img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve godine nakon odluke suda

SAD: Da li žene imaju pravo na abortus?

23. jun 2024, 16:10 I.M.
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin
Smatraju da im je ugrožen život: Sa protesta u SAD
Copied

Odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD. Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države. Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Vrhovni sud SAD je pre dve godine ukinuo presudu u slučaju „Rou protiv Vejda“, odnosno federalnu zaštitu prava na abortus i dao državama pravo da odlučuju o toj politici.

U slučaju „Dobs protiv Džeksona“, 24. juna 2022. Vrhovni sud je doneo odluku koja je pokrenula proteste, donošenje novih zakona i brojne tužbe, i pitanje abortusa stavila u centar američke politike.

Abortus je sada zabranjen u svim stadijumima trudnoće, sa ponekim izuzecima, u 14 država na kojima su na vlasti republikanci. U tri države je zabranjen posle šeste nedelje trudnoće, kada mnoge žene i ne znaju da su trudne. Države koje vode demokrate, sa druge strane, preduzimaju korake da zaštite prava žena na abortus.

Ipak, odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD.

Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države

Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Sve to podrazumeva trošenje više novca na gorivo, avionske karte, smeštaj i hranu, logistika je komplikovanija, potrebno je organizovati čuvanje dece, i uzeti slobodne dane na poslu.

Nova studija organizacije „Gutmaher“ institut, koja zagovara očuvanje prava na abortus, pokazala je da je od ukupno milion abortusa, više od 161.000 izvršeno u klinikama u drugoj državi.

Više od dve trećine abortusa u Kanzasu ili Nju Meksiku su imale žene iz drugih država, posebno Teksasa.

Otkako je na Floridi u maju stupila na snagu zabrana prekida trudnoće posle šeste nedelje, mnoge žene odlaze u druge države da bi obavile proceduru.

Pacijentkinje sa nižim primanjima i one kojima treba dozvola da napuste zemlju su u težoj situaciji.

U Alabami, Fond Jelouhamer, koji je pomagao ženama da izađu iz zemlje u slučaju da im treba abortus, prestao je to da radi jer mu prete brojne tužbe od strane države.

Dženis Fauntin, direktorka te organizacije, kaže da je nedavno razgovarala sa ženom koja je iz Alabame morala da ode u Džordžiju da prekine trudnoću, ali to nije bilo moguće jer je po zakonima te države, njena trudnoća odmakla predaleko.

Onda je otišla u Virdžiniju i taj ceo put je koštao previše – toliko da nije imala da plati kiriju i tražila je pomoć oko smeštaja.

Više se koriste pilule za prekid trudnoće

Gotovo dve trećine abortusa prošle godine u Americi izvršeno je pilulama.

U jednom izveštaju se navodi da je pilula prepisana za oko 6.000 žena mesečno, koje žive u državama sa zabranom abortusa. Njih poštom šalju lekari iz država u kojima su procedure dozvoljene, i ne mogu biti tuženi zbog prepisivanja pilule ženama u drugim državama. Zakoni u Koloradu, Masačusetsu, Njujorku, Vermontu i Vašingtonu štite lekare koji tako prepisuju pilule.

Sve veća upotreba pilula, koje se koriste u gotovo polovini prekida trudnoće od odluke Vrhovnog suda, bila je u centru legalne borbe.

Vrhovni sud je nedavno ipak odbacio zahtev protivnika abortusa da povuče dozvolu za korišćenje pilule mifepriston – jednu od dve koje se koriste za prekid trudnoće.

Abortus na izborima 2024.

Pred izbore za predsednika u novembru, abortus je jedno od ključnih pitanja.

Zaštita ovog prava je centralna u kampanji demokrata i predsednika Džoa Bajdena. Njegov protivkandidat Donald Tramp rekao je da države same treba da odluče o restrikcijama na abortus i ograničenjima kontracepcije, ali je posle promenio stav o tome.

„Priznajemo da će ovo biti možda poslednja godišnjica odluke Vrhovnog suda koju slavimo“, rekla je Kelsi Pričard, portparolka fondacije „Pro-lajf“ Amerika, aludirajući na mogućnost da demokrate osvoje mesto predsednika i oba doma Kongresa i donesu zakon o pravu na abortus.

Ovo pitanje će biti pred biračima u najmanje četiri države: Floridi, Koloradu, Merilendu i Južnoj Dakoti, gde će se birači izjašnjavati o pristupu abortusu. Takođe postoji namera da se isto pitanje stavi na glasanje u Arkanzasu, Mizuriju, Montani, Nebraski, Nevadi.

Generalno, prava na abortus se liberalizuju kada glasači o tome odlučuju. U sedam država gde se glasalo o pravima na abortus, glasači su se uvek opredeljivali za proširivanje tog prava.

Foto: AP
Pilula za kontracepciju

I dalje je sve na sudovima – uključujući i Vrhovni

Odluka Vrhovnog suda iz 2022. pokrenula je brojne pravne procese i tužbe, posebno tamo gde je abortus bio zabranjen.

Mnoga pitanja se bave izuzecima i kako ih primeniti, i takve situacije dolaze u fokus u slučajevima trudnica koje žele decu, ali imaju i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije u trudnoći.

Grupa žena koje su bile u toj situaciji tužila je državu Teksas, jer im je zabranila da abortiraju, i istakla da izuzeci nisu precizno definisani. Republikanski Vrhovni sud u toj državi se nije saglasio sa njihovim stavom.

Vrhovni sud SAD je u aprilu saslušao argumente u slučaju tužbe federalne vlade protiv države Ajdaho, koja želi da zabrani abortus i u slučajevima kada je ženi ugroženo zdravlje. Presuda u tom slučaju se očekuje u svakom trenutku.

Dok se ne završe sudski procesi, zabrane su stavljene van snage u Ajovi, Montani, Juti i Vajomingu.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Abortus SAD Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

Nacionalna garda i Tramp

27.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Šta je Nacionalna garda i zašto je Tramp vojnu jedinicu raspoređivao po gradovima SAD

Tramp je u prošlosti Nacionalnu gardu koristio za obračun sa izbeglicama i prepucavanje sa političkim protivnicima. Šta će sada biti, kada je pripadnike Nacionalne garde ranio Avganistanac u demokratskom Vašingtonu

Tragedija u Hongkongu

27.novembar 2025. I.M.

Broj žrtava požara u stambenom kompleksu u Hongkongu porastao na 75

Kao nestale se vode više od 270 osoba, 65 ljudi je hospitalizovano, od kojih je 16 kritično, a 25 ima ozbiljne povrede

Brazil

27.novembar 2025. Uroš Mitrović

Istorijska presuda: Dvadeset i sedam godina robije za Bolsonara

Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro pravosnažno je osuđen na 27 godina robije zbog pukušaja državnog udara. Višegodišnje zatvorske kazne služiće i nekolicina njegovih bliskih saradnika

Žestoka rakcija američkog predsednika nakon pucnjave u blizini Bele kuće.

SAD

27.novembar 2025. I.M.

Tramp: Napad na Nacionalnu gardu je zločin protiv nacije i čovečnosti

Nakon oružanog napada u Vašingtonu u kojem su teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde, predsednik SAD Donald Tramp taj čin je nazvao „zločinom protiv čovečnosti“ i poručio da će počinioci „platiti visoku cenu“

SAD

27.novembar 2025. A.I.

Avganistanac osumnjičen za pucnjavu u blizini Bele kuće – gardisti u kritičnom stanju

U Vašingtonu su u Blizini Bele kuće iz vatrenog oružja teško ranjena dva pripadnika Nacionalne garde. Osumnjičeni za pucnjavu u Vašingtonu, Rahmanulah Lakanval (29), služio je zajedno sa američkim vojnicima u Avganistanu pre nego što je 2021. godine došao u Sjedinjene Američke Države

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure