img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ruske poternice: Koje sve evropske političare traži Moskva?

15. februar 2024, 18:41 Dojče vele
Foto: Pixabay/Tatyana Kazakova
Copied

Estonska premijerka Kaja Kalas samo je poslednje ime na ruskoj poternici. Šta Kremlj želi s tim?

Ruski pravosudni sistem na svojoj crnoj listi već ima 160 visokih zvaničnika iz istočne Evrope. Reč je o zvaničnoj bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći se na internet-stranicama Ministarstva.

Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na tu poternicu. Ministarstvo ne otkriva kriterijume prema kojima je spisak sastavljen, ali trenutno se zbog krivičnih dela traže 96.752 osobe, piše Dojče vele.

Za kojim neruskim državljanima je raspisana poternica?

Na tom ruskom spisku nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnikinja i vojnika Međunarodne legije oružanih snaga Ukrajine. Ali, na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, poslanika i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litvanije, Letonije, Poljske i Ukrajine.

Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kalas, državni sekretar Estonije Tajmar Peterkop i ministar kulture Litvanije Simonas Kairis.

Za šta su optuženi?

„Neprijateljski postupci protiv ruskog istorijskog nasleđa“, zvanični je razlog za raspisivanje poternice. Na primer, nakon ruske invazije na Ukrajinu, letonski parlament izglasao je rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u toj zemlji. Ti spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svetski rat.

To je za rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova dovoljan razlog da raspiše poternice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Reč je o 83 osobe. Bivša ministarka unutrašnjih poslova Marija Golubeva takođe je jedna od njih.

Litvanija je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su preostali. Estonija je takođe srušila jedan sovjetski spomenik. I među samim baltičkim stanovništvom bilo je izolovanih protesta protiv toga.

Rusija je oštro kritikovala takve odluke: „Rat protiv zajedničke istorije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je nečuveno“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

No, spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se završava na ruskoj poternici. Ruski predsednik Vladimir Putin više je puta kritikovao pre svih Letoniju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama u tim zemljama koje govore ruski jezik.

Jer, dve baltičke države potpuno se okreću od ruskog jezika, a obrazovanje bi trebalo da bude organizovano samo još na nacionalnim jezicima. Ujedno, onaj ko poseduje ruski pasoš i želi da nastavi da živi u Letoniji, moraće da dokaže poznavanje letonskog jezika najkasnije sledeće godine. U protivnom preti mu opasnost od deportacije, čak i ako je osoba provela čitav život u Letoniji.

Kakve posledice mogu da očekuju oni za kojima je raspisana poternica?

Sve dok ne kroče u Rusiju, poternica za njih nema nikakve posledice. U Ruskoj Federaciji, međutim, oni za kojima je ona raspisana morali bi da očekuju hapšenje i krivični postupak pod optužbom za „kriminalne aktivnosti“.

Da li spisak služi za unutrašnjepolitičke interese?

Da. Na predsedničkim izborima u martu, Putin želi da pokaže da se zalaže i da brani sve Ruse – ne samo kod kuće, već i van ruskih granica. Šef Kremlja želi da se pozicionira kao snažan, odlučan predsednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.

Na kraju, ali ne manje važno, ovaj spisak takođe upotpunjava sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. A estonska premijerka Kalas je ta koja se žestoko zalaže za dalje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Sukob na Bliskom istoku

24.jun 2025. I.M.

Tramp tvrdi da su Izrael i Iran postigli dogovor o primirju

Predsednik SAD Donald Tramp tvrdi da je postignut "istorijski dogovor" o dvanaestočasovnom primirju između Izraela i Irana.

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure