img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Šareni svet

13. октобар 2010, 19:06 Aleksandar Ćirić
Copied

Koreni "evropske" ili "zapadne" demokratije traže se u staroj Grčkoj, nasuprot "azijskoj" tradiciji samovlašća i despotije

Kad malo bolje pogledate na globus ili u atlas, Evropa je tek privezak na zapadnom kraju azijskog kontinenta. Po jednom tumačenju, ime Evropa i znači „Zapad“, kao što ime Azije u osnovi znači „Istok“, odakle nam svakog jutra Sunce izlazi.

U grčkoj mitologiji, Evropa je jedna od tri hiljade nimfi Okeanida ili je feničanska princeza koju je Zevs, prerušen u bika, zaveo i odneo na Krit, gde je rodila Minosa, Radamanta i Sarpedona, vladare koji su zbog svoje pravičnosti u Podzemlju zaduženi da sude pokojnicima.

Za Homera, Evropa je mitska kraljica Krita, a kao naziv teritorije – najpre za kontinentalnu Grčku, potom i za krajeve severno od nje – Evropa se pojavljuje tek oko 500. godine p.n.e. a obuhvata sve od Grčke na sever do mitske Hiperboreje, zemlje srećnih naroda iz kojih stiže ćilibar, i na zapad do Kalajnih ostrva (današnja Velika Britanija i Irska).

Koreni „evropske“ ili „zapadne“ demokratije traže se u staroj Grčkoj, nasuprot „azijskoj“ tradiciji samovlašća i despotije. Kako god bilo i koliko god stvarna bila, ta razlika je tokom istorije uticala na formiranje onog što nazivamo Evropom, a njeni sukobi i nerazumevanje s Azijom i danas traju.

Genetička istraživanja u poslednjih četrdesetak godina pokazala su da je neolitsko stanovništvo Evrope poreklom iz južne Azije, a arheološka i lingvistička da su talasi naroda koji naseljavaju Evropu najverovatnije stigli iz jugozapadne Azije. Zajednice koje proizvode a ne sakupljaju hranu šire se preko Anadolije (današnja Turska) i severne Grčke na Balkan i jugoistočnu Evropu. Sa sobom donose već odomaćene žitarice, mahunarke, svinje, koze, ovce i goveda. Arheolozi se slažu u oceni da je ta neolitska „evropska“ kultura, za razliku od prethodnih i potonjih, bila homogenija i jedinstvenija na celom području kojim se širila sve do oko 3500. godine stare ere, da bi trajala još oko 15 vekova.

Rimljani su, pre no što će postati najveća sila ondašnjeg sveta, najpre morali da osvoje Italiju i Grčku. Tek posle toga okrenuli su se Evropi: Galiji (Francuskoj), Španiji, Britaniji i Germanima. Kasnije, svoju imperiju raširili su na sve obale Mediterana, zapadnu Aziju i Balkan. Prema severnoj i istočnoj Evropi – osim Trajanovog kratkotrajnog zauzimanja Dakije (Rumunija) – granicu je predstavljao Dunav. Iza granice – od Hadrijanovog zida protiv divljih Pikta u Britaniji do onih prema najudaljenijim istočnim državama, sve tamo do Indije i Kine – u zemlji je vladao mir, moglo se bezbedno putovati od Aleksandrije i Pergama do Lutecije (Pariza), Španije i Portugala, preći u Afriku i tamo, na primer, obići ruševine Kartagine. Svet je prekrivala mreža odličnih puteva koje će Evropa koristiti sve do pre dvesta godina, trgovcima je na raspolaganju bila brza i pouzdana poštanska služba, sistem garantnih pisama smanjivao je rizik poslovnih poduhvata, bogati turisti su krstarili svetom u paket-aranžmanima…

Moderna Evropa nastaje na ruševinama Zapadnog rimskog carstva posle velikih seoba naroda u petom veku i uspostavljanja malih varvarskih kraljevina koje su, stolećima kasnije, poželele da obnove Rimsko carstvo. Prvi „službeni“ kralj Evrope bio je Karlo Veliki, a njegovi naslednici okrenuli su se obnovi nekadašnje imperije, kao što je i Istočno rimsko carstvo, Vizantija, to dugo pokušavalo. Vizantijski imperatori, počev od Justinijana, ostali su zaslužniji kao čuvari evropskih kulturnih, pravnih i istorijskih temelja Evrope nego kao borci za teritorijalnu obnovu Rimske imperije.

Zapadna Evropa je vekovima pokušavala da se „vrati“ na istočne teritorije svog nastanka i, malo dalje ka istoku, Svetu zemlju i Jerusalim kao izvorište hrišćanstva. Deo tih pokušaja su i krstaški ratovi, od kojih je četvrti predstavljao katastrofu za Vizantiju. Krstaši – čiji je cilj bio Egipat – da bi venecijanskom duždu Enriku Dondoli platili pomorski prevoz, zaključili su kako će im mnogo više doneti pljačka savezničke prestonice Konstantinopolja nego neizvesno putovanje u Egipat. Ukratko, Konstantinopolis (Carigrad, Istanbul) u proleće 1204. godine razoren je gore i temeljitije nego što će to Turci uraditi 250 godina kasnije, uništavajući poslednje ostatke Rimske imperije.

Osim legendarnog blaga u zlatu, dijamantima, novcu, tkaninama, robovima, u Evropu su stigli i starogrčki rukopisi – originali Biblije, među ostalima – ali i znalci grčkog, za Evropu u to vreme zaista mrtvog jezika, i arapskog, na kom su sačuvani prepisi i komentari mnogih antičkih tekstova. Pa tako, osim što se hrišćanstvo podelilo na pravoslavno i katoličko, usput počinje i obnova Evrope.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mediji

14.септембар 2025. B. B.

Katastrofalan položaj novinara u Gazi

Osim straha za sopstvenu bezebednost, novinari u strahu i za živote voljenih, a palestinski su izloženi i gladi

Nepal

14.септембар 2025. B. B.

Nova premijerka Nepala: Odgovoriću na zahteve demonstranata za kraj korupcije

„Moramo da radimo u skladu sa razmišljanjem Generacije Z“, rekla je novoimenovana premijerka Nepala Sušila Karki

Energetika

14.септембар 2025. B. B.

Proizvodnja solarane energije u Centralnoj Evropi uvećana šest puta za pet godina

Leto 2025. posebno je izdvojilo Mađarsku, koja je u junu obezbedila čak 42 odsto električne energije iz solara

SAD

14.септембар 2025. B. B.

Otkazi zbog „ismevanja i odobravanja“ ubistva Čarlija Kirka na društvenim mrežama

Pit Hegset, ministar odbrane SAD, naredio je osoblju „da pronađe i identifikuje pripadnike vojske i svaku osobu povezanu sa Pentagonom, koja je ismevala ili je izgledalo da odobrava ubistvo Čarlija Kirka“

Donald Tramp predsednik SAD

Svet

13.септембар 2025. K. S.

Tramp spreman za nove sankcije Rusiji kad ih uvedu NATO članice

„Spreman sam da preduzmem znatne sankcije protiv Rusije od trenutka kada NATO zemlje to budu takođe odlučile i kada sve NATO zemlje budu prekinule da kupuju naftu od Rusije“, napisao je Tramp

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure