

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Prema zapadnim procenama ruske žrtve, ubijeni ili ranjeni u akciji u Ukrajini, premašuju pola miliona, s više muškaraca ubijenih u protekla 32 meseca nego u čitavoj deceniji sovjetske invazije na Avganistan 1980-ih
Ruska Državna duma usvojila je 12. novembra zakon kojim se zabranjuje „propaganda o nemanju dece“, što je poslednji potez vlade da reguliše društveni diskurs uz istovremeno promovisanje programa predsednika Vladimira Putina o „porodičnim vrednostima“.
Nacrt sada čeka odobrenje od Veća Federacije, gornjeg doma parlamenta, pre nego Putin može da ga potpiše kao zakon.
Zakon predviđa novčane kazne za promovisanje izbora o nemanju dece, sa kaznama koje dostižu do pet miliona rubalja (48.000 evra) za organizacije i 400.000 rubalja (3.840 evra) za pojedince, piše Radio Slobidna Evropa.
Rusija je suočena sa značajnim padom broja stanovnika, problemom za koji je Putin često isticao da se hitno mora rešiti.
Vlada je uvela različite mere za podsticanje rasta stanovništva, uključujući finansijsku podršku porodicama, ograničenja abortusa i pooštrene kontrole sadržaja koji se u Rusiji smatraju suprotnim porodičnim vrednostima, kao što su materijali u vezi sa LGBT populacijom.
Putin je te napore predstavio kao ključne za povećanje nataliteta u Rusiji i osiguranje njene budućnosti. Kritičari, međutim, tvrde da zabrana odražava širu državnu agendu usmerenu na osiguranje „stalnog snabdevanja budućih vojnika za Kremlj“, sugerišući da je demografska politika usklađena s vojnim potrebama.
Ogromne ruske žrtve u Ukrajini
Prema poslednjim procenama, ruske žrtve, ubijene ili ranjene u akciji, prema zapadnim procenama premašuju pola miliona, s više muškaraca ubijenih u protekla 32 meseca nego u čitavoj deceniji sovjetske invazije na Avganistan 1980-ih.
Težnja da se pokret bez dece stavi van zakona proteklih meseci je dobila na snazi, a ruski zvaničnici, uključujući predsedavajuću Veća Federacije Valentinu Matvijenko, povezuju taj trend sa „radikalnim feminizmom“ sa Zapada.
Matvijenko i drugi tvrde da zalaganje za dobrovoljno odsustvo dece potkopava porodične vrednosti i pogoršava demografske izazove Rusije.
Ankete pokazuju da mnogi Rusi odlažu ili odbijaju da imaju decu zbog faktora kao što su rat u Ukrajini, politička neizesnost, ekonomska napetost i rastuća društvena anksioznost.


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve