

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Valerij Zalužnji, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, aminovao je napad na rusko-nemački gasovog, piše Špigel. Da li će nemačko tužilaštvo konačno doći do nekog od osumnjičenih?
Operacija miniranja gasovoda Severni tok, žile-kucavice koja je povezivala Rusiju i Nemačku, izvedena je uz odobrenje bivšeg ukrajinskog načelnika Generalštaba Valerija Zalužnjog.
To javlja ugledni hamburški nedeljnik Špigel, na osnovu svojih istraživanja.
Kako pišu, akcija miniranja cevovoda Severnog toka 1 i 2 u septembru 2022. godine plaćena je 300.000 dolara iz privatnog džepa, ali je plan na kraju aminovao Zalužnji.
Nasuprot tome, piše Špigel, predsednik Volodimir Zelenski nije bio informisan o akciji koja će odseći Nemačku od ruskog gasa.
Svi sve negiraju
Zalužnji, koji je pre nekog vremena smenjen zbog navodnog sukoba sa Zelenskim, dobio je „utešno“ mesto ambasadora u Velikoj Britaniji. Sa te pozicije, on je ranije rekao Vol strit žurnalu da ništa nije znao o akciji miniranja gasovoda.
Prema pisanju Špigela, ekipa diverzanata sastojala se od ukrajinskih ronilaca, većinom civila. Komandovao je bivši obaveštajac Roman Červinski, koji to sve negira.
Eksplozije su u septembru 2022, sedam meseci nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, odjeknule kod danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru.
Rusija je već prethodno bila smanjila dotok gasa kroz Severni tok, ali od tada je gasovod ruiniran i ispunjen slanom morskom vodom. Nemačka se okrenula nabavci energenata sa drugih strana, što je u toj zemlji bilo motor velikih poskupljenja.
Uprkos tome, Vlada Olafa Šolca dugo je oklevala da uopšte pominje havariju na Severnom toku i spada među najjače podržavaoce Ukrajine novcem i oružjem.
Šolc okreće drugi list?
Tek sredinom avgusta ove godine je nemačko tužilaštvo raspisalo poternicu za jednim Ukrajincem koji je navodno bio deo ronilačkog tima koji je izveo diverziju.
No, taj se navodno iz Poljske – odakle je ekipa krenula u diverziju – već vratio u Ukrajinu i onde nije dostupan nemačkim vlastima. Tužilaštvo sve ove informacije nije htelo da komentariše.
Šolc, koji vodi najmanje popularnu Vladu u istoriji, nedavno je prvi put sabotažu na gasovodu nazvao „terorističkim činom“.
„Zahtevamo od bezbednosnih službi i tužilaštva da vode istragu bez poštede po bilo koga. Ništa se ovde neće zataškavati“, rekao je Šolc. I dodao je da hoće da se diverzantima sudi u Nemačkoj.
Mnogi posmatrači veruju da je i Šolcu dosta rata u Ukrajini i tako tumače njegove nedavne inicijative za pregovorima Moskve i Kijeva.
On takođe i dalje odbija da Ukrajinu naoruža raketama dometa petsto kilometara, iz straha da mogu biti korišćene za udare na rusku teritoriju.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve