img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Ruske poternice: Koje sve evropske političare traži Moskva?

15. februar 2024, 18:41 Dojče vele
Foto: Pixabay/Tatyana Kazakova
Copied

Estonska premijerka Kaja Kalas samo je poslednje ime na ruskoj poternici. Šta Kremlj želi s tim?

Ruski pravosudni sistem na svojoj crnoj listi već ima 160 visokih zvaničnika iz istočne Evrope. Reč je o zvaničnoj bazi podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći se na internet-stranicama Ministarstva.

Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na tu poternicu. Ministarstvo ne otkriva kriterijume prema kojima je spisak sastavljen, ali trenutno se zbog krivičnih dela traže 96.752 osobe, piše Dojče vele.

Za kojim neruskim državljanima je raspisana poternica?

Na tom ruskom spisku nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnikinja i vojnika Međunarodne legije oružanih snaga Ukrajine. Ali, na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, poslanika i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litvanije, Letonije, Poljske i Ukrajine.

Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kalas, državni sekretar Estonije Tajmar Peterkop i ministar kulture Litvanije Simonas Kairis.

Za šta su optuženi?

„Neprijateljski postupci protiv ruskog istorijskog nasleđa“, zvanični je razlog za raspisivanje poternice. Na primer, nakon ruske invazije na Ukrajinu, letonski parlament izglasao je rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u toj zemlji. Ti spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svetski rat.

To je za rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova dovoljan razlog da raspiše poternice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Reč je o 83 osobe. Bivša ministarka unutrašnjih poslova Marija Golubeva takođe je jedna od njih.

Litvanija je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su preostali. Estonija je takođe srušila jedan sovjetski spomenik. I među samim baltičkim stanovništvom bilo je izolovanih protesta protiv toga.

Rusija je oštro kritikovala takve odluke: „Rat protiv zajedničke istorije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je nečuveno“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

No, spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se završava na ruskoj poternici. Ruski predsednik Vladimir Putin više je puta kritikovao pre svih Letoniju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama u tim zemljama koje govore ruski jezik.

Jer, dve baltičke države potpuno se okreću od ruskog jezika, a obrazovanje bi trebalo da bude organizovano samo još na nacionalnim jezicima. Ujedno, onaj ko poseduje ruski pasoš i želi da nastavi da živi u Letoniji, moraće da dokaže poznavanje letonskog jezika najkasnije sledeće godine. U protivnom preti mu opasnost od deportacije, čak i ako je osoba provela čitav život u Letoniji.

Kakve posledice mogu da očekuju oni za kojima je raspisana poternica?

Sve dok ne kroče u Rusiju, poternica za njih nema nikakve posledice. U Ruskoj Federaciji, međutim, oni za kojima je ona raspisana morali bi da očekuju hapšenje i krivični postupak pod optužbom za „kriminalne aktivnosti“.

Da li spisak služi za unutrašnjepolitičke interese?

Da. Na predsedničkim izborima u martu, Putin želi da pokaže da se zalaže i da brani sve Ruse – ne samo kod kuće, već i van ruskih granica. Šef Kremlja želi da se pozicionira kao snažan, odlučan predsednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.

Na kraju, ali ne manje važno, ovaj spisak takođe upotpunjava sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. A estonska premijerka Kalas je ta koja se žestoko zalaže za dalje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Smenjen najviši kineski general

Kina

27.januar 2026. Uroš Mitrović

Uzdrmana „Čelična elita“: Šta znači pad generala Džanga Jousije

Smena i hapšenje generala Džanga Jousije, potpredsednika Centralne vojne komisije i dugogodišnjeg bliskog saradnika predsednika Si Đinpinga, zbog špijunaže je iznenadila zapadne posmatrače. Šta se događa u zatvorenom sistemu moći Narodne Republike Kine

Nosač aviona sve bliži Iranu

Bliski istok

27.januar 2026. I.M.

SAD i Iran: Američki nosač aviona „Abraham Linkoln“ zauzima borbeni položaj

Dok predsednik SAD Donald Trump razmatra moguće odgovore na represiju u Iranu, američka ratna mornarica predvođena nosačem „Abraham Linkoln“ sve je bliže Teheranu

SAD

SAD

26.januar 2026. Metju Pirson / DW

Trampove patriote: Kako se vrbuju ljudi za lov na migrante

Masovne deportacije koje sprovodi američka imigraciona služba ICE praćene su naglim rastom broja zaposlenih i promenama u sistemu obuke. Kritičari upozoravaju da je naglasak stavljen na kvantitet, dok se istovremeno povećava broj konflikata, protesta i smrtonosnih incidenata

SAD

26.januar 2026. A.I.

Lov na migrante: Napad na fundamentalne vrednosti demokratije

Trampove naoružane trupe za deportaciju ganjaju migrante kao slobodnu lovinu. Od početka godine ubili su troje ljudi. Oglasili su se i bivši predsednici Barak Obama i Bil Klinton

Ljudi posmatraju kako izraelski vojni buldožer ruši kuće u palestinskom izbegličkom kampu Nur Šams, blizu grada Tulkarema na Zapadnoj obali.

Na licu mesta

26.januar 2026. Tanja Kremer (DW)

Palestinci na Zapadnoj obali: Život u strahu, bolu i poniženju

Postoji obrazac kojim militantni izraelski naseljenici maltretiraju mnoge palestinske porodice na Zapadnoj obali, zbog čega su te porodice prinuđene da napuste domove

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure