

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Nakon desetina napada na baze na Bliskom istoku, tokom vikenda su prvi put smrtno stradali američki vojnici. Vašington upire prstom u Teheran, a odande kažu da nisu odgovorni za delanje „grupa otpora“ u Siriji i Iraku
Iran je odbacio odgovornost za napad dronom na bazu američkih trupa u Jordanu, poznatu pod nazivom Tower 22. Teheran navodi da se iza krivljenja Irana kriju „politički ciljevi“, piše Dojče vele.
U smrtonosnom napadu su poginula tri američka vojnika a najmanje 34 povređeno.
Američki predsednik Džo Bajden zapretio je odmazdom. „Ne treba imati sumnje u to da ćemo reagovati!“, rekao je on. „Sjedinjene Države će odgovorne pozvati na odgovornost u vreme i na način koji mi izaberemo“, dodao je Bajden.
Protivrečne informacije
Napad se dogodio u subotu uveče na severoistoku Jordana, u blizini granice sa Sirijom, rekao je Bajden.
Jordanska državna televizija je, međutim, citirala portparola vlade koji je rekao da se napad dogodio izvan Jordana – na sirijskoj strani granice.
Proiranske paravojne trupe u Iraku preuzele su odgovornost za napad i saopštile da su napale četiri američke vojne baze, uključujući tri u Siriji. Jordan se na severoistoku graniči i sa Sirijom i sa Irakom.
Ovo su prvi poginuli američki vojnici u napadima paravojnih jedinica koje podržava Iran na američke trupe širom Bliskog istoka.
Američka vlada još prikuplja dokaze, ali napad su, kako je rekao Bajden, izvele „radikalne militantne grupe koje podržava Iran“ a koje deluju u Siriji i Iraku. „SAD nastavljaju svoje akcije u borbi protiv terorizma“, dodao je američki predsednik.
Iran odbacuje optužbe
Prema medijskim izveštajima, iranska vlada je odbacila svaku odgovornost za napad dronom na američke trupe. Ove optužbe iznesene su s političkim ciljem da se „preokrene realnost u regionu“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani, a prenosi državna novinska agencija Irna.
Bio je to odgovor grupa otpora u regionu „na ratne zločine i genocid cionističkog režima“, dodao je Kanani, ciljajući na Izrael, kao najvećeg neprijatelja Irana. On je tvrdio da te „grupe otpora“ same odlučuju o svojim potezima.
Prethodno je britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron pozvao Teheran na smirivanje napetosti. „Najoštrije osuđujemo napade paravojnih trupa koje su u savezu s Iranom na američke snage. Nastavljamo sa pozivima Iranu da deeskalira situaciju u regionu“, napisao je Kameron na platformi X.
Dron je očigledno došao iz Sirije
CNN je objavio da je dron došao od strane boraca koje podržava Iran, ali da je očigledno poslan iz Sirije. Nejasno je zašto ga američka vazdušna odbrana nije mogla presresti.
Američke baze u Iraku i Siriji su i nedavno bile na meti napada bespilotnim letelicama i projektilima. SAD su više puta isticale da strahuju da bi sukob na Bliskom istoku mogao prerasti u regionalni rat.
Proiranske paravojske izvele su brojne napade na američke baze u Iraku i Siriji od sredine oktobra, ranivši desetine vojnika.
Sirijska opservatorija za ljudska prava izbrojala je više od sto napada na baze antiterorističke koalicije u Siriji. Pentagon je u prošlosti naglašavao da u napadima uglavnom nije uništena infrastruktura. SAD su odgovorile sa nekoliko vazdušnih napada.
Od leta 2023. u Jordanu je stacionirano oko 3.000 američkih vojnika, kako je objavio portal Aksios. Oni, između ostalog, podržavaju Jordan u borbi protiv terorističke Islamske države.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve