img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Miniranje gasovoda

Špigel: Ukrajinski general Zalužnji odobrio diverziju na Severnom toku

26. septembar 2024, 09:09 N. R. (Špigel, dpa, NDR)
Foto: DPA via AP
Kome smeta Severni tok?
Copied

Valerij Zalužnji, bivši načelnik ukrajinskog Generalštaba, aminovao je napad na rusko-nemački gasovog, piše Špigel. Da li će nemačko tužilaštvo konačno doći do nekog od osumnjičenih?

Operacija miniranja gasovoda Severni tok, žile-kucavice koja je povezivala Rusiju i Nemačku, izvedena je uz odobrenje bivšeg ukrajinskog načelnika Generalštaba Valerija Zalužnjog.

To javlja ugledni hamburški nedeljnik Špigel, na osnovu svojih istraživanja.

Kako pišu, akcija miniranja cevovoda Severnog toka 1 i 2 u septembru 2022. godine plaćena je 300.000 dolara iz privatnog džepa, ali je plan na kraju aminovao Zalužnji.

Nasuprot tome, piše Špigel, predsednik Volodimir Zelenski nije bio informisan o akciji koja će odseći Nemačku od ruskog gasa.

Svi sve negiraju

Zalužnji, koji je pre nekog vremena smenjen zbog navodnog sukoba sa Zelenskim, dobio je „utešno“ mesto ambasadora u Velikoj Britaniji. Sa te pozicije, on je ranije rekao Vol strit žurnalu da ništa nije znao o akciji miniranja gasovoda.

Prema pisanju Špigela, ekipa diverzanata sastojala se od ukrajinskih ronilaca, većinom civila. Komandovao je bivši obaveštajac Roman Červinski, koji to sve negira.

Eksplozije su u septembru 2022, sedam meseci nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu, odjeknule kod danskog ostrva Bornholm u Baltičkom moru.

Rusija je već prethodno bila smanjila dotok gasa kroz Severni tok, ali od tada je gasovod ruiniran i ispunjen slanom morskom vodom. Nemačka se okrenula nabavci energenata sa drugih strana, što je u toj zemlji bilo motor velikih poskupljenja.

Uprkos tome, Vlada Olafa Šolca dugo je oklevala da uopšte pominje havariju na Severnom toku i spada među najjače podržavaoce Ukrajine novcem i oružjem.

Šolc okreće drugi list?

Tek sredinom avgusta ove godine je nemačko tužilaštvo raspisalo poternicu za jednim Ukrajincem koji je navodno bio deo ronilačkog tima koji je izveo diverziju.

No, taj se navodno iz Poljske – odakle je ekipa krenula u diverziju – već vratio u Ukrajinu i onde nije dostupan nemačkim vlastima. Tužilaštvo sve ove informacije nije htelo da komentariše.

Šolc, koji vodi najmanje popularnu Vladu u istoriji, nedavno je prvi put sabotažu na gasovodu nazvao „terorističkim činom“.

„Zahtevamo od bezbednosnih službi i tužilaštva da vode istragu bez poštede po bilo koga. Ništa se ovde neće zataškavati“, rekao je Šolc. I dodao je da hoće da se diverzantima sudi u Nemačkoj.

Mnogi posmatrači veruju da je i Šolcu dosta rata u Ukrajini i tako tumače njegove nedavne inicijative za pregovorima Moskve i Kijeva.

On takođe i dalje odbija da Ukrajinu naoruža raketama dometa petsto kilometara, iz straha da mogu biti korišćene za udare na rusku teritoriju.

 

Tagovi:

Ukrajina Severni tok Gasovod Miniranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure