img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat Rusije i Ukrajine

Sada se i Belgorod budi i leže u strahu

10. januar 2024, 12:09 DW
Foto: Russia Emergency Situations Ministry telegram channel via AP
Copied

U ruskom Belgorodu, blizu ukrajinske granice, svakodnevno padaju bombe. Najjači raketni napad do sada dogodio se krajem decembra kada je poginulo 25 ljudi, a ranjeno više od 100. Stanovnici, opisujuću raspoloženje u Belgorodu, kažu da je "grad utonuo u žalosnu tišinu"

Ruske vlasti evakuisale su prvih 300 stanovnika Belgoroda u susedne gradove nakon što je grad ponovo bio izložen granatiranju iz Ukrajine. Belgorod sa oko 350.000 stanovnika na rusko-ukrajinskoj granici meta je ukrajinskih napada skoro svakog dana već oko dve nedelje. To je odgovor na pojačane ruske napade u Ukrajini, prenosi DW.

Najjači raketni napad do sada na centar grada Belgoroda dogodio se 30. decembra 2023. Poginulo je 25 ljudi, među kojima i četvoro dece. Više od 100 drugih ljudi je ranjeno. Moskva naglašava da u centru Belgoroda nije bilo vojnih objekata i da se radilo o ciljanom napadu na civilnu infrastrukturu.

Ukrajinska vojska je, s druge strane, nezvanično izjavila, a prema pisanju medija, da je napad bio usmeren na ruske vojne objekte, ali da su geleri pali u centar Belgoroda zbog „fatalne greške“ u radu ruskog sistema protivvazdušne odbrane.

Stanovništvo je bilo iznenađeno

Dan ranije, 29. decembra, deset regiona Ukrajine bilo je izloženo širokom raketnom napadu Rusije. Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 40 ljudi je poginulo, a najmanje 150 ranjeno. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ukrajinski gradovi gotovo svakodnevno su pod vatrom ruske artiljerije, projektila i dronova.

Granatiranje Belgoroda od strane ukrajinske vojske bilo je potpuno iznenađenje za mnoge ljude u gradu, kaže za Dojče vele 24-godišnja Kristina (ime je promenjeno, jer bi žena želela da ostane anonimna, prim.red). Njen stan je u centru grada, ali njena kuća je bila pošteđena 30. decembra – za razliku od susedne kuće koja je pogođena mnogim gelerima.

Od tada se na njen rodni grad iz Ukrajine skoro svakodnevno puca, žali se Kristina. Granate i geleri padali su u raznim delovima grada, a i u njenom stanu čule su se eksplozije. U takvim trenucima krije se u kupatilu s majkom i mlađom sestrom. Porodica je takođe nekoliko puta odlazila u podrum. „Ali, nisam htela više tamo da idem. Bolje je odmah umreti, nego ležati pod ruševinama kuće“, kaže.

Kristina dodaje da ionako nema vremena za odlazak u podrum, jer se sirene oglašavaju tek nakon što počne bombardovanje. Grad ima problema i sa skloništima. Građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije nekih objekata koji su ostali zatvoreni i nakon granatiranja 30. decembra. Lokalne vlasti su, međutim, pre godinu dana saopštile da su pripremile 1.700 skloništa za hitne slučajeve.

„Tužna tišina“

„Grad je utonuo u žalosnu tišinu“, kaže Kristina, opisujući raspoloženje u Belgorodu. „Na ulicama nema gužve. Tri najveća tržna centra više ne rade. Manje je javnog prevoza nego ranije. Svi događaji su otkazani.“ S druge strane, kursevi prve pomoći dobro su posećeni.

Dvadesetogodišnji student Roman Jefimov kao dobrovoljac pomaže žrtvama ukrajinskog granatiranja. Roman sortira i isporučuje pomoć. Za DW kaže da se retko usuđuje da izađe na ulicu. Ipak, neće napustiti Belgorod, jer „nema kuda“. I Kristinina porodica ostaje u gradu, jer moraju da čuvaju njenu staru baku: „Ona više nigde ne ide. Ne možemo da je ostavimo ovde samu.“

Većina građana Belgoroda je zimske praznike provela kod kuće. Neki su razmišljali da napuste zemlju. Međutim, karte za voz za Moskvu brzo su rasprodate već prvih dana januara. Manja naselja u okolini grada smatraju se bezbednim mestima za bekstvo. „Ali, koliko će još da traje bombardovanje“, pita se u razgovoru za DW jedan od stanovnika grada.

Na društvenim mrežama se raspravlja o razlozima ukrajinskog granatiranja grada. U grupi pod nazivom „U Belgorodu“ na najvećoj ruskoj društvenoj mreži ВКонтакте, sličnoj Fejsbuku, neki korisnici pozivaju na prekid takozvane specijalne vojne operacije, kako se rat zvanično naziva u Rusiji. Drugi, međutim, kritikuju Kremlj što nije proglasio nacionalnu žalost nakon napada 30. decembra.

Zahtevi za odmazdom

Međutim, sve češći su pozivi na „odmazdu“, „zauzimanje Harkova“ i granatiranje ukrajinskih gradova. „Na Kijev!“ – piše jedna korisnica u četu. „Ovo je ono što je Belgorod sada dobio kao odgovor na granatiranje šest ukrajinskih gradova 29. decembra“, protivreči joj druga.

Kristina iz Belgoroda kaže da joj je jedan poznanik poslao sliku sa fronta. Vidi se kako ruska vojska na granate ispisuje: „Za Viktoriju Potrjazajevu“. To je majka dvoje male dece poginule u granatiranju Belgoroda.

Kristina uočava gorčinu na obe strane, i među Rusima i među Ukrajincima: „Imala sam zaista dobre, liberalno nastrojene prijatelje. Ali, čak i među njima ima onih koji na kraju kažu: bombardujte ih da ne bi oni pucali na nas“. To je „veoma bolno i gorko“, priznaje mlada žena.

Tagovi:

belgorod Moskva raketni napad Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure