

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




Klaus Johanis je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra.
Rumunski predsednik Klaus Johanis podneo je u ponedeljak ostavku nakon narastajućeg pritiska populističkih opozicionih grupa, dva meseca nakon što je najviši sud poništio predsedničke izbore u zemlji Evropske unije.
„Da bih poštedeo Rumuniju ove krize, podnosim ostavku na mesto predsednika Rumunije“, rekao je Johanis dodajući da će napustiti funkciju 12. februara.
Johanis (65) je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra, piše AP.
Do toga je došlo nakon što je krajnje desničarski populista Kalin Đeorđesku neočekivano pobedio u prvom krugu, nakon čega su se pojavile optužbe o ruskom mešanju i kršenju izbora.
Nekoliko opozicionih partija, uključujući krajnje desničarsku Alijansu za jedinstvo Rumuna (AUR), nacionalističku stranku S.O.S i Stranku mladih – ali i neki članovi reformističke partije Save Romania Union (USR) – tražilo je smenu Johanisa putem predloga koji je podnet parlamentu.
„To je neosnovan potez jer nikada nisam — ponavljam, nikada — prekršio ustav. A to je štetan poduhvat jer svi gube, a niko ne dobija“, rekao je Johanis.
Dodao je da će posledice njegovog svrgavanja biti „dugotrajne i veoma negativne“ za Rumuniju, koja je članica EU od 2007. i članica NATO od 2004. godine.
„Niko od naših partnera neće razumeti zašto Rumunija smenjuje svog predsednika kada je proces izbora novog predsednika već počeo“, rekao je on.
Određeni su novi datumi za ponavljanje predsedničkih izbora, a prvi krug je zakazan za 4. maj. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti održan dve nedelje kasnije, 18. maja. Još nije jasno da li će Đorđesku moći da učestvuje na novim izborima.


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve