img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dve godine nakon odluke suda

SAD: Da li žene imaju pravo na abortus?

23. јун 2024, 16:10 I.M.
Foto: AP Photo/Jacquelyn Martin
Smatraju da im je ugrožen život: Sa protesta u SAD
Copied

Odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD. Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države. Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Vrhovni sud SAD je pre dve godine ukinuo presudu u slučaju „Rou protiv Vejda“, odnosno federalnu zaštitu prava na abortus i dao državama pravo da odlučuju o toj politici.

U slučaju „Dobs protiv Džeksona“, 24. juna 2022. Vrhovni sud je doneo odluku koja je pokrenula proteste, donošenje novih zakona i brojne tužbe, i pitanje abortusa stavila u centar američke politike.

Abortus je sada zabranjen u svim stadijumima trudnoće, sa ponekim izuzecima, u 14 država na kojima su na vlasti republikanci. U tri države je zabranjen posle šeste nedelje trudnoće, kada mnoge žene i ne znaju da su trudne. Države koje vode demokrate, sa druge strane, preduzimaju korake da zaštite prava žena na abortus.

Ipak, odluka Vrhovnog suda nije uticala na ukupan broj abortusa koji se rade širom SAD.

Ograničen pristup abortusu znači putovanje u druge države

Zabrane abortusa u republikanskim državama naterale su žene da odlaze u druge države kako bi prekinule trudnoću.

Sve to podrazumeva trošenje više novca na gorivo, avionske karte, smeštaj i hranu, logistika je komplikovanija, potrebno je organizovati čuvanje dece, i uzeti slobodne dane na poslu.

Nova studija organizacije „Gutmaher“ institut, koja zagovara očuvanje prava na abortus, pokazala je da je od ukupno milion abortusa, više od 161.000 izvršeno u klinikama u drugoj državi.

Više od dve trećine abortusa u Kanzasu ili Nju Meksiku su imale žene iz drugih država, posebno Teksasa.

Otkako je na Floridi u maju stupila na snagu zabrana prekida trudnoće posle šeste nedelje, mnoge žene odlaze u druge države da bi obavile proceduru.

Pacijentkinje sa nižim primanjima i one kojima treba dozvola da napuste zemlju su u težoj situaciji.

U Alabami, Fond Jelouhamer, koji je pomagao ženama da izađu iz zemlje u slučaju da im treba abortus, prestao je to da radi jer mu prete brojne tužbe od strane države.

Dženis Fauntin, direktorka te organizacije, kaže da je nedavno razgovarala sa ženom koja je iz Alabame morala da ode u Džordžiju da prekine trudnoću, ali to nije bilo moguće jer je po zakonima te države, njena trudnoća odmakla predaleko.

Onda je otišla u Virdžiniju i taj ceo put je koštao previše – toliko da nije imala da plati kiriju i tražila je pomoć oko smeštaja.

Više se koriste pilule za prekid trudnoće

Gotovo dve trećine abortusa prošle godine u Americi izvršeno je pilulama.

U jednom izveštaju se navodi da je pilula prepisana za oko 6.000 žena mesečno, koje žive u državama sa zabranom abortusa. Njih poštom šalju lekari iz država u kojima su procedure dozvoljene, i ne mogu biti tuženi zbog prepisivanja pilule ženama u drugim državama. Zakoni u Koloradu, Masačusetsu, Njujorku, Vermontu i Vašingtonu štite lekare koji tako prepisuju pilule.

Sve veća upotreba pilula, koje se koriste u gotovo polovini prekida trudnoće od odluke Vrhovnog suda, bila je u centru legalne borbe.

Vrhovni sud je nedavno ipak odbacio zahtev protivnika abortusa da povuče dozvolu za korišćenje pilule mifepriston – jednu od dve koje se koriste za prekid trudnoće.

Abortus na izborima 2024.

Pred izbore za predsednika u novembru, abortus je jedno od ključnih pitanja.

Zaštita ovog prava je centralna u kampanji demokrata i predsednika Džoa Bajdena. Njegov protivkandidat Donald Tramp rekao je da države same treba da odluče o restrikcijama na abortus i ograničenjima kontracepcije, ali je posle promenio stav o tome.

„Priznajemo da će ovo biti možda poslednja godišnjica odluke Vrhovnog suda koju slavimo“, rekla je Kelsi Pričard, portparolka fondacije „Pro-lajf“ Amerika, aludirajući na mogućnost da demokrate osvoje mesto predsednika i oba doma Kongresa i donesu zakon o pravu na abortus.

Ovo pitanje će biti pred biračima u najmanje četiri države: Floridi, Koloradu, Merilendu i Južnoj Dakoti, gde će se birači izjašnjavati o pristupu abortusu. Takođe postoji namera da se isto pitanje stavi na glasanje u Arkanzasu, Mizuriju, Montani, Nebraski, Nevadi.

Generalno, prava na abortus se liberalizuju kada glasači o tome odlučuju. U sedam država gde se glasalo o pravima na abortus, glasači su se uvek opredeljivali za proširivanje tog prava.

Foto: AP
Pilula za kontracepciju

I dalje je sve na sudovima – uključujući i Vrhovni

Odluka Vrhovnog suda iz 2022. pokrenula je brojne pravne procese i tužbe, posebno tamo gde je abortus bio zabranjen.

Mnoga pitanja se bave izuzecima i kako ih primeniti, i takve situacije dolaze u fokus u slučajevima trudnica koje žele decu, ali imaju i potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije u trudnoći.

Grupa žena koje su bile u toj situaciji tužila je državu Teksas, jer im je zabranila da abortiraju, i istakla da izuzeci nisu precizno definisani. Republikanski Vrhovni sud u toj državi se nije saglasio sa njihovim stavom.

Vrhovni sud SAD je u aprilu saslušao argumente u slučaju tužbe federalne vlade protiv države Ajdaho, koja želi da zabrani abortus i u slučajevima kada je ženi ugroženo zdravlje. Presuda u tom slučaju se očekuje u svakom trenutku.

Dok se ne završe sudski procesi, zabrane su stavljene van snage u Ajovi, Montani, Juti i Vajomingu.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

Abortus SAD Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

21.јул 2025. Lili-Mari Hilčer / DW

Kako do penzije mnogo pre penzije

Neki zaposleni pokušavaju da steknu dovoljno, ne bi li prestali da rade i pre penzije, koja u Nemačkoj počinje u 67. godini. Da li je to zaista moguće, i ako jeste – kako, piše Dojče vele

Trgovina narkoticima

21.јул 2025. M. L. J.

Saradnja sa albanskom mafijom i droga u zatvorima: Narko bos Ekvadora izručen Americi

Vođa ekvadorske bande Adolfo Masias Vilamar, poznat pod nadimkom Fito, koji je povezan sa Balkanom, izručen je Sjedinjenim Američkim Državama

Rat

20.јул 2025. S.Ć.

Ubijeno 67 ljudi u severnoj Gazi dok su čekali u redu za hranu

U severnoj Gazi je u subotu ubijeno 67 ljudi dok u čekali u redu za hranu, još šestoro na drugim lokacijama, i još 32 u južnoj Gazi

Porušena džamija u gradu Deir al-Balah

Bliski istok

20.јул 2025. T. S.

Izrael izdao upozorenje o evakuaciji: Ofanziva stiže u centar Gaze

Izrael je izdao upozorenje o evakuaciji centralnog dela Gaze, uprkos strahu porodica izraelskih talaca da se tamo nalaze njihovi rođaci. U međuvremenu, stotine civila čeka pomoć koja ne stiže, dok UN upozoravaju na glad i kolaps zdravstvenog sistema

Autobuska stanica u blizini Američke ambasade u Londonu: Donald Tramp u društvu Džefrija Epstajna

SAD

19.јул 2025. Tomas Lačan / DW

Slučaj Epstajn: Da li je i Tramp zagazio u „močvaru“?

Slučaj Epstajn je simbol „močvare“ i svih teorija zavere o eliti koja „zaista vlada svetom“. Tramp je stekao slavu (i glasove birača) obećanjem da će „tu močvaru da isuši“. Zašto se sada nećka da objavi spise o tome

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure