img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve godine nakon odluke suda

SAD: Da li žene imaju pravo na abortus?

23. jun 2024, 16:10 I.M.
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin
Smatraju da im je ugrožen život: Sa protesta u SAD
Copied

Odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD. Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države. Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Vrhovni sud SAD je pre dve godine ukinuo presudu u slučaju „Rou protiv Vejda“, odnosno federalnu zaštitu prava na abortus i dao državama pravo da odlučuju o toj politici.

U slučaju „Dobs protiv Džeksona“, 24. juna 2022. Vrhovni sud je doneo odluku koja je pokrenula proteste, donošenje novih zakona i brojne tužbe, i pitanje abortusa stavila u centar američke politike.

Abortus je sada zabranjen u svim stadijumima trudnoće, sa ponekim izuzecima, u 14 država na kojima su na vlasti republikanci. U tri države je zabranjen posle šeste nedelje trudnoće, kada mnoge žene i ne znaju da su trudne. Države koje vode demokrate, sa druge strane, preduzimaju korake da zaštite prava žena na abortus.

Ipak, odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD.

Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države

Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Sve to podrazumeva trošenje više novca na gorivo, avionske karte, smeštaj i hranu, logistika je komplikovanija, potrebno je organizovati čuvanje dece, i uzeti slobodne dane na poslu.

Nova studija organizacije „Gutmaher“ institut, koja zagovara očuvanje prava na abortus, pokazala je da je od ukupno milion abortusa, više od 161.000 izvršeno u klinikama u drugoj državi.

Više od dve trećine abortusa u Kanzasu ili Nju Meksiku su imale žene iz drugih država, posebno Teksasa.

Otkako je na Floridi u maju stupila na snagu zabrana prekida trudnoće posle šeste nedelje, mnoge žene odlaze u druge države da bi obavile proceduru.

Pacijentkinje sa nižim primanjima i one kojima treba dozvola da napuste zemlju su u težoj situaciji.

U Alabami, Fond Jelouhamer, koji je pomagao ženama da izađu iz zemlje u slučaju da im treba abortus, prestao je to da radi jer mu prete brojne tužbe od strane države.

Dženis Fauntin, direktorka te organizacije, kaže da je nedavno razgovarala sa ženom koja je iz Alabame morala da ode u Džordžiju da prekine trudnoću, ali to nije bilo moguće jer je po zakonima te države, njena trudnoća odmakla predaleko.

Onda je otišla u Virdžiniju i taj ceo put je koštao previše – toliko da nije imala da plati kiriju i tražila je pomoć oko smeštaja.

Više se koriste pilule za prekid trudnoće

Gotovo dve trećine abortusa prošle godine u Americi izvršeno je pilulama.

U jednom izveštaju se navodi da je pilula prepisana za oko 6.000 žena mesečno, koje žive u državama sa zabranom abortusa. Njih poštom šalju lekari iz država u kojima su procedure dozvoljene, i ne mogu biti tuženi zbog prepisivanja pilule ženama u drugim državama. Zakoni u Koloradu, Masačusetsu, Njujorku, Vermontu i Vašingtonu štite lekare koji tako prepisuju pilule.

Sve veća upotreba pilula, koje se koriste u gotovo polovini prekida trudnoće od odluke Vrhovnog suda, bila je u centru legalne borbe.

Vrhovni sud je nedavno ipak odbacio zahtev protivnika abortusa da povuče dozvolu za korišćenje pilule mifepriston – jednu od dve koje se koriste za prekid trudnoće.

Abortus na izborima 2024.

Pred izbore za predsednika u novembru, abortus je jedno od ključnih pitanja.

Zaštita ovog prava je centralna u kampanji demokrata i predsednika Džoa Bajdena. Njegov protivkandidat Donald Tramp rekao je da države same treba da odluče o restrikcijama na abortus i ograničenjima kontracepcije, ali je posle promenio stav o tome.

„Priznajemo da će ovo biti možda poslednja godišnjica odluke Vrhovnog suda koju slavimo“, rekla je Kelsi Pričard, portparolka fondacije „Pro-lajf“ Amerika, aludirajući na mogućnost da demokrate osvoje mesto predsednika i oba doma Kongresa i donesu zakon o pravu na abortus.

Ovo pitanje će biti pred biračima u najmanje četiri države: Floridi, Koloradu, Merilendu i Južnoj Dakoti, gde će se birači izjašnjavati o pristupu abortusu. Takođe postoji namera da se isto pitanje stavi na glasanje u Arkanzasu, Mizuriju, Montani, Nebraski, Nevadi.

Generalno, prava na abortus se liberalizuju kada glasači o tome odlučuju. U sedam država gde se glasalo o pravima na abortus, glasači su se uvek opredeljivali za proširivanje tog prava.

Foto: AP
Pilula za kontracepciju

I dalje je sve na sudovima – uključujući i Vrhovni

Odluka Vrhovnog suda iz 2022. pokrenula je brojne pravne procese i tužbe, posebno tamo gde je abortus bio zabranjen.

Mnoga pitanja se bave izuzecima i kako ih primeniti, i takve situacije dolaze u fokus u slučajevima trudnica koje žele decu, ali imaju i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije u trudnoći.

Grupa žena koje su bile u toj situaciji tužila je državu Teksas, jer im je zabranila da abortiraju, i istakla da izuzeci nisu precizno definisani. Republikanski Vrhovni sud u toj državi se nije saglasio sa njihovim stavom.

Vrhovni sud SAD je u aprilu saslušao argumente u slučaju tužbe federalne vlade protiv države Ajdaho, koja želi da zabrani abortus i u slučajevima kada je ženi ugroženo zdravlje. Presuda u tom slučaju se očekuje u svakom trenutku.

Dok se ne završe sudski procesi, zabrane su stavljene van snage u Ajovi, Montani, Juti i Vajomingu.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

SAD Žene Abortus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Eutanazija, Španija

Evropa

26.mart 2026. K. S.

Eutanazija u Španiji: Noelija Kastiljo Ramos je uspela da umre

Devojka iz Barselone, stara 25 godina, umrla je nakon eutanazije u četvrtak uveče

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure