img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Šareni svet

13. oktobar 2010, 19:06 Aleksandar Ćirić
Copied

Koreni "evropske" ili "zapadne" demokratije traže se u staroj Grčkoj, nasuprot "azijskoj" tradiciji samovlašća i despotije

Kad malo bolje pogledate na globus ili u atlas, Evropa je tek privezak na zapadnom kraju azijskog kontinenta. Po jednom tumačenju, ime Evropa i znači „Zapad“, kao što ime Azije u osnovi znači „Istok“, odakle nam svakog jutra Sunce izlazi.

U grčkoj mitologiji, Evropa je jedna od tri hiljade nimfi Okeanida ili je feničanska princeza koju je Zevs, prerušen u bika, zaveo i odneo na Krit, gde je rodila Minosa, Radamanta i Sarpedona, vladare koji su zbog svoje pravičnosti u Podzemlju zaduženi da sude pokojnicima.

Za Homera, Evropa je mitska kraljica Krita, a kao naziv teritorije – najpre za kontinentalnu Grčku, potom i za krajeve severno od nje – Evropa se pojavljuje tek oko 500. godine p.n.e. a obuhvata sve od Grčke na sever do mitske Hiperboreje, zemlje srećnih naroda iz kojih stiže ćilibar, i na zapad do Kalajnih ostrva (današnja Velika Britanija i Irska).

Koreni „evropske“ ili „zapadne“ demokratije traže se u staroj Grčkoj, nasuprot „azijskoj“ tradiciji samovlašća i despotije. Kako god bilo i koliko god stvarna bila, ta razlika je tokom istorije uticala na formiranje onog što nazivamo Evropom, a njeni sukobi i nerazumevanje s Azijom i danas traju.

Genetička istraživanja u poslednjih četrdesetak godina pokazala su da je neolitsko stanovništvo Evrope poreklom iz južne Azije, a arheološka i lingvistička da su talasi naroda koji naseljavaju Evropu najverovatnije stigli iz jugozapadne Azije. Zajednice koje proizvode a ne sakupljaju hranu šire se preko Anadolije (današnja Turska) i severne Grčke na Balkan i jugoistočnu Evropu. Sa sobom donose već odomaćene žitarice, mahunarke, svinje, koze, ovce i goveda. Arheolozi se slažu u oceni da je ta neolitska „evropska“ kultura, za razliku od prethodnih i potonjih, bila homogenija i jedinstvenija na celom području kojim se širila sve do oko 3500. godine stare ere, da bi trajala još oko 15 vekova.

Rimljani su, pre no što će postati najveća sila ondašnjeg sveta, najpre morali da osvoje Italiju i Grčku. Tek posle toga okrenuli su se Evropi: Galiji (Francuskoj), Španiji, Britaniji i Germanima. Kasnije, svoju imperiju raširili su na sve obale Mediterana, zapadnu Aziju i Balkan. Prema severnoj i istočnoj Evropi – osim Trajanovog kratkotrajnog zauzimanja Dakije (Rumunija) – granicu je predstavljao Dunav. Iza granice – od Hadrijanovog zida protiv divljih Pikta u Britaniji do onih prema najudaljenijim istočnim državama, sve tamo do Indije i Kine – u zemlji je vladao mir, moglo se bezbedno putovati od Aleksandrije i Pergama do Lutecije (Pariza), Španije i Portugala, preći u Afriku i tamo, na primer, obići ruševine Kartagine. Svet je prekrivala mreža odličnih puteva koje će Evropa koristiti sve do pre dvesta godina, trgovcima je na raspolaganju bila brza i pouzdana poštanska služba, sistem garantnih pisama smanjivao je rizik poslovnih poduhvata, bogati turisti su krstarili svetom u paket-aranžmanima…

Moderna Evropa nastaje na ruševinama Zapadnog rimskog carstva posle velikih seoba naroda u petom veku i uspostavljanja malih varvarskih kraljevina koje su, stolećima kasnije, poželele da obnove Rimsko carstvo. Prvi „službeni“ kralj Evrope bio je Karlo Veliki, a njegovi naslednici okrenuli su se obnovi nekadašnje imperije, kao što je i Istočno rimsko carstvo, Vizantija, to dugo pokušavalo. Vizantijski imperatori, počev od Justinijana, ostali su zaslužniji kao čuvari evropskih kulturnih, pravnih i istorijskih temelja Evrope nego kao borci za teritorijalnu obnovu Rimske imperije.

Zapadna Evropa je vekovima pokušavala da se „vrati“ na istočne teritorije svog nastanka i, malo dalje ka istoku, Svetu zemlju i Jerusalim kao izvorište hrišćanstva. Deo tih pokušaja su i krstaški ratovi, od kojih je četvrti predstavljao katastrofu za Vizantiju. Krstaši – čiji je cilj bio Egipat – da bi venecijanskom duždu Enriku Dondoli platili pomorski prevoz, zaključili su kako će im mnogo više doneti pljačka savezničke prestonice Konstantinopolja nego neizvesno putovanje u Egipat. Ukratko, Konstantinopolis (Carigrad, Istanbul) u proleće 1204. godine razoren je gore i temeljitije nego što će to Turci uraditi 250 godina kasnije, uništavajući poslednje ostatke Rimske imperije.

Osim legendarnog blaga u zlatu, dijamantima, novcu, tkaninama, robovima, u Evropu su stigli i starogrčki rukopisi – originali Biblije, među ostalima – ali i znalci grčkog, za Evropu u to vreme zaista mrtvog jezika, i arapskog, na kom su sačuvani prepisi i komentari mnogih antičkih tekstova. Pa tako, osim što se hrišćanstvo podelilo na pravoslavno i katoličko, usput počinje i obnova Evrope.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajina, oruzje

Svet

21.novembar 2026. A.M.

Pregovori UN u Ženevi: Zabrani upotrebe „robota ubica“ protive se Rusija, SAD i Izrael

Pregovori u Ženevi završeni bez dogovora o zabrani autonomnih sistema naoružanja uprkos podršci gotovo 100 država. SAD, Rusija i Izrael usprotivili se obavezujućim pravilima

Džoana Jang

Svet

21.novembar 2026. A.M.

I Velika Britanija ima svoju Žizel Peliko: Zatvor zbog drogiranja i seksualnog zlostavljanja žene

Ženu u Velikoj Britaniji bivši suprug je godinama drogirao i izlagao seksualnom zlostavljanju. Slučaj Džoane Jang podseća na slučaj Žizel Peliko

protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure