

Bliski istok
Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha
Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica




Klaus Johanis je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra.
Rumunski predsednik Klaus Johanis podneo je u ponedeljak ostavku nakon narastajućeg pritiska populističkih opozicionih grupa, dva meseca nakon što je najviši sud poništio predsedničke izbore u zemlji Evropske unije.
„Da bih poštedeo Rumuniju ove krize, podnosim ostavku na mesto predsednika Rumunije“, rekao je Johanis dodajući da će napustiti funkciju 12. februara.
Johanis (65) je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra, piše AP.
Do toga je došlo nakon što je krajnje desničarski populista Kalin Đeorđesku neočekivano pobedio u prvom krugu, nakon čega su se pojavile optužbe o ruskom mešanju i kršenju izbora.
Nekoliko opozicionih partija, uključujući krajnje desničarsku Alijansu za jedinstvo Rumuna (AUR), nacionalističku stranku S.O.S i Stranku mladih – ali i neki članovi reformističke partije Save Romania Union (USR) – tražilo je smenu Johanisa putem predloga koji je podnet parlamentu.
„To je neosnovan potez jer nikada nisam — ponavljam, nikada — prekršio ustav. A to je štetan poduhvat jer svi gube, a niko ne dobija“, rekao je Johanis.
Dodao je da će posledice njegovog svrgavanja biti „dugotrajne i veoma negativne“ za Rumuniju, koja je članica EU od 2007. i članica NATO od 2004. godine.
„Niko od naših partnera neće razumeti zašto Rumunija smenjuje svog predsednika kada je proces izbora novog predsednika već počeo“, rekao je on.
Određeni su novi datumi za ponavljanje predsedničkih izbora, a prvi krug je zakazan za 4. maj. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti održan dve nedelje kasnije, 18. maja. Još nije jasno da li će Đorđesku moći da učestvuje na novim izborima.


Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica


Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima


Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana


Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm


S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve