

Bliski istok
Američka vojska spremna za napad na Iran
Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije




Nakon desetina napada na baze na Bliskom istoku, tokom vikenda su prvi put smrtno stradali američki vojnici. Vašington upire prstom u Teheran, a odande kažu da nisu odgovorni za delanje „grupa otpora“ u Siriji i Iraku
Iran je odbacio odgovornost za napad dronom na bazu američkih trupa u Jordanu, poznatu pod nazivom Tower 22. Teheran navodi da se iza krivljenja Irana kriju „politički ciljevi“, piše Dojče vele.
U smrtonosnom napadu su poginula tri američka vojnika a najmanje 34 povređeno.
Američki predsednik Džo Bajden zapretio je odmazdom. „Ne treba imati sumnje u to da ćemo reagovati!“, rekao je on. „Sjedinjene Države će odgovorne pozvati na odgovornost u vreme i na način koji mi izaberemo“, dodao je Bajden.
Protivrečne informacije
Napad se dogodio u subotu uveče na severoistoku Jordana, u blizini granice sa Sirijom, rekao je Bajden.
Jordanska državna televizija je, međutim, citirala portparola vlade koji je rekao da se napad dogodio izvan Jordana – na sirijskoj strani granice.
Proiranske paravojne trupe u Iraku preuzele su odgovornost za napad i saopštile da su napale četiri američke vojne baze, uključujući tri u Siriji. Jordan se na severoistoku graniči i sa Sirijom i sa Irakom.
Ovo su prvi poginuli američki vojnici u napadima paravojnih jedinica koje podržava Iran na američke trupe širom Bliskog istoka.
Američka vlada još prikuplja dokaze, ali napad su, kako je rekao Bajden, izvele „radikalne militantne grupe koje podržava Iran“ a koje deluju u Siriji i Iraku. „SAD nastavljaju svoje akcije u borbi protiv terorizma“, dodao je američki predsednik.
Iran odbacuje optužbe
Prema medijskim izveštajima, iranska vlada je odbacila svaku odgovornost za napad dronom na američke trupe. Ove optužbe iznesene su s političkim ciljem da se „preokrene realnost u regionu“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani, a prenosi državna novinska agencija Irna.
Bio je to odgovor grupa otpora u regionu „na ratne zločine i genocid cionističkog režima“, dodao je Kanani, ciljajući na Izrael, kao najvećeg neprijatelja Irana. On je tvrdio da te „grupe otpora“ same odlučuju o svojim potezima.
Prethodno je britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron pozvao Teheran na smirivanje napetosti. „Najoštrije osuđujemo napade paravojnih trupa koje su u savezu s Iranom na američke snage. Nastavljamo sa pozivima Iranu da deeskalira situaciju u regionu“, napisao je Kameron na platformi X.
Dron je očigledno došao iz Sirije
CNN je objavio da je dron došao od strane boraca koje podržava Iran, ali da je očigledno poslan iz Sirije. Nejasno je zašto ga američka vazdušna odbrana nije mogla presresti.
Američke baze u Iraku i Siriji su i nedavno bile na meti napada bespilotnim letelicama i projektilima. SAD su više puta isticale da strahuju da bi sukob na Bliskom istoku mogao prerasti u regionalni rat.
Proiranske paravojske izvele su brojne napade na američke baze u Iraku i Siriji od sredine oktobra, ranivši desetine vojnika.
Sirijska opservatorija za ljudska prava izbrojala je više od sto napada na baze antiterorističke koalicije u Siriji. Pentagon je u prošlosti naglašavao da u napadima uglavnom nije uništena infrastruktura. SAD su odgovorile sa nekoliko vazdušnih napada.
Od leta 2023. u Jordanu je stacionirano oko 3.000 američkih vojnika, kako je objavio portal Aksios. Oni, između ostalog, podržavaju Jordan u borbi protiv terorističke Islamske države.


Američka vojska je spremna da izvrši mogući udar na Iran već ovog vikenda, ali predsednik Donald Tramp još nije doneo konačnu odluku o odobrenju vojne akcije


Policija u Norfolku i Berširu privela je Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg princa i brata kralja Čarlsa Trećeg, pod sumnjom za zloupotrebu javne funkcije. Hapšenje je povezano sa istragom dokumentacije Džefrija Epstajna


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve