Još nema istrage o mućkama Ive Sanadera s Hypo-Alpe Adria bankom, sve dok ne stignu istražni materijali iz Austrije, za hrvatske vlasti cela je priča tek "hipoteza"
Odbjegli premijer Ivo Sanader ovih dana papagajski ponavlja rečenicu: „Sve ću vas tužiti!“ i tvrdi da ništa nije istina od onoga što ovih dana kulja iz austrijske i njemačke štampe o njegovoj ulozi u sumnjivim poslovima s Hypo Alpe-Adria bankom i 800.000 njemačkih maraka koje je, navodno, stavio u svoj džep zbog posredovanja u poslovanju te banke.
Javnost, s druge strane, nagađa da bi se ustuknuli premijer mogao pokušati vratiti u saborske klupe, u isti onaj Sabor kojega nije udostojio jedne jedine riječi objašnjenja svoje ostavke. Tako bi si priskrbio zastupnički imunitet i bar za neko vrijeme odložio moguće razgovore s istražnim organima. Tako, barem, nagađa čaršija. S druge strane, ministar policije Tomislav Karamarko na pitanje o hrvatskoj istrazi skandala s Hypo bankom kaže: „Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije. Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo. Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati. U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama“, te negira da su silne afere koje su posljednjih mjeseci isplivale na površinu posljedica odlaska Sanadera s premijerskog položaja, te kaže da istrage time nisu uvjetovane, ali da one „očito vremenski koincidiraju u svom najizvršnijem smislu u određenom stupnju radnji“, te da MUP „ne radi prema načelu spontanog, slučajnog ‘okidača’“.
TEK JEDNA AFERA U NIZU: Činjenica jest da su afere – jedna za drugom – otvorene nakon Sanaderovog odlaska, ali je činjenica i to da je priču o Sanaderovim sumnjivim aranžmanima s Austrijancima i njihovom bankom još 1995. godine objavio Ivica Đikić (danas glavni urednik riječkog „Novog lista“) u „Feral Tribuneu“ i da nadležni nisu pokrenuli istragu o tome, kao što nisu istraživali niti jednu od ranijih afera u kojima je Sanader imao glavnu ulogu: skupi satovi na njegovoj ruci, iseljavanje stanara iz kuće koje se dočepao, nelegalni otkazi nehrvatima u Splitskom narodnom kazalištu na početku karijere…
Sanaderova izabrana nasljednica, premijerka Jadranka Kosor, distancirala se od svog bivšeg šefa, jednako kao što se – pritisnuta aferama u graditeljstvu – distancira i od ministra Božidara Kalmete, korak po korak, ali javnost očekuje i neke konkretne poteze, istrage, hapšenja odgovornih i lopova i pljačkaša. To izostaje, bar kad su oni najviši posrijedi, iako – po onoj narodnoj – od glave riba smrdi.
U nezgodno su vrijeme otvorene brojne afere. Slijede predsjednički izbori (27. decembar) i još je u toku kampanja u kojoj 12 kandidata ne štede jedni druge, a poneki niti Kosoričinu Vladu i HDZ. Koliko je bespoštedna borba za predsjednički tron govori i to da je SDP-ov kandidat Ivo Josipović dospio do rodne kuće Franje Tuđmana – tog falsifikata sa zlatnim slavinama i građanskim namještajem – u Velikom Trgovišću, da je Andrija Hebrang nabacio janjeću kožu, da Milan Bandić na koljenima puzi oko spomenika poginulima iz HVO-a u susjednoj državi, da obitelj kandidata Miroslava Tuđmana u pojedinim medijima glumi smjernost i siromaštvo… Pristojnosti i kompetencije ne manjka jedino Vesni Pusić, koja je, međutim, u startu proglašena gubitnicom.
ŠAMAR DRŽAVNOM TUŽIOCU: Svih ovih godina afere su uglavnom zataškavane i vlast je, predvođena bivšim premijerom Sanaderom, uporno gurala dalje po svome, po babi i po stričevima: zapošljavala rodijake, pljačkala i otimala i siromašila svoje građane. Ova nova priča sa Sanaderom i njegovom nezajažljivošću njegovoj nasljednici i HDZ-u pala je u najnezgodnijem trenutku i s neočekivane strane: iz inozemstva. Jedno je kad glumiš da radiš nešto u vlastitoj kući, pa zamajavaš svoje građane, a sasvim drugo kad ozbiljne optužbe stignu izvana, u ovom slučaju iz bliske Austrije, pa čak i guverner Željko Rohatinski progovori o Sanaderovim pritiscima koje je trpio u vrijeme mućki s austrijskom i ostalim bankama.
Dok MUP čeka „materijale iz Austrije“ kako bi eventualno reagirao, HDZ je opalio šamarčinu prvom hrvatskom tužiocu Mladenu Bajiću. Možda je to upozorenje da ne „talasa“? Prvi puta, naime, otkako Hrvatski sabor imenuje predstavnike Državnog odvjetničkog vijeća, saborski Odbor za pravosuđe nije podržao Bajićeve prijedloge, te je od šest predloženih tužilaca odabrao samo dva, ali je zato u to najviše tužilačko tamošnje tijelo imenovana Višnja Lončar (usprkos izostanku iole značajnije podrške kolega tužilaca), navodno bliska Vladimiru Šeksu, upamćena po progonu tadašnjih feralovaca Viktora Ivančića i Marinka Čulića zbog teksta „Kosti u mikseru“ 1996. godine, iz vremena kad se pokojnik Tuđman još zanosio idejom da će postati novi Franko i izmiješati kosti jasenovačkih žrtava i njihovih dželata.
Na potezu su Austrijanci; čini se da jedino njihovi nadležni organi mogu natjerati hrvatsku stranu da nešto ipak poduzme u rasplitanju (samo jedne od) korupcionaških afera koje cijeli niz godina upropaštavaju Hrvatsku, materijalno, ali još više i značajnije moralno.
Još u novembru 2006. generalni direktor koruške Hypo Alpe-Adria Grupe (HAAG) Volfgang Kulterer dao je nalog privatnom detektivu Ditmaru Gugenbihleru da istraži poslovne partnere Hypo banke u Hrvatskoj, prenose austrijski mediji. U izveštaju stoji: „Ovde smo upali u osinje gnezdo, stvar toliko smrdi da je prekasno za sve.“ Sledeće godine je bavarska banka BayernLB kupila dve trećine HAAG-a.
Državno tužilaštvo nemačke pokrajine Bavarske pozvalo je Gugenbihlera na razgovor, i tom prilikom je trebalo da preda dokumente u kojima su zabeleženi rezultati njegove istrage. U analizi još 2006. godine osvetljena su raznorazna čudna poslovanja u Hrvatskoj, kao što je ugovor sa bivšim generalom Vladimirom Zagorcem vredan 300 miliona evra, koje je hrvatska Hypo banka na kraju morala da otpiše.
Navodi se da, pored ostalog, Hypo lizing u Hrvatskoj panično pokušava da proda 16 jahti ukupne vrednosti oko sedam miliona evra, koje jedva da su korišćene, a čiji vlasnici ne mogu da otplaćuju rate. Bio bi uspeh ako bi Hypo mogao da ih sada proda za tri miliona evra.
Hrvatska Narodna banke se, kako tvrde nemački mediji, u početku odlučno protivila preuzimanju hrvatske Hypo banke od strane bavarske BayernLB, u okviru kupovine većinskih akcija HAAG-a sa centralom u Klagenfurtu, glavnom gradu austrijske pokrajine Koruške. Argument Narodne banke Hrvatske bio je da su poslovi Hypo banke u Hrvatskoj mutni i da je BayernLB još ranije kupila Riječku banku, koja je posle neuspelih špekulacija sa devizama propala, pa su je Bavarci, umesto da je saniraju, 2002. godine pustili niz vodu, te je Hrvatska navrat-nanos morala da uzme kredite u visini od oko 90 miliona evra i da je spasava.
Kako tvrdi nemački Süddeutsche Zeitung, bivši premijer Bavarske Edmund Štojber je onda pritisnuo „svog dobrog prijatelja“ i kolegu Ivu Sanadera, da on pritisne guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, bez čije saglasnosti posao nije mogao da se završi, da pristane na preuzimanje hrvatske Hypo banke. Štojber je tada zapenio da negativan odgovor „ugrožava dobre odnose između Bavarske i Hrvatske“, te je indirektno pretio da bi Bavarska mogla da obustavi podršku koju je do tada pružala Hrvatskoj za pridruživanje Evropskoj uniji. Rohatinski je na kraju popustio kada je BayernLB odobrila dokapitalizaciju hrvatske Hypo banke u visini od 41,1 milion evra. Oba premijera koja su kumovala preuzimanju hrvatske Hypo banke više nisu na vlasti. I ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije i državna tužilaštva Bavarske i Hrvatske ispituju ceo slučaj. Bavarsku je avantura sa HAAG-om koštala 3,7 milijardi evra, Austriju takođe više milijardi evra. Koliki će biti račun u Hrvatskoj, još se ne zna.
A. I.
U Španiji će u četvrtak biti izvršena eutanazija 25-godišnje žene koja je bila žrtva porodičnog i seksualnog zlostavljanja. Slučaj je podelio javnost, a Noelija Kastiljo Ramos, posle pokušaja samoubistva, godinama je čekala odobrenje eutanazije
Napad SAD i Izraela na Iran uspeo je ono što je retko kojem sukobu “pošlo za rukom” – ubijeni su brojni verski i politički lideri Teherana, dok civile više niko ne broji. Svetsko tržište nafte se raspalo, a zauvek je izbrisan decenijama građen osećaj sigurnosti u bogatim petro-monarhijama Zaliva. Izraelu nije svejedno jer iranske rakete i dronovi sve češće prolaze kroz njegovu protivvazduhoplovnu odbranu. Tramp se ponovo posvađao sa saveznicima iz NATO, koje je optužio za kukavičluk, a u par navrata je proglasio pobedu dok rakete i dronovi samoubice u rojevima lete u oba smera, u tri smene. I sve to za samo 23 dana rata! Nije malo
Južno od Johanesburga kuca industrijsko srce Južnoafričke Republike. Ovaj region je decenijama nosio ekonomiju zemlje i borio se protiv aparthejda. Danas su radinici ostavljeni na ulici birajući da li da se leče ili da jedu
Iako je Kvinsi Adams imao uticaja, Monro je taj koji je dao poslednji pečat načelu neintervencije, nemešanja u poslove zemalja na Zapadnoj hemisferi, kao i stavovima protiv kolonizacije i rekolonizacije, te uzimanju sudbine obe Amerike u ruke Amerikanaca
Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa
Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
