img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve godine nakon odluke suda

SAD: Da li žene imaju pravo na abortus?

23. jun 2024, 16:10 I.M.
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin
Smatraju da im je ugrožen život: Sa protesta u SAD
Copied

Odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD. Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države. Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Vrhovni sud SAD je pre dve godine ukinuo presudu u slučaju „Rou protiv Vejda“, odnosno federalnu zaštitu prava na abortus i dao državama pravo da odlučuju o toj politici.

U slučaju „Dobs protiv Džeksona“, 24. juna 2022. Vrhovni sud je doneo odluku koja je pokrenula proteste, donošenje novih zakona i brojne tužbe, i pitanje abortusa stavila u centar američke politike.

Abortus je sada zabranjen u svim stadijumima trudnoće, sa ponekim izuzecima, u 14 država na kojima su na vlasti republikanci. U tri države je zabranjen posle šeste nedelje trudnoće, kada mnoge žene i ne znaju da su trudne. Države koje vode demokrate, sa druge strane, preduzimaju korake da zaštite prava žena na abortus.

Ipak, odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD.

Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države

Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Sve to podrazumeva trošenje više novca na gorivo, avionske karte, smeštaj i hranu, logistika je komplikovanija, potrebno je organizovati čuvanje dece, i uzeti slobodne dane na poslu.

Nova studija organizacije „Gutmaher“ institut, koja zagovara očuvanje prava na abortus, pokazala je da je od ukupno milion abortusa, više od 161.000 izvršeno u klinikama u drugoj državi.

Više od dve trećine abortusa u Kanzasu ili Nju Meksiku su imale žene iz drugih država, posebno Teksasa.

Otkako je na Floridi u maju stupila na snagu zabrana prekida trudnoće posle šeste nedelje, mnoge žene odlaze u druge države da bi obavile proceduru.

Pacijentkinje sa nižim primanjima i one kojima treba dozvola da napuste zemlju su u težoj situaciji.

U Alabami, Fond Jelouhamer, koji je pomagao ženama da izađu iz zemlje u slučaju da im treba abortus, prestao je to da radi jer mu prete brojne tužbe od strane države.

Dženis Fauntin, direktorka te organizacije, kaže da je nedavno razgovarala sa ženom koja je iz Alabame morala da ode u Džordžiju da prekine trudnoću, ali to nije bilo moguće jer je po zakonima te države, njena trudnoća odmakla predaleko.

Onda je otišla u Virdžiniju i taj ceo put je koštao previše – toliko da nije imala da plati kiriju i tražila je pomoć oko smeštaja.

Više se koriste pilule za prekid trudnoće

Gotovo dve trećine abortusa prošle godine u Americi izvršeno je pilulama.

U jednom izveštaju se navodi da je pilula prepisana za oko 6.000 žena mesečno, koje žive u državama sa zabranom abortusa. Njih poštom šalju lekari iz država u kojima su procedure dozvoljene, i ne mogu biti tuženi zbog prepisivanja pilule ženama u drugim državama. Zakoni u Koloradu, Masačusetsu, Njujorku, Vermontu i Vašingtonu štite lekare koji tako prepisuju pilule.

Sve veća upotreba pilula, koje se koriste u gotovo polovini prekida trudnoće od odluke Vrhovnog suda, bila je u centru legalne borbe.

Vrhovni sud je nedavno ipak odbacio zahtev protivnika abortusa da povuče dozvolu za korišćenje pilule mifepriston – jednu od dve koje se koriste za prekid trudnoće.

Abortus na izborima 2024.

Pred izbore za predsednika u novembru, abortus je jedno od ključnih pitanja.

Zaštita ovog prava je centralna u kampanji demokrata i predsednika Džoa Bajdena. Njegov protivkandidat Donald Tramp rekao je da države same treba da odluče o restrikcijama na abortus i ograničenjima kontracepcije, ali je posle promenio stav o tome.

„Priznajemo da će ovo biti možda poslednja godišnjica odluke Vrhovnog suda koju slavimo“, rekla je Kelsi Pričard, portparolka fondacije „Pro-lajf“ Amerika, aludirajući na mogućnost da demokrate osvoje mesto predsednika i oba doma Kongresa i donesu zakon o pravu na abortus.

Ovo pitanje će biti pred biračima u najmanje četiri države: Floridi, Koloradu, Merilendu i Južnoj Dakoti, gde će se birači izjašnjavati o pristupu abortusu. Takođe postoji namera da se isto pitanje stavi na glasanje u Arkanzasu, Mizuriju, Montani, Nebraski, Nevadi.

Generalno, prava na abortus se liberalizuju kada glasači o tome odlučuju. U sedam država gde se glasalo o pravima na abortus, glasači su se uvek opredeljivali za proširivanje tog prava.

Foto: AP
Pilula za kontracepciju

I dalje je sve na sudovima – uključujući i Vrhovni

Odluka Vrhovnog suda iz 2022. pokrenula je brojne pravne procese i tužbe, posebno tamo gde je abortus bio zabranjen.

Mnoga pitanja se bave izuzecima i kako ih primeniti, i takve situacije dolaze u fokus u slučajevima trudnica koje žele decu, ali imaju i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije u trudnoći.

Grupa žena koje su bile u toj situaciji tužila je državu Teksas, jer im je zabranila da abortiraju, i istakla da izuzeci nisu precizno definisani. Republikanski Vrhovni sud u toj državi se nije saglasio sa njihovim stavom.

Vrhovni sud SAD je u aprilu saslušao argumente u slučaju tužbe federalne vlade protiv države Ajdaho, koja želi da zabrani abortus i u slučajevima kada je ženi ugroženo zdravlje. Presuda u tom slučaju se očekuje u svakom trenutku.

Dok se ne završe sudski procesi, zabrane su stavljene van snage u Ajovi, Montani, Juti i Vajomingu.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

SAD Žene Abortus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predsednik SAD Donald Tramp

Rat na Bliskom istoku

23.mart 2026. K. S.

Tramp: Postignut dogovor, Iran neće imati nuklearno naoružanje – Teheran demantuje

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Sjedinjene Američke Države i Iran dogovorili oko 15 glavnih tačaka sporazuma o prekidu rata. Teheran demantuje da je bilo bilo kakvih pregovora

Analiza

23.mart 2026. M. L. J.

Izbori u Sloveniji: Nastavak liberalne demokratije, ili priklanjanje Orbanovom antiliberalizmu

Hoće li Slovenija posle izbora više ličiti na malu, liberalnu, progresivnu planinsku zemlju ili će odgovarati neoliberalizmu mađarskog tipa?

Tramp, Infantino

Fudbal

23.mart 2026. Džonatan Harding (DW)

Rat protiv Irana, progon migranata, pretnje Evropi: Dobrodošli na Svetsko prvenstvo u fudbalu

Globalni sport se redovno suočava sa etičkim pitanjima, kao što pokazuju poslednja dva Svetska prvenstva u fudbalu u Rusiji i Kataru, ali da li rat Sjedinjenih Država sa Iranom stvara novu dimenziju razmišljanja za sve učesnike turnira?

Avion na aerodromu u Njujorku, sudar

Sjedinjene Američke Države

23.mart 2026. K. S.

Sudar aviona i spasilačkog vozila na aerodromu u Njujorku: Poginuli pilot i kopilot

U sudaru spasilačko-vatrogasnog vozila i aviona na aerodromu u Njujorku poginulo najmanje dvoje ljudi

Novi gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoire

Francuska

23.mart 2026. K. S.

Pariz se ne da desničarima: Levičar nasleđuje levičarku

Pariz ostaje levo, Marsej potvrđuje kontinuitet, a Bordo menja politički pravac. Lokalni izbori u Francuskoj doneli su rezultate koji već sada nagoveštavaju kako bi mogla da izgleda borba za predsednika 2027. godine

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure