img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve godine nakon odluke suda

SAD: Da li žene imaju pravo na abortus?

23. jun 2024, 16:10 I.M.
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin
Smatraju da im je ugrožen život: Sa protesta u SAD
Copied

Odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD. Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države. Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Vrhovni sud SAD je pre dve godine ukinuo presudu u slučaju „Rou protiv Vejda“, odnosno federalnu zaštitu prava na abortus i dao državama pravo da odlučuju o toj politici.

U slučaju „Dobs protiv Džeksona“, 24. juna 2022. Vrhovni sud je doneo odluku koja je pokrenula proteste, donošenje novih zakona i brojne tužbe, i pitanje abortusa stavila u centar američke politike.

Abortus je sada zabranjen u svim stadijumima trudnoće, sa ponekim izuzecima, u 14 država na kojima su na vlasti republikanci. U tri države je zabranjen posle šeste nedelje trudnoće, kada mnoge žene i ne znaju da su trudne. Države koje vode demokrate, sa druge strane, preduzimaju korake da zaštite prava žena na abortus.

Ipak, odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD.

Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države

Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Sve to podrazumeva trošenje više novca na gorivo, avionske karte, smeštaj i hranu, logistika je komplikovanija, potrebno je organizovati čuvanje dece, i uzeti slobodne dane na poslu.

Nova studija organizacije „Gutmaher“ institut, koja zagovara očuvanje prava na abortus, pokazala je da je od ukupno milion abortusa, više od 161.000 izvršeno u klinikama u drugoj državi.

Više od dve trećine abortusa u Kanzasu ili Nju Meksiku su imale žene iz drugih država, posebno Teksasa.

Otkako je na Floridi u maju stupila na snagu zabrana prekida trudnoće posle šeste nedelje, mnoge žene odlaze u druge države da bi obavile proceduru.

Pacijentkinje sa nižim primanjima i one kojima treba dozvola da napuste zemlju su u težoj situaciji.

U Alabami, Fond Jelouhamer, koji je pomagao ženama da izađu iz zemlje u slučaju da im treba abortus, prestao je to da radi jer mu prete brojne tužbe od strane države.

Dženis Fauntin, direktorka te organizacije, kaže da je nedavno razgovarala sa ženom koja je iz Alabame morala da ode u Džordžiju da prekine trudnoću, ali to nije bilo moguće jer je po zakonima te države, njena trudnoća odmakla predaleko.

Onda je otišla u Virdžiniju i taj ceo put je koštao previše – toliko da nije imala da plati kiriju i tražila je pomoć oko smeštaja.

Više se koriste pilule za prekid trudnoće

Gotovo dve trećine abortusa prošle godine u Americi izvršeno je pilulama.

U jednom izveštaju se navodi da je pilula prepisana za oko 6.000 žena mesečno, koje žive u državama sa zabranom abortusa. Njih poštom šalju lekari iz država u kojima su procedure dozvoljene, i ne mogu biti tuženi zbog prepisivanja pilule ženama u drugim državama. Zakoni u Koloradu, Masačusetsu, Njujorku, Vermontu i Vašingtonu štite lekare koji tako prepisuju pilule.

Sve veća upotreba pilula, koje se koriste u gotovo polovini prekida trudnoće od odluke Vrhovnog suda, bila je u centru legalne borbe.

Vrhovni sud je nedavno ipak odbacio zahtev protivnika abortusa da povuče dozvolu za korišćenje pilule mifepriston – jednu od dve koje se koriste za prekid trudnoće.

Abortus na izborima 2024.

Pred izbore za predsednika u novembru, abortus je jedno od ključnih pitanja.

Zaštita ovog prava je centralna u kampanji demokrata i predsednika Džoa Bajdena. Njegov protivkandidat Donald Tramp rekao je da države same treba da odluče o restrikcijama na abortus i ograničenjima kontracepcije, ali je posle promenio stav o tome.

„Priznajemo da će ovo biti možda poslednja godišnjica odluke Vrhovnog suda koju slavimo“, rekla je Kelsi Pričard, portparolka fondacije „Pro-lajf“ Amerika, aludirajući na mogućnost da demokrate osvoje mesto predsednika i oba doma Kongresa i donesu zakon o pravu na abortus.

Ovo pitanje će biti pred biračima u najmanje četiri države: Floridi, Koloradu, Merilendu i Južnoj Dakoti, gde će se birači izjašnjavati o pristupu abortusu. Takođe postoji namera da se isto pitanje stavi na glasanje u Arkanzasu, Mizuriju, Montani, Nebraski, Nevadi.

Generalno, prava na abortus se liberalizuju kada glasači o tome odlučuju. U sedam država gde se glasalo o pravima na abortus, glasači su se uvek opredeljivali za proširivanje tog prava.

Foto: AP
Pilula za kontracepciju

I dalje je sve na sudovima – uključujući i Vrhovni

Odluka Vrhovnog suda iz 2022. pokrenula je brojne pravne procese i tužbe, posebno tamo gde je abortus bio zabranjen.

Mnoga pitanja se bave izuzecima i kako ih primeniti, i takve situacije dolaze u fokus u slučajevima trudnica koje žele decu, ali imaju i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije u trudnoći.

Grupa žena koje su bile u toj situaciji tužila je državu Teksas, jer im je zabranila da abortiraju, i istakla da izuzeci nisu precizno definisani. Republikanski Vrhovni sud u toj državi se nije saglasio sa njihovim stavom.

Vrhovni sud SAD je u aprilu saslušao argumente u slučaju tužbe federalne vlade protiv države Ajdaho, koja želi da zabrani abortus i u slučajevima kada je ženi ugroženo zdravlje. Presuda u tom slučaju se očekuje u svakom trenutku.

Dok se ne završe sudski procesi, zabrane su stavljene van snage u Ajovi, Montani, Juti i Vajomingu.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

SAD Žene Abortus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc (DW)

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure