

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Aktivisti organizacije koja je pratila kita koga su Rusi navodno koristili za špijunažu tvrde da je ubijen mecima, svedoče da je imao rane po celom telu i traže da se pronađu počinioci „gnusnog zločina“. Telo Hvaldimira predato je na obdukciju
Hvaldimir, kit beluga za koga se sumnja da su ga Rusi koristili za špijunažu i koji je pronađen kako mrtav pluta u zalivu na jugozapadu Norveške, ubijen je, tvrde aktivisti za zaštitu životinja. Svedoče da je pronađen sa ranama od metaka, kažu da je „upucan u gnusnom zločinu“.
„Tražićemo pravdu za Hvaldimira“, rekla je osnivačica organizacije „One Whale“ Regina Haug, piše BBC.
Navodni ruski špijun
Ta organizacija je osnovana s isključivim ciljem da prati Hvaldimira koji je stekao svetsku slavu nakon što je primećen u norveškim vodama pre pet godina, navodno sa GoPro kamerom pričvršćenom za njega pojasom na kome je pisalo „Oprema Sankt Peterburga“. To je izazvalo spekulacije da su Rusi radoznalog sisara koristili za špijunažu.
Lokalno je postao poznat kao Hvaldimir, što je spoj norveške reči za kita „hval“ i imena predsednika Rusije Vladimira Putina.
Telo arktičkog sisara pronađeno je 1. septembra kako pluta u blizini grada Risavika na jugozapadu zemlje i prebačeno je u najbližu luku na ispitivanje.
Organizacija „One Whale“ saopštila je da je podnela prijavu norveškoj policiji od koje traži da pokrenu krivičnu istragu.
„Imao je višestruke rane od metaka po telu“, napisala je Regina Haug na svom zvaničnom Instagram nalogu.
Rezultati obdukcije za tri nedelje
Organizacija „Marine Mind“, koja je otkrila telo, saopštila je da „ne postoji ništa što bi odmah moglo da uputi na uzrok smrti“.
„Videli smo neke znake, ali je prerano da se kaže šta je uzrok smrti“, navedeno je iz te organizacije.
Telo je 2. septembra prevezeno u filijalu Norveškog veterinarskog instituta na obdukciju, a izveštaj se očekuje u roku od tri nedelje.
Procenjuje se da je Hvaldimir imao oko 15 godina, što nije mnogo za kita belugu koji žive i do 60 godina.
Policija je rekla lokalnim medijima da će ispitati slučaj kako bi utvrdila da li postoji razumni osnov za pokretanje istrage.
Nesuglasice oko zaštite
Organizacije „Marine Mind“ i „One Whale“ ranije su se bile sukobile oko toga kako da zaštite Hvaldimira od opasnosti kojima je bio izložen.
„One Whale“ se zalagao da Hvaldimir bude prebačen u Barencovo more u severnoj Norveškoj, što je prirodnije stanište za beluge i što bi smanjilo rizik od sudara kita sa brodovima.
„Marine Mind“ je bila protiv te ideje, tvrdeći da bi njegovo pomeranje moglo da predstavlja opasnost po njegov život.
Hvaldimir je prvi put prišao norveškim čamcima u aprilu 2019. u blizini ostrva Ingoja, oko 415 kilometara od Murmanska, gde je sedište ruske Severne flote.
To je privuklo pažnju jer se beluge retko viđaju tako daleko južno od Arktika.
Rusija ima istoriju obučavanja morskih sisara u vojne svrhe, pre svega delfina. Veb stranica Barents Observer je identifikovala odeljke za kitove u blizini pomorskih baza u severozapadnoj oblasti Murmanska.
Izvor: BBC


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve