Ako su SAD proteklih meseci koristile pristup štapa i šargarepe sa Kubom - ponude pomoći ili ekonomsku prinudu - šargarepa više nije na meniju
Intenzivna kampanja pritiska Vašingtona na Kubu već se snažno oseća u svakodnevnom životu. Pod tekućom američkom naftnom blokadom, struja nestaje nekoliko puta dnevno, a složena ekonomska kriza znači da nema goriva za generatore.
Kubanci su toliko dugo živeli sa pretnjom američke vojne akcije da je to postala mračna šala. „Cuando vienen los americanos“ — kada Amerikanci dođu — izraz je koji Kubanci koriste sa svojim karakterističnim crnim humorom da bi rekli kako će dugogodišnji problem — kojih ima bezbroj — jednog dana biti rešen.
Sada zaista izgleda, na ovaj ili onaj način, kao da Amerikanci dolaze.
CIA dolazi na Kubu
Poseta direktora CIA Džona Retklifa Havani u ne baš tajnom avionu sa natpisom „Sjedinjene Američke Države“ bila je duboko šokantna za mnoge Kubance i najjasniji znak do sada da tenzije dostižu kritičnu masu.
Ako su SAD Zlo carstvo za kubansku vladu, onda je šef CIA, agencije koja je 1960-ih smišljala fantastične zavere za atentat na Fidela Kastra eksplodirajućom cigarom i otrovnim ronilačkim odelima, sam Lucifer.
Na Kubi postoje čitavi muzeji posvećeni zloglasnim nedelima CIA protiv revolucije.
Na fotografijama koje je objavila CIA, tmurni šefovi kubanskih obaveštajnih službi dočekuju svoje američke kolege u protokolarnoj kući sa zatamnjenim zavesama na prozorima i dugim stolom koji čudno vrvi od cvetnih aranžmana. Osim Retklifa, američki obaveštajni oficiri imaju zamagljena lica kako bi se prikrio njihov identitet.
„To je vrhunac istorijske ironije“, rekao je Piter Kornbluh, koautor knjige „Back Channel to Cuba: The Hidden History of Negations Between Washington and Havana“, o iznenadnom pojavljivanju šefa američke obaveštajne službe na ostrvu kojim upravljaju komunisti.
„Retklifova misija je bila da od Kube napravi ponudu ‘uradi ili umri’ koju ona navodno ne može da odbije. Politolozi to nazivaju „diplomatijom pokornosti“, rekao je Kornbluh za CNN.
„Uhapstite Raula Kastra“
Retklif je u razgovoru s kubanskim čelnicima ponudio 100 miliona dolara humanitarne pomoći Kubi, pod uslovom da se sprovedu temeljne promene u sistemu vlasti i privredi.
Retklif je zatražio i da bude uhapšen bivši kubanski predsednik i ministar odbrane Raul Kastro, protiv koga tužilaštvo SAD sprema optužnicu zbog naredbe 1996. da se obore dva mala nenaoružana aviona s izbeglicama na rubu kubanskog vazdušnog prostora, javljaju mediji u EU.
Foto: AP photo/Ramon EspinosaRaul Kastro
Italijanski list „Korijere dela sera“ navodi da se u Vašingtonu smatra da Raul Kastro iza scene i dalje ima značajan upliv na vlast, i da je uvek bio odlučni protivnik nagodbe s Amerikom.
Šef CIA je u susretu s kubanskim ministrom policije Lazarom Alvarezom Kasasom i načelnikom obaveštajne službe Ramonom Romerom predočio spremnost da se „SAD ozbiljno angažuju oko ekonomskih i bezbednosnih pitanja, pod uslovom da Kuba sprovede temeljite promene“ u ekonomskom i političkom sistemu.
Nema više šargarepe
Kubanski zvaničnici su rekli da su tokom posete izložili slučajeve zašto njihovo ostrvo ne predstavlja pretnju za SAD — suprotstavljajući se pravnom opravdanju Trampove administracije za blokadu nafte koja je gurnula ostrvo u ekonomski pad.
Ti argumenti očigledno nisu uslišeni. Retklif je optužio kubanske zvaničnike da su na ostrvu postavili ruske i kineske prisluške i ometali američke interese u regionu, prema rečima američkih zvaničnika.
Ako su SAD poslednjih meseci koristile pristup štapa i šargarepe sa Kubom — ponude pomoći ili ekonomsku prinudu — šargarepa više nije na meniju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci
Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde
Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.