
Hrvatska
Picula o Tompsonovom koncertu: Deo Hrvatske očigledno je odustao od evropskih vrednosti
„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula
Nakon desetina napada na baze na Bliskom istoku, tokom vikenda su prvi put smrtno stradali američki vojnici. Vašington upire prstom u Teheran, a odande kažu da nisu odgovorni za delanje „grupa otpora“ u Siriji i Iraku
Iran je odbacio odgovornost za napad dronom na bazu američkih trupa u Jordanu, poznatu pod nazivom Tower 22. Teheran navodi da se iza krivljenja Irana kriju „politički ciljevi“, piše Dojče vele.
U smrtonosnom napadu su poginula tri američka vojnika a najmanje 34 povređeno.
Američki predsednik Džo Bajden zapretio je odmazdom. „Ne treba imati sumnje u to da ćemo reagovati!“, rekao je on. „Sjedinjene Države će odgovorne pozvati na odgovornost u vreme i na način koji mi izaberemo“, dodao je Bajden.
Protivrečne informacije
Napad se dogodio u subotu uveče na severoistoku Jordana, u blizini granice sa Sirijom, rekao je Bajden.
Jordanska državna televizija je, međutim, citirala portparola vlade koji je rekao da se napad dogodio izvan Jordana – na sirijskoj strani granice.
Proiranske paravojne trupe u Iraku preuzele su odgovornost za napad i saopštile da su napale četiri američke vojne baze, uključujući tri u Siriji. Jordan se na severoistoku graniči i sa Sirijom i sa Irakom.
Ovo su prvi poginuli američki vojnici u napadima paravojnih jedinica koje podržava Iran na američke trupe širom Bliskog istoka.
Američka vlada još prikuplja dokaze, ali napad su, kako je rekao Bajden, izvele „radikalne militantne grupe koje podržava Iran“ a koje deluju u Siriji i Iraku. „SAD nastavljaju svoje akcije u borbi protiv terorizma“, dodao je američki predsednik.
Iran odbacuje optužbe
Prema medijskim izveštajima, iranska vlada je odbacila svaku odgovornost za napad dronom na američke trupe. Ove optužbe iznesene su s političkim ciljem da se „preokrene realnost u regionu“, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Naser Kanani, a prenosi državna novinska agencija Irna.
Bio je to odgovor grupa otpora u regionu „na ratne zločine i genocid cionističkog režima“, dodao je Kanani, ciljajući na Izrael, kao najvećeg neprijatelja Irana. On je tvrdio da te „grupe otpora“ same odlučuju o svojim potezima.
Prethodno je britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron pozvao Teheran na smirivanje napetosti. „Najoštrije osuđujemo napade paravojnih trupa koje su u savezu s Iranom na američke snage. Nastavljamo sa pozivima Iranu da deeskalira situaciju u regionu“, napisao je Kameron na platformi X.
Dron je očigledno došao iz Sirije
CNN je objavio da je dron došao od strane boraca koje podržava Iran, ali da je očigledno poslan iz Sirije. Nejasno je zašto ga američka vazdušna odbrana nije mogla presresti.
Američke baze u Iraku i Siriji su i nedavno bile na meti napada bespilotnim letelicama i projektilima. SAD su više puta isticale da strahuju da bi sukob na Bliskom istoku mogao prerasti u regionalni rat.
Proiranske paravojske izvele su brojne napade na američke baze u Iraku i Siriji od sredine oktobra, ranivši desetine vojnika.
Sirijska opservatorija za ljudska prava izbrojala je više od sto napada na baze antiterorističke koalicije u Siriji. Pentagon je u prošlosti naglašavao da u napadima uglavnom nije uništena infrastruktura. SAD su odgovorile sa nekoliko vazdušnih napada.
Od leta 2023. u Jordanu je stacionirano oko 3.000 američkih vojnika, kako je objavio portal Aksios. Oni, između ostalog, podržavaju Jordan u borbi protiv terorističke Islamske države.
„Ne brine Marko Perković Tompson, već transformacija HDZ-a i Vlade pod HDZ-om“, rekao je hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula
Najveće smanjenje broja ilegalnih prelazaka spoljnih granica EU je sa 53 odsto zabeleženo na ruti preko država Zapadnog Balkana, saopštio je Fronteks
Na grčkom ostrvu Tasos izbio je veliki požar u oblasti Glikadi, blizu Limenasa. Srpski turisti su u panici požurili da pobegnu sa ostrva
Uvođenjem vanrednog stanja i policijskog časa, upotrebom vojske, te naposljetku i hapšenjima, demonstranti su u Čileu proganjani i kažnjavani. Uvođeni su dekreti kojima je rektore univerziteta postavljala vojska, dok su kampusi nacionalizovani ili privatizovani. Tek 1987. godine, pri kraju Pinočeove diktature, studentima je pošlo za rukom da kroz novu seriju protesta primoraju režim na ustupke i vrate kakvu-takvu, ograničenu autonomiju
Pošto u Americi novac ima veću vrednost nego u drugim delovima sveta, raspodela budžeta nije samo stvar funkcionisanja države već pitanje prioriteta onih koji su na vlasti. Bogati će imati više, siromašni još manje, a svi zajedno biti zaduženiji nego pre
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve