
Migracije
Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće
Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?
foto: ap
U Makedoniji vlada postprotestno razočaranje. Nezadovoljstvo građana ponovo ne dopire do državnih institucija, sa ulica se preselilo na društvene mreže gde čeka priliku da ponovo preplavi zemlju na talasu nekih novih demonstracija
Za „Vreme“ iz Skoplja
Pre samo tri godine, 21 odsto građana Makedonije redovno je učestvovalo u protestima na ulicama većih gradova, u do tada neviđenom građanskom buntu i masovnoj artikulaciji nagomilanog nezadovoljstva u nezavisnoj Makedoniji. Ti protesti su postali poznati kao „Šarena revolucija“ zbog bojenja objekata državnih institucija i spomenika kontroverznog projekta „Skopje 2014“, basnoslovno skupe ideje o stvaranju nove nacionalne svesti.
Kao posledica stanja u državi kojom je od 2006. vladao nedodirljivi režim premijera Nikole Gruevskog i njegovog brata od ujaka i čelnika tajne službe Saše Mijalkova, uz opadanje poverenja u državne institucije počeo je da buja građanski aktivizam i da se ređaju demonstracije nezadovoljnika: od srednjoškolaca i njihovih profesora, honoraraca u raznim oblastima, preko studenata i univerzitetskih profesora i novinara, do sve brojnijih „običnih“ građana koje su nepravda, afere i nerazjašnjeni smrtni slučajevi gurnuli u političke procese.
Tada opoziciona SDSM je iskoristila šansu i energiju građanskog nezadovoljstva i kao jedini realni suparnik VMRO-DPMNE se na parlamentarnim izborima 2016. vratila na vlast.
POSTREVOLUCIONARNO OTREŽNJENJE: Posle pobede izvojevane na ulicama, uz redovne opstrukcije predsednika Đorga Ivanova, duh „Šarene revolucije“ kao da je brzo izvetrio iz svih pora sistema. Sudske „španske serije“ u kojima su se konfrontirali Specijalno javno tužilaštvo i „Svarovski-sudstvo“ (nazvano tako zbog potplaćivanja sutkinje u jednom slučaju nakitom tog brenda), doživele su neslavan kraj bekstvom bivšeg premijera Nikole Gruevskog u „prijateljsku Mađarsku“ kao u nekom bolivudskom filmu.
Autor ovih redova je sav ponosan, koliko juče, pisao da je „njegova Makedonija – šarena“, sve dok nije pocrveneo od stida i besa što je još jednom iskorišten dobro poznatim tapkaroškim metodama svih vlasti, pa i ove koja se zvanično diči duginim bojama i umesto čitavu jednu deceniju sanjanog šarenila, shvata da klot crna slika Makedonije iz perioda VMRO-DPMNE polako ali sigurno postaje ponovo jednobojna, nešto svetlija, ali ipak sivo-mutna.
U Makedoniji vlada zatišje. Iza prividnog spokoja na medijski glatkoj površini aktuelne vlade, ili iza obamrlosti sve ređih medija, „na putu ka Evropi“ krije se duboki nemir zbog neuspostavljanja pravne države i nezadovoljstvo izneverenih idealista koji su mesecima te 2016. „Svakoga dana u šest!“, mirno hodali ulicama makedonskih gradova i verovali u ideje „Šarene revolucije“. Nadali su se da će posle „rušenja režima hemijskom olovkom“ uistinu nastupiti „jedno društvo za sve“ i da će konačno „doći život“.
Politika se tako sa makedonskih ulica ponovo preselila na društvene mreže, na kojima je sve dozvoljeno i koje su svakodnevno usijane lažnim vestima, jezikom mržnje, šovinizmom, ali i aferama i skandalima nove vlasti.

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve