img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Bekstvo bivšeg premijera

Složna braća

21. novembar 2018, 20:45 Siniša Stanković
fotografije: ap
Copied

Kao da su se Edi Rama, Milo Đukanović, Aleksandar Vučić i Viktor Orban prepoznali u zlom usudu koji je strefio kolegu Nikolu Gruevskog, pa su mu pomogli da utekne "montiranim procesima izdajničke vlasti" u Makedoniji

Za „Vreme“ iz Skoplja

Posle spektakularnog bekstva iz Makedonije pravosnažno osuđeni bivši premijer Nikola Gruevski je dobio politički azil u Mađarskoj jer se navodno kod kuće protiv njega vodi montiran politički proces. Tu odluku je, prema navodima makedonskih medija, donela centralna kancelarije Biroa za imigraciju i azil u Budimpešti.

…i V. Orban

Za nekoga ko je upućen u makedonsko-mađarske odnose to i nije tako iznenađujuće, jer je vlast na čijem je čelu bio Gruevski mađarskom „reformatoru“ Viktoru Orbanu još pre pet godina dodelila Orden za zasluge zbog „afirmacije međunarodnog ugleda i položaja Makedonije“.

Sa druge strane, odnos susednih zemalja prema „junačkom“ bekstvu Gruevskog, zatvaranje očiju ili aktivno učešće u njihovoj vlasti, dosta govori o situaciji u regionu. Tri članice NATO-a – Crna Gora, Albanija, Mađarska – i Srbija koja je članica Partnerstva za mir direktno su delovale protiv vlade Zorana Zaeva koja bi sledeće godine trebalo da uvede Makedoniju u zapadnu vojnu alijansu.

BRATSKA POMOĆ: Bekstvo Gruevskog, koji je 9. novembra trebalo da se javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne u predmetu „Tenk“ (nabavka mercedesa vrednog 600.000 evra), može da se posmatra kao svojevrsni pokazatelj dobre saradnje u balkanskom komšiluku. Osuđeni makedonski državljanin kome je oduzet makedonski pasoš je sa ličnom kartom ili nekom mađarskom putnom ispravom prešao u Albaniju Edija Rame, odatle u Crnu Goru neprikosnovenog vladara Mila Đukanovića, pa u Srbiju Aleksandra Vučića kroz koju je „brat iz Makedonije“ sproveden do „bratske Mađarske“ da bi se spasao od „izdajničke vlasti“ Zorana Zaeva.

Na društvenim mrežama se naklapalo da je Gruevski pobegao preobučen u ženske haljine, nazivali su ga „pobeguljom“ i „Zonom Zamfirovom“, tvrdilo se da je bio pod „zaštitom četničkih bajoneta“, da ga je sprovela nezainteresovana srpska policija koja po zakonu, jelte, nije smela da ga kidnapuje.

Predsednik Vučić je izjavio da Srbija nije mogla nikako drugačije da postupi, jer da je Gruevski bio priveden bez međunarodne poternice to bi bilo kidnapovanje. Tako je uz malu pomoć prijatelja osuđenik Gruevski izbegao zatvor zaboravivši sve vatrene govore, obećanja i zakletve na patriotizam, biblijsku Makedoniju, čast i poštenje.

KORUPCIJA I NASILJE: Pošto sudski dostavljač u Skoplju tri puta nije uspeo da mu uruči nalog za odsluženje zatvorske kazne, Gruevskog je 12. novembra konačno i policija potražila kod kuće. Prekasno. On se sutradan posle putešestvija kroz tri države javio preko Fejsbuka iz Mađarske saopštivši da traži politički azil. Nekoliko časova nakon toga makedonski MUP je raspisao međunarodnu poternicu, da bi se zatim redom oglasile vlasti Albanije, Crne Gore, Srbije i Mađarske.

I dok su objavu Gruevskog na Fejsbuku o bekstvu i zatraženom azilu lajkovale hiljade njegovih pristalica, njegovi najbliži saradnici koje je ostavio na cedilu i protiv kojih se takođe vode sudski procesi biće da nisu bili oduševljeni njegovim postupkom.

Gruevski je s pravom uplašen, jer zna da su tačne ocene Saveta Evrope i Evropske komisije o katastrofalnom stanju u makedonskom pravosuđu koje za jedanaest godina njegove vladavine nije sprovelo ni delić najavljenih reformi. Sada mu nije strana pomisao da bi dobar deo sudija koje su sudile po diktatu njegovih vlada sada mogao da pokuša da se prestrogim presudama protiv nove opozicije dodvori novoj vlasti.

Razlozi za bojazan za ishod ostalih suđenja su opravdani, jer je Gruevski optužen za teška krivična dela kao što je naređenje njemu podređenom ministru da „disciplinuje biznismena“ koji je napustio koalicione redove i priključio se opoziciji tako što će izdati nalog za bespravno rušenje njegovog privatnog objekta; ili zbog toga što je naložio fizički obračun sa političkim protivnikom, jednim od retkih opozicionih gradonačelnika skopske opštine Centar; ili zbog nezakonitog finansiranja kampanje njegove partije VMRO-DPMNE, itd. Najdublji trag u javnosti su ostavili afera prisluškivanja, nameštanje izbora i navodno nameštanje tendera za izgradnju auto-puta, afera koja još nije rasvetljena.

Da apsurd bude veći, makedonski mediji su preneli izjavu šefa kabineta Viktora Orbana u kojoj se kaže da se pri odluci o davanju azila Nikoli Gruevskom mora voditi računa o uslovima u makedonskim zatvorima, u kojima su godinama čamili njegovi politički protivnici, novinari ili pripadnici bezbednosnih službi i državnih agencija. Dakle oni koji su se otrgli kontroli „familije“: njegovom bratu od ujaka Saši Mijalkovskom, koji je prema navodima medija postao jedan od najbogatijih ljudi u državi dok je bio neprikosnoveni šef Uprave za bezbednost i kontraobaveštajni rad; ili bivšem ministru finansija Zoranu Stavreskom, koji je venčani kum Gruevskog.

BRUKA ZA VLAST: I dok Balkan bruji o bekstvu Gruevskog, u Makedoniji je, sudeći po vlastima, stanje redovno: nema ostavki, niko nije preuzeo odgovornost za očigledne bezbednosne propuste. Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju tražilo je snimke bezbednosnih kamera sa graničnih prelaza koje je prešao bivši premijer, policija radi na pronalaženju eventualnih pomagača, proveravaju se telefonski razgovori, Sudski savet sprovodi istragu da li je sudija zadužen za sprovođenje presude Krivičnog suda napravio propuste.

Međutim, bruka je pukla i biće teško da se amortizuje, bez obzira na to da li je Gruevski „pušten“ da pobegne ili je „uspeo“ da pobegne šestočlanom obezbeđenju koje mu je dodeljeno kao bivšem premijeru i koje je motrilo na njega danonoćno.

Tu ne pomaže ni što je ministar spoljnih poslova Mađarske pozvan u Skoplje, niti protestna nota upućena Mađarskoj i zahtev za izručenje Gruevskog na osnovu Evropske konvencije o ekstradiciji i Zakona o međunarodnoj saradnji kod krivičnih dela. I pored devastirane medijske scene, gromoglasne su reakcije razočarane javnosti, ljudi koji su mesecima pod plaštom „šarene revolucije“ protestovali na ulicama makedonskih gradova i vikali da „neće biti mira dok ne bude pravde“.

Iako su stotine stranica iz predmeta Gruevski po hitnom postupku prevedene na mađarski i ministarka pravde Renata Trenevska Deskoska u utorak najavila da će zahtev za ekstradiciju biti poslat bez obzira na to da li je Budimpešta već donela pozitivnu odluku o azilu, profesorka Mirjana Najčevska je izjavila da Makedonija ima veliki problem koji aktuelna vlast nema nameru ili nije sposobna da reši: „To je problem uspostavljanja vladavine prava, koje jedino može da osigura da se kriminal ne isplati.“

OBAVEŠTAJNA SPREGA: Aleksandar Dinevski, bivši obaveštajac i jedan od optuženih u brojnim kontroverznim procesima za dela počinjena u vreme dok je Gruevski bio premijer, gostujući na televiziji izjavio je da „Gruevski nije običan kriminalac, već simbol zla, koji je za vreme jedanaestogodišnje vladavine uspostavio diktatorski režim čije posledice još osećamo“, te da je sam čin bekstva „klasičan primer konzularnih operacija“ i da postoji „jasna sprega između makedonskih i mađarskih obaveštajaca“.

I jedan broj novinara i eksperata je izašao u javnost sa tvrdnjama da je reč o većoj geopolitičkoj igri sa dalekosežnim efektima za region i da je u njoj Gruevski tek moneta za potkusurivanje koja će biti potrošena kad joj dođe vreme. I pored decenijskog flertovanja autokratskih „blizanaca“ Gruevskog i Orbana i njihovih režima, žestokih protivnika evropskih vrednosti i normi, pojedini analitičari spekulišu da je u pitanju novi obračun „velikih“ unutar Evrope na balkanskom prostoru, ali i na relaciji EU–SAD–Rusija.

Mnogi poslovi povezuju Gruevskog i Orbana: sumnjivo funkcionisanje Telekoma Mađarska kao dugogodišnjeg monopoliste u Makedoniji; zataškavanje afere „flaša“ kada je na mađarskoj granici otkriveno 750.000 evra sakrivenih u flaši u službenom vozilu bivšeg makedonskog diplomate i direktora najjače medijske kompanije koja se nalazila pod kišobranom Gruevskog; ta afera je dovela do otkrivanja nove, ovog puta „špijunske“ afere, koju je potom takođe pojeo mrak; duboka investiciona penetracija kontroverznih mađarskih kompanija u jedan broj makedonskih medija osnovanih sumnjivim kapitalom sa Belizea ili sa Devičanskih ostrva, a koji su godinama bili megafon svih vlada Gruevskog i koji su širili govor mržnje i javnog lična usmeren ka neistomišljenicima.

„Dojče Vele“ je objavio saopštenje Ev­-rop­ske partije Zelenih u kome se kaže da je „premijer Orban genije kada je reč o pronalaženju novih načina da se izigra vladavina prava. Njegov poslednji „uspeh“ da primi kriminalca iz Makedonije kao izbeglicu je u suprotnosti sa antiizbegličkim zakonima koje je sam uveo. Optužujući Orbana za cinizam i pokušaj stvaranja tenzija na Balkanu, Zeleni tvrde da od Orbanovog ponašanja „niko nema koristi osim ruskog predsednika Putina, koji je užasnut svakim korakom koji makedonska nacija pravi ka uključivanju u evroatlantsku zajednicu“.

Prema portalu politiko.eu koji citira neimenovanog predstavnika Stejt departmenta, Gruevski treba da odgovara pred makedonskim pravosudnim sistemom a procesi protiv njega treba da se sprovedu do kraja.

Uspon i pad Gruevskog

Nikola Gruevski, ekonomista i bivši ministar finansija, postao je premijer 2006. godine uz podršku međunarodnog faktora sa ciljem da kao tehnokrata reformiše Makedoniju i VMRO-DPMNE u modernu, desnu, konzervativnu partiju.

Prve dve godine je učvršćivao vlast u partiji i u vladi, da bi od 2008. vladao Makedonijom maltene sam uz podršku rođaka i poslušnika u „tender-koaliciji“ sa albanskom Demokratskom unijom za integraciju, kojoj se prema dogovoru o podeli plena nije mešao u praktikovanje vlasti.

Nemilosrdno se obračunavao sa neistomišljenicima i političkim protivnicima, sproveo je monstruozni projekat građenja „novog nacionalnog identiteta“ koji je simbolizovalo „Skoplje 2014“, narušio tako međunacionalne odnose u Makedoniji i odnose sa međunarodnom zajednicom, i tako blokirao kompromis sa Grčkom o ustavnom imenu Makedonije. Umesto reforme, doneo je populizam, njegov VMRO-DPMNE je danas gotovo neobjašnjiva mešavina leve i desne ideologije, više antizapadno nego proruski orijentisana, sa jedinim ciljem da se izbegne sudski rasplet mnogobrojnih slučajeva koje Specijalno javno tužilaštvo vodi protiv doskorašnjeg rukovodstva partije i države.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Papa Lav XIV

Katoličanstvo

07.septembar 2025. M. L. J.

Vatikan proglašava svetim „Božijeg influensera“

Papa Lav XIV u nedelju, 7. septembra, na Trgu svetog Petra u Vatikanu svečano proglašava svetim Karla Akutisa, italijanskog dečaka koji je 2006. preminuo od leukemije sa 15 godina

Grčka

05.septembar 2025. Kaki Bali / DW

Grčka se „čisti“ od ilegalnih migranata: Deportacija ili zatvor

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon letnje pauze bio je o ilegalnoj imigraciji. Novim zakonom rigoroznije će se sankcionisati ilegalni boravak migranata u toj zemlji

Zemljotres u Avganistanu

Hronika

04.septembar 2025. M.S.

Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi

U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640

Portugal

04.septembar 2025. I.M. / T.S.

Portugal: 16 poginulih zbog nesreće u Lisabonu, tužilaštvo pokrenulo istragu

Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera

Skandalozna odluka vlasti američke države

04.septembar 2025. I.M.

Florida ukida obavezno vakcinisanje, stručnjaci upozoravaju na posledice

Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure