičenih?

Operacija miniranja gasovoda Severni tok, žile-kucavice koja je povezivala Rusiju i Nemačku, izvedena je uz odobrenje bivšeg ukrajinskog načelnika Generalštaba Valerija Zalužnjog.

To javlja ugledni hamburški nedeljnik Špigel, na osnovu svojih istraživanja.

Kako pišu, akcija miniranja cevovoda Severnog toka 1 i 2 u septembru 2022. godine plaćena je 300.000 dolara iz privatnog džepa, ali je plan na kraju aminovao Zalužnji.

Nasuprot tome, piše Špigel, predsednik Volodimir Zelenski nije bio informisan o akciji koja će odseći Nemačku od ruskog gasa.

Svi sve negiraju

Zalužnji, koji je pre nekog vremena smenjen zbog navodnog sukoba sa Zelenskim, dobio je „utešno“ mesto ambasadora u Velikoj Britaniji. Sa te pozicije, on je ranije rekao Vol strit žurnalu da ništa nije znao o akciji miniranja gasovoda.

Prema pisanju Špigela, ekipa diverzanata sastojala se od ukrajinskih ronilaca, većinom civila. Komandovao je bivši obaveštajac Roman Červinski, koji to sve negira.

Eksplozije su u septembru 2022, sedam meseci nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, odjeknule kod danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru.

Rusija je već prethodno bila smanjila dotok gasa kroz Severni tok, ali od tada je gasovod ruiniran i ispunjen slanom morskom vodom. Nemačka se okrenula nabavci energenata sa drugih strana, što je u toj zemlji bilo motor velikih poskupljenja.

Uprkos tome, Vlada Olafa Šolca dugo je oklevala da uopšte pominje havariju na Severnom toku i spada među najjače podržavaoce Ukrajine novcem i oružjem.

Šolc okreće drugi list?

Tek sredinom avgusta ove godine je nemačko tužilaštvo raspisalo poternicu za jednim Ukrajincem koji je navodno bio deo ronilačkog tima koji je izveo diverziju.

No, taj se navodno iz Poljske – odakle je ekipa krenula u diverziju – već vratio u Ukrajinu i onde nije dostupan nemačkim vlastima. Tužilaštvo sve ove informacije nije htelo da komentariše.

Šolc, koji vodi najmanje popularnu Vladu u istoriji, nedavno je prvi put sabotažu na gasovodu nazvao „terorističkim činom“.

„Zahtevamo od bezbednosnih službi i tužilaštva da vode istragu bez poštede po bilo koga. Ništa se ovde neće zataškavati“, rekao je Šolc. I dodao je da hoće da se diverzantima sudi u Nemačkoj.

Mnogi posmatrači veruju da je i Šolcu dosta rata u Ukrajini i tako tumače njegove nedavne inicijative za pregovorima Moskve i Kijeva.

On takođe i dalje odbija da Ukrajinu naoruža raketama dometa petsto kilometara, iz straha da mogu biti korišćene za udare na rusku teritoriju.

 

Tagovi:

Ukrajina Severni tok Gasovod Miniranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Vladimir Aleksejev

Rusija

06.фебруар 2026. B. B.

Atentat u Moskvi: Teško ranjen drugi čovek ruske vojne obaveštajne službe

General-pukovnik Vladimir Aleksejev hospitalizovan je u petak sa višestrukim ranama nanetim iz vatrenog oružja. Žrtva atentata u Moskvi je drugi čovek ruske vojne obaveštajne uprave GRU

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure