

Veštačka inteligencija i nacionalna bezbednost
Algoritmi u službi Pentagona
Ko zapravo oblikuje budućnost ratovanja - države ili tehnološke kompanije




Klaus Johanis je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra.
Rumunski predsednik Klaus Johanis podneo je u ponedeljak ostavku nakon narastajućeg pritiska populističkih opozicionih grupa, dva meseca nakon što je najviši sud poništio predsedničke izbore u zemlji Evropske unije.
„Da bih poštedeo Rumuniju ove krize, podnosim ostavku na mesto predsednika Rumunije“, rekao je Johanis dodajući da će napustiti funkciju 12. februara.
Johanis (65) je bio na predsedničkoj funkciji od 2014. godine. Njegov mandat produženo u decembru nakon što je Ustavni sud odložio predsedničku trku dva dana pre drugog kruga 8. decembra, piše AP.
Do toga je došlo nakon što je krajnje desničarski populista Kalin Đeorđesku neočekivano pobedio u prvom krugu, nakon čega su se pojavile optužbe o ruskom mešanju i kršenju izbora.
Nekoliko opozicionih partija, uključujući krajnje desničarsku Alijansu za jedinstvo Rumuna (AUR), nacionalističku stranku S.O.S i Stranku mladih – ali i neki članovi reformističke partije Save Romania Union (USR) – tražilo je smenu Johanisa putem predloga koji je podnet parlamentu.
„To je neosnovan potez jer nikada nisam — ponavljam, nikada — prekršio ustav. A to je štetan poduhvat jer svi gube, a niko ne dobija“, rekao je Johanis.
Dodao je da će posledice njegovog svrgavanja biti „dugotrajne i veoma negativne“ za Rumuniju, koja je članica EU od 2007. i članica NATO od 2004. godine.
„Niko od naših partnera neće razumeti zašto Rumunija smenjuje svog predsednika kada je proces izbora novog predsednika već počeo“, rekao je on.
Određeni su novi datumi za ponavljanje predsedničkih izbora, a prvi krug je zakazan za 4. maj. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, drugi krug će biti održan dve nedelje kasnije, 18. maja. Još nije jasno da li će Đorđesku moći da učestvuje na novim izborima.


Ko zapravo oblikuje budućnost ratovanja - države ili tehnološke kompanije


Iran je u prvim danima sukoba lansirao stotine balističkih raketa i hiljade dronova, ali tempo napada opada. Dok Izrael tvrdi da je uništio veliki deo iranskih lansirnih rampi, stručnjaci upozoravaju da Teheran i dalje raspolaže značajnim arsenalom i strategijom produžavanja rata


Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka


Kad neko neposredno pred rat ode da se sunča i šopinguje u Dubai – da li država treba da ga besplatno izbavi odande? Nemci kažu ne, Srbi kažu da


Pretnje, blokade i politički obračuni lidera Mađarske i Ukrajine postaju sve veći i teži. Da li nove tenzije među evropskim liderima nagoveštavaju širi sukob i novu krizu u Evropi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve