img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Makedonija – Bekstvo bivšeg premijera

Složna braća

21. novembar 2018, 20:45 Siniša Stanković
fotografije: ap
Copied

Kao da su se Edi Rama, Milo Đukanović, Aleksandar Vučić i Viktor Orban prepoznali u zlom usudu koji je strefio kolegu Nikolu Gruevskog, pa su mu pomogli da utekne "montiranim procesima izdajničke vlasti" u Makedoniji

Za „Vreme“ iz Skoplja

Posle spektakularnog bekstva iz Makedonije pravosnažno osuđeni bivši premijer Nikola Gruevski je dobio politički azil u Mađarskoj jer se navodno kod kuće protiv njega vodi montiran politički proces. Tu odluku je, prema navodima makedonskih medija, donela centralna kancelarije Biroa za imigraciju i azil u Budimpešti.

…i V. Orban

Za nekoga ko je upućen u makedonsko-mađarske odnose to i nije tako iznenađujuće, jer je vlast na čijem je čelu bio Gruevski mađarskom „reformatoru“ Viktoru Orbanu još pre pet godina dodelila Orden za zasluge zbog „afirmacije međunarodnog ugleda i položaja Makedonije“.

Sa druge strane, odnos susednih zemalja prema „junačkom“ bekstvu Gruevskog, zatvaranje očiju ili aktivno učešće u njihovoj vlasti, dosta govori o situaciji u regionu. Tri članice NATO-a – Crna Gora, Albanija, Mađarska – i Srbija koja je članica Partnerstva za mir direktno su delovale protiv vlade Zorana Zaeva koja bi sledeće godine trebalo da uvede Makedoniju u zapadnu vojnu alijansu.

BRATSKA POMOĆ: Bekstvo Gruevskog, koji je 9. novembra trebalo da se javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne u predmetu „Tenk“ (nabavka mercedesa vrednog 600.000 evra), može da se posmatra kao svojevrsni pokazatelj dobre saradnje u balkanskom komšiluku. Osuđeni makedonski državljanin kome je oduzet makedonski pasoš je sa ličnom kartom ili nekom mađarskom putnom ispravom prešao u Albaniju Edija Rame, odatle u Crnu Goru neprikosnovenog vladara Mila Đukanovića, pa u Srbiju Aleksandra Vučića kroz koju je „brat iz Makedonije“ sproveden do „bratske Mađarske“ da bi se spasao od „izdajničke vlasti“ Zorana Zaeva.

Na društvenim mrežama se naklapalo da je Gruevski pobegao preobučen u ženske haljine, nazivali su ga „pobeguljom“ i „Zonom Zamfirovom“, tvrdilo se da je bio pod „zaštitom četničkih bajoneta“, da ga je sprovela nezainteresovana srpska policija koja po zakonu, jelte, nije smela da ga kidnapuje.

Predsednik Vučić je izjavio da Srbija nije mogla nikako drugačije da postupi, jer da je Gruevski bio priveden bez međunarodne poternice to bi bilo kidnapovanje. Tako je uz malu pomoć prijatelja osuđenik Gruevski izbegao zatvor zaboravivši sve vatrene govore, obećanja i zakletve na patriotizam, biblijsku Makedoniju, čast i poštenje.

KORUPCIJA I NASILJE: Pošto sudski dostavljač u Skoplju tri puta nije uspeo da mu uruči nalog za odsluženje zatvorske kazne, Gruevskog je 12. novembra konačno i policija potražila kod kuće. Prekasno. On se sutradan posle putešestvija kroz tri države javio preko Fejsbuka iz Mađarske saopštivši da traži politički azil. Nekoliko časova nakon toga makedonski MUP je raspisao međunarodnu poternicu, da bi se zatim redom oglasile vlasti Albanije, Crne Gore, Srbije i Mađarske.

I dok su objavu Gruevskog na Fejsbuku o bekstvu i zatraženom azilu lajkovale hiljade njegovih pristalica, njegovi najbliži saradnici koje je ostavio na cedilu i protiv kojih se takođe vode sudski procesi biće da nisu bili oduševljeni njegovim postupkom.

Gruevski je s pravom uplašen, jer zna da su tačne ocene Saveta Evrope i Evropske komisije o katastrofalnom stanju u makedonskom pravosuđu koje za jedanaest godina njegove vladavine nije sprovelo ni delić najavljenih reformi. Sada mu nije strana pomisao da bi dobar deo sudija koje su sudile po diktatu njegovih vlada sada mogao da pokuša da se prestrogim presudama protiv nove opozicije dodvori novoj vlasti.

Razlozi za bojazan za ishod ostalih suđenja su opravdani, jer je Gruevski optužen za teška krivična dela kao što je naređenje njemu podređenom ministru da „disciplinuje biznismena“ koji je napustio koalicione redove i priključio se opoziciji tako što će izdati nalog za bespravno rušenje njegovog privatnog objekta; ili zbog toga što je naložio fizički obračun sa političkim protivnikom, jednim od retkih opozicionih gradonačelnika skopske opštine Centar; ili zbog nezakonitog finansiranja kampanje njegove partije VMRO-DPMNE, itd. Najdublji trag u javnosti su ostavili afera prisluškivanja, nameštanje izbora i navodno nameštanje tendera za izgradnju auto-puta, afera koja još nije rasvetljena.

Da apsurd bude veći, makedonski mediji su preneli izjavu šefa kabineta Viktora Orbana u kojoj se kaže da se pri odluci o davanju azila Nikoli Gruevskom mora voditi računa o uslovima u makedonskim zatvorima, u kojima su godinama čamili njegovi politički protivnici, novinari ili pripadnici bezbednosnih službi i državnih agencija. Dakle oni koji su se otrgli kontroli „familije“: njegovom bratu od ujaka Saši Mijalkovskom, koji je prema navodima medija postao jedan od najbogatijih ljudi u državi dok je bio neprikosnoveni šef Uprave za bezbednost i kontraobaveštajni rad; ili bivšem ministru finansija Zoranu Stavreskom, koji je venčani kum Gruevskog.

BRUKA ZA VLAST: I dok Balkan bruji o bekstvu Gruevskog, u Makedoniji je, sudeći po vlastima, stanje redovno: nema ostavki, niko nije preuzeo odgovornost za očigledne bezbednosne propuste. Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju tražilo je snimke bezbednosnih kamera sa graničnih prelaza koje je prešao bivši premijer, policija radi na pronalaženju eventualnih pomagača, proveravaju se telefonski razgovori, Sudski savet sprovodi istragu da li je sudija zadužen za sprovođenje presude Krivičnog suda napravio propuste.

Međutim, bruka je pukla i biće teško da se amortizuje, bez obzira na to da li je Gruevski „pušten“ da pobegne ili je „uspeo“ da pobegne šestočlanom obezbeđenju koje mu je dodeljeno kao bivšem premijeru i koje je motrilo na njega danonoćno.

Tu ne pomaže ni što je ministar spoljnih poslova Mađarske pozvan u Skoplje, niti protestna nota upućena Mađarskoj i zahtev za izručenje Gruevskog na osnovu Evropske konvencije o ekstradiciji i Zakona o međunarodnoj saradnji kod krivičnih dela. I pored devastirane medijske scene, gromoglasne su reakcije razočarane javnosti, ljudi koji su mesecima pod plaštom „šarene revolucije“ protestovali na ulicama makedonskih gradova i vikali da „neće biti mira dok ne bude pravde“.

Iako su stotine stranica iz predmeta Gruevski po hitnom postupku prevedene na mađarski i ministarka pravde Renata Trenevska Deskoska u utorak najavila da će zahtev za ekstradiciju biti poslat bez obzira na to da li je Budimpešta već donela pozitivnu odluku o azilu, profesorka Mirjana Najčevska je izjavila da Makedonija ima veliki problem koji aktuelna vlast nema nameru ili nije sposobna da reši: „To je problem uspostavljanja vladavine prava, koje jedino može da osigura da se kriminal ne isplati.“

OBAVEŠTAJNA SPREGA: Aleksandar Dinevski, bivši obaveštajac i jedan od optuženih u brojnim kontroverznim procesima za dela počinjena u vreme dok je Gruevski bio premijer, gostujući na televiziji izjavio je da „Gruevski nije običan kriminalac, već simbol zla, koji je za vreme jedanaestogodišnje vladavine uspostavio diktatorski režim čije posledice još osećamo“, te da je sam čin bekstva „klasičan primer konzularnih operacija“ i da postoji „jasna sprega između makedonskih i mađarskih obaveštajaca“.

I jedan broj novinara i eksperata je izašao u javnost sa tvrdnjama da je reč o većoj geopolitičkoj igri sa dalekosežnim efektima za region i da je u njoj Gruevski tek moneta za potkusurivanje koja će biti potrošena kad joj dođe vreme. I pored decenijskog flertovanja autokratskih „blizanaca“ Gruevskog i Orbana i njihovih režima, žestokih protivnika evropskih vrednosti i normi, pojedini analitičari spekulišu da je u pitanju novi obračun „velikih“ unutar Evrope na balkanskom prostoru, ali i na relaciji EU–SAD–Rusija.

Mnogi poslovi povezuju Gruevskog i Orbana: sumnjivo funkcionisanje Telekoma Mađarska kao dugogodišnjeg monopoliste u Makedoniji; zataškavanje afere „flaša“ kada je na mađarskoj granici otkriveno 750.000 evra sakrivenih u flaši u službenom vozilu bivšeg makedonskog diplomate i direktora najjače medijske kompanije koja se nalazila pod kišobranom Gruevskog; ta afera je dovela do otkrivanja nove, ovog puta „špijunske“ afere, koju je potom takođe pojeo mrak; duboka investiciona penetracija kontroverznih mađarskih kompanija u jedan broj makedonskih medija osnovanih sumnjivim kapitalom sa Belizea ili sa Devičanskih ostrva, a koji su godinama bili megafon svih vlada Gruevskog i koji su širili govor mržnje i javnog lična usmeren ka neistomišljenicima.

„Dojče Vele“ je objavio saopštenje Ev­-rop­ske partije Zelenih u kome se kaže da je „premijer Orban genije kada je reč o pronalaženju novih načina da se izigra vladavina prava. Njegov poslednji „uspeh“ da primi kriminalca iz Makedonije kao izbeglicu je u suprotnosti sa antiizbegličkim zakonima koje je sam uveo. Optužujući Orbana za cinizam i pokušaj stvaranja tenzija na Balkanu, Zeleni tvrde da od Orbanovog ponašanja „niko nema koristi osim ruskog predsednika Putina, koji je užasnut svakim korakom koji makedonska nacija pravi ka uključivanju u evroatlantsku zajednicu“.

Prema portalu politiko.eu koji citira neimenovanog predstavnika Stejt departmenta, Gruevski treba da odgovara pred makedonskim pravosudnim sistemom a procesi protiv njega treba da se sprovedu do kraja.

Uspon i pad Gruevskog

Nikola Gruevski, ekonomista i bivši ministar finansija, postao je premijer 2006. godine uz podršku međunarodnog faktora sa ciljem da kao tehnokrata reformiše Makedoniju i VMRO-DPMNE u modernu, desnu, konzervativnu partiju.

Prve dve godine je učvršćivao vlast u partiji i u vladi, da bi od 2008. vladao Makedonijom maltene sam uz podršku rođaka i poslušnika u „tender-koaliciji“ sa albanskom Demokratskom unijom za integraciju, kojoj se prema dogovoru o podeli plena nije mešao u praktikovanje vlasti.

Nemilosrdno se obračunavao sa neistomišljenicima i političkim protivnicima, sproveo je monstruozni projekat građenja „novog nacionalnog identiteta“ koji je simbolizovalo „Skoplje 2014“, narušio tako međunacionalne odnose u Makedoniji i odnose sa međunarodnom zajednicom, i tako blokirao kompromis sa Grčkom o ustavnom imenu Makedonije. Umesto reforme, doneo je populizam, njegov VMRO-DPMNE je danas gotovo neobjašnjiva mešavina leve i desne ideologije, više antizapadno nego proruski orijentisana, sa jedinim ciljem da se izbegne sudski rasplet mnogobrojnih slučajeva koje Specijalno javno tužilaštvo vodi protiv doskorašnjeg rukovodstva partije i države.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Hipp

Dečja hrana

21.april 2026. David El / DW

„Hipp“ hrana za bebe: U tri zemlje pronađen otrov za pacove

U Austriji, Češkoj i Slovačkoj pronađene su teglice dečje hrane sa otrovom za pacove, a nemački proizvođač Hipp saopštava da je reč o pokušaju ucene. Policija traga za nepoznatim počiniocem, dok su nadležne službe pokrenule hitne mere zaštite potrošača

Predsednik SAD

SAD

21.april 2026. N. M.

Mogu li demokrate da smene Trampa zbog „narušenog zdravlja“

Demokratska stranka u SAD sve otvorenije razmatra opciju da se predsednik Donald Tramp smeni pozivanjem na 25. amandman, nakon niza spornih izjava i poteza

SAD ekonomija

SAD

21.april 2026. Angela Gepfert / DW

Presuda bez presedana: Vrhovni sud naložio povraćaj „Trampovih carina“

U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi

Donald Tram pred mikrofonom u Beloj kući

SAD i Iran

20.april 2026. N. M.

Da li su Trampove reči proteklih dana najava ratnog zločina

Američki predsednik Donald Tramp ponovo preti Iranu da će bombardovati mostove i elektrane u slučaju da ne dođe do trajnog primirja na mirovnim pregovorima, ali i zbog novog zatvaranja Ormuskog moreuza

Bugarska

Bugarska

20.april 2026. David Frehes (DW)

Šta smera Rumen Radev kome spočitavaju bliskost sa Rusijom

Rumen Radev, pobednik parlamentarnih izbora u Bugarskoj, ima priliku da prekine niz vanrednih izbora i hroničnu političku krizu u ovoj državi. Zamera mu se navodna bliskost Moskvi

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure